

Evropska unija
Evropa zabrinuta zbog stanja u Srbiji
Očekujemo da vlasti u Srbiji usklade pravosudne zakone sa preporukama Venecijanske komisije i vrate nezavisnost medija, rekla je komesarka za proširenje EU Marta Kos




Rusija je počela da koristi zatvorski sistem kao izvor ljudstva za vojsku nakon invazije na Ukrajinu u februaru 2022. Praksa vrbovanja i pritiska na zatvorenike da služe u Ukrajini mogla bi uskoro da se završi, ali ne zato što Rusija ima višak vojnika
Trenutni zakon u Rusiji brani vojsci da regrutuje osuđene zatvorenike. Međutim, budući da se broj stradalih Rusa u ratu sa Ukrajinom procenjuje na stotine hiljada, a ratu se ne nazire kraj, Ministarstvo odbrane predložilo je da se zakon promeni tako da se na desetine hiljada zatvorenika može poslati u Ukrajinu, piše Radio Slobodna Evropa.
„Moguće je da se počne sa regrutovanjem direktno iz zatvora“, rekao je za Radio Slobodna Evropa predstavnik organizcije „Rusija iza rešetaka“ koji je tražio da se njegovo ime ne objavljuje zbog sigurnosnih razloga.
Dodaje da bi moglo da prođe nekoliko meseci nakon što zakon bude usvojen da se u zatvorima uspostavi neophodna infrastruktura za regrutovanje zatvorenika.
Praksa vrbovanja i pritiska na zatvorenike bila je, i pre nego što je donet predlog zakona, veoma rasprostranjena. Tako je, recimo, ruska privatna plaćenička grupa Vagner dugo regrutovala zarobljenike za odlazak u Ukrajinu.
Veća šansa da prežive u zatvoru
Osuđeni diler narkoticima Artjom Bunjatov je dva puta bio pozvan da ode u Ukrajinu na ratište u zamenu za slobodu. Njegova majka upozorila ga je da ne pristaje na takve dogovore i da odsluži preostale tri godine kazne u zatvoru.
Prema njenim rečima, službenici Ministarstva odbrane obećali su mu da će izbrisati njegov dosije o kažnjavanju i da će dobiti posao nakon što odsluži obaveze na ratištu u Ukrajini. Pristao je na te uslove i prijavio se za odlazak na ratište.
Pored Bunjatova, regrutovane su još desetine hiljada zatvorenika tokom prethodne godine, što je pomoglo jačanju ruskih trupa u ključnom trenutku kada su bile bačene u centar borbi i pretrpele velike gubitke.
Prema procenama obaveštajnih službi sa Zapada, ubijeno je najmanje 20.000 ruskih zatvorenika dok su pokušavali da osvoje istočni ukrajinski grad Bahmut.
Rusija trenutno ima 266.000 osuđenika u zatvorima, a većinu čine muškarci, rekao je zamenik ministra pravosuđa Vsevolod Vukolov.
A.E/Radio Slobodna Evropa
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Očekujemo da vlasti u Srbiji usklade pravosudne zakone sa preporukama Venecijanske komisije i vrate nezavisnost medija, rekla je komesarka za proširenje EU Marta Kos


Univerziteti moraju ostati mesta kritičkog razmišljanja i otvorene debate, slobodna od bilo kakvih oblika zastrašivanja, navela je evropska komesarka za proširenje Marta Kos


Zbog toga što Srbija ne ispunjava svoje obaveze u sklopu evropskih integracija, Evropska unija je blizu odluke da zamrzne predviđenu pomoć od 1,5 milijardi evra. To bi bila prva konkretna mera Brisela zbog politike Aleksandra Vučića koja gazi po standardima EU


Portugalska investiciona grupa Alpak kapital pregovara oko kupovine N1 i drugih medija Junajted grupe, kažu izvori „Vremena“. Alpak kapital, čiji je čelnik blizak Viktoru Orbanu, drži Juronjuz i koristi ga kao „franšizu za autokrate“


Mnogi kažu da „znaju za jadac“ komentarišući Vučićeve izjave da će izbore možda raspisati ovog leta. Pojedini nisu ubeđeni da samo ispaljuje probne balone
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve