img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Ruske muke oko formiranja Vlade: Sve se vrti oko Dačića 

24. мај 2022, 09:39 Sofija Popović
Foto: Zoran Zestić/Tanjug
Copied

Nakon izbora održanih 3. aprila SNS ne može sama da formira ni republičku ni beogradsku vlast. To je nova neprijatna realnost za Aleksandra Vučića koji nije navikao da zavisi od koalicionih partnera. Pošto se zbog velikog pritiska Zapada čini verovatnim uvođenje bar nekih sankcija Rusiji, to dodatno komplikuje stiuaciju jer Vučić u eventualnom zaokretu od Putina može da računa samo na partije sa kojima ne želi da ima posla, a ni one sa njim - ako se Ivica Dačić ne predomisli

Iako mnogi kažu da se nakon izbora „pluralizam konačno vratio u Parlament“, što se tiče uvođenja sankcija Rusiji njega nema baš previše. Sem zeleno-leve koalicije Moramo, koja se ni za vreme izborne kampanje nije libila da kaže da treba uvesti sankcije i pridružiti se spoljnopolitičkoj poziciji Evropske unije, gotovo sve ostale partije ili su izričito protiv, ili bi nastavile politiku balansiranja između Moskve, Pekinga, Brisela i Vašingtona, ili daju saopštenja u šiframa da ne bi iritirale prorusko biračko telo.

Desno orijentisane parlamentarne stranke Dveri, Zavetnici i Demokratska stranka Srbije eksplicitno su protiv uvođenja sankcija. Iako se za neke od njih u javnosti, poput Zavetnika, licitiralo da bi mogle da sarađuju sa SNS-om, rat u Ukrajini takvu mogućnost je isključio, makar kada se radi o odricanju od Putina.

Koalicija Ujedinjeni za pobedu Srbije odmah nakon izbora se raspala, a lider Narodne stranke Vuk Jeremić rekao je prošle nedelje da „više nije sa Đilasom zbog zaprepašćujućeg sastanka sa Vučićem i nagle promene stava SSP-a protiv Rusije“, tj. NS je takođe protiv uvođenja sankcija Rusiji. Đilas sa druge strane, slično Vučiću, kaže da je on „principijelno protiv sankcija“ ali da će posledice po Srbiju biti „katastrofalne“ ukoliko ih ne uvede, dok za Zorana Lutovca nema dileme: za DS je EU „spoljno-politički prioritet“.

Kako sada stvari stoje, Vučić bi, što se uvođenja sankcija Rusiji tiče, mogao da računa na podršku Moramo i delove koalicije koja je bila okupljene oko SSP-a, ali se formiranje Vlade sa njima čini isključenim.

Sve se vrti oko SPS-a 

Najinteresantnija je pozicija Socijalističke partije Srbije, deset godina starog koalicionog partnera SNS-a. Pre rata u Ukrajini nije bilo dileme da će SNS i SPS ponovo formirati vlast na republičkom nivou i u Beogradu, ukoliko ostvare odgovarajuće izborne rezultate. Nakon agresije Rusije na Ukrajinu i okretanja međunarodnih odnosa naglavačke sve se, međutim, promenilo.

Iako je SPS uspeo da se od partije kakva je bila u vreme Slobodana Miloševića modifikuje u stranku koja podržava evropske aspiracije Srbije, ostao je blizak Rusiji a tokom kampanje Ivica Dačić više puta je jasno stavljao do znanja da je stranka protiv uvođenja sankcija, što je ključno uticalo na dobar izborni rezultat.

Veze Socijalističke partije Srbije i Rusije daleko su od simboličkih i retoričkih. Ova stranka već 14 godina kontroliše gasni sektor u Srbiji, a visokorangirani funkcioner SPS-a Dušan Bajatović na čelu je Srbijagasa, državnog dobavljača prirodnog gasa. Mnogi upravo Bajatovića i SPS vide kao ljude koji su do sada više puta uspešno sprečavali bilo kakav pokušaj diverzifikacije izbora energenata, na šta je Zapad već godinama upozoravao. Javna je tajna da SPS iz aranžamana sa ruskim Gaspromom godinama unazad ima finansijsku korist.

SPS, najveći pobednik parlamentarnih izbora, dugo se nije nikako izjašnjavao o sankcijama niti o postizbornim koalicijama u javnosti. Tek je u nedelju Dačić prozborio pokoju i pravio se nevešt rekavši da sa SNS-om nije bilo razgovora „o kadrovskim rešenjima“. Za razliku od izričitog predizbornog „ne“ sankcijama Rusiji, Dačić je rekao, slično Vučiću, da „Srbija treba da gleda svoje interese“ uz ocenu da bi razlozi za uvođenje sankcija morali biti „racionalni“.

„Pitanje je šta dobijamo, a šta gubimo sankcijama“, rekao je Dačić uz pohvalu sadašnjeg rukovodstva da je našlo „pravu meru“ – osuda rušenja teritorijalnog integriteta, ali bez restriktivnih mera.

„Dačić premijer“ 

Iako formalno SNS može da formira republičku Vladu samo sa strankama nacionalnih manjina, to bi za Vučića bila nova neprijatna realnost klimave vladajuće većine, a na rad Vlade bi u Parlamentu pljuštale kritike i s leva i s desna.

Situaciju dodatno komplikuje što bi eventualno isključenje SPS-a iz vlasti na nacionalnom nivou moglo da ima posledice na ono što će se dešavati u prestonici jer Vučić želi istu koaliciju i na republičkom nivou i u Beogradu.

Ucenjivački, ili pregovarački potencijal SPS-a je nakon izbora vrtoglavo skočio. Ukoliko bi trebalo da podrži eventualni zaokret SNS-a i učestvuje u uvođenju sankcija Rusiji, cena bi još više porasla. Dačić i SPS godinama unazad trpe razne oblike ponižavanja kojima ih podvrgava vrh naprednjaka. SPS je u izbornu kampanju išao sa sloganom „Dačić premijer“.

Ukoliko Vučić bude hteo/morao da uvede sankcije Rusiji, a SPS ne bude bio u stanju ili ne bude želeo da izađe iz ruskog zagrljaja, Srbiji se smeše novi izbori.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Dačić Vučić formiranje vlade izbori 2022. proruske stranke prozapdne stranke Socijalističa partija Srbije SPS uvoženje sankcija rusiji Vučić koalicioni partneri Vučić vlada
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pobuna naroda

18.јул 2025. N.M.

Građani ne odustaju: Protesti u Užicu, Zrenjaninu, Nišu i Pančevu

Večeras se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Nišu građani protestuju protiv izveštavanja lokalne televizije, dok su se u Zrenjaninu okupili kao podrška studentu Luki Mihajloviću

Blokade

18.јул 2025. N. M.

Studenti za sutra najavili blokadu Zemuna

Studenti Poljoprivrednog fakulteta u blokadi najavili su za sutra (19. jul) u 17 časova blokadu Avijatičarskog trga u Zemunu

Tužilaštvo

18.јул 2025. M. L. J.

Potvrđena optužnica protiv Vesićevog advokata koji je udario policajca na spidu

Osnovni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu Osnovnog javnog tužilaštva protiv advokata Nemanje Aleksića zbog više krivičnih dela

Srbija i Pokret nesvrstanih

18.јул 2025. B. B.

Zašto će Srbija 1. septembra slaviti Dan nesvrstanih?

Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije

Protesti u Novom Sadu

18.јул 2025. Andrej Ivanji

Od kuće do kuće: Na red za “linčovanje” došli Gojković i Madić

Novosađani nastavljaju sa protestima pred kućama naprednjačkih funkcionera. Da li je u pitanju “linč”, “čist nacizam” ili nešto treće

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure