Očekuju se velike gužve
Kako doći kolima na protest u Kragujevac na Sretenje
Kratko, ali efikasno uputstvo kako što udobnije stići do Kragujevca, gde se parkirati, a gde se okrepiti
Ovog petka, simbolično, baš u godini jubileja velike slikarke, počela je adaptacija njenog muzeja skoro četiri decenije od kako je zatvoren
Ministarstvo kulture je saopštilo da je u petak počela sanacija i adaptacija Spomen-muzeja Nadežde i Rastka Petrovića u Beogradu, naglasivši da je novac za ovaj posao obezbedilo Ministarstvo – 64,6 miliona dinara za izradu projektne dokumentacije i izvođenje radova na sanaciji i adaptaciji, i da su „radovi započeti simbolično u godini obeležavanja 150 godina od rođenja velike slikarke.“
Prilika da se počne adaptacija bilo je i ranije, jer, kuća u kojoj se nalazi Spomen-muzej (Ljubomira Stojanovića 25) je još 1986. proglašena neadekvatna za čuvanje i izlaganje dela velike slikarke i njenog brata velikog pisca, pa je od tada njihov Spomen-muzej zatvoren za posetioce. Svi artefakti i vredni predmeti iz ovog spomen-muzeja su prebačeni u Narodni muzej i njegov depo.
Spomen-muzej je proglašen za spomenik kulture Rešenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda 1974. godine. Zgrada se trenutno nalazi u izuzetno lošem stanju. Spoljašnji zidovi muzeja otpadaju, krovna konstrukcija i oluci su zarđali, a unutrašnjost objekta je ruinirana i zapuštena. Unutar objekta vidljive su rupe na plafonu, na zidovima sa kojih otpada malter izražena je vlaga, a u nekim delovima vire i cigle.
Sanaciju i adaptaciju izvodi Narodni muzej Srbije, a plan je da ona bude završena tokom sledeće godine.
Spomen-muzej je postao deo Narodnog muzeja 1975. godine zahvaljujući daru Ljubice Luković, sestre Nadežde i Rastka Petrovića, koja je Muzeju zaveštala svu svoju imovinu, uključujući i porodičnu kuću u kojoj je Spomen-muzej otvoren.
Kako bi se stvorili uslovi za izlaganje 1974. godine izvedeni su radovi, prema projektu arhitekte Milana Pališaškog, da bi 1975. godine Spomen-muzej Nadežde i Rastka Petrovića, kao muzej u sastavu Narodnog muzeja u Beogradu bio otvoren za javnost.
U danima pred 11. oktobar, pred 150. rođendan Nadežde Petrović, direktorka Narodnog muzeja Bojana Borić Brešković izjavila je FoNetu da ne zna šta će tačno biti sa Spomen-muzejom, ali da se radi na tome.
Fond Spomen-muzeja čine izuzetna dela Nadežde i Rastka Petrovića – trideset Nadeždinih kapitalnih likovnih ostvarenja, sedam akvarela Rastka Petrovića, njegova biblioteka, gramofonske ploče i putopisni filmovi, važna rukopisna građa Ratka Petrovića, dela ključnih protagonista istorijskih avangardi poput Pikasa, Кislinga, Modiljanija, Ernsta i drugih, kao i inspirativni umetnički predmeti različitih namena, estetskih i upotrebnih vrednosti, uz etnološke predmete koji pripadaju kulturama afričkih i američkih naroda.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Kratko, ali efikasno uputstvo kako što udobnije stići do Kragujevca, gde se parkirati, a gde se okrepiti
Studenti iz Beograda i Niša pešače ka Kragujevcu kako bi 15. februara učestvovali na velikom protestu. Dok su studenti iz Niša već na putu ka Aleksincu, studenti iz Beograda stigli su do Avale, a u četvrtak put Kragujevca kreću i studenti iz Čačka
Na Sretenje će biti doneta Deklaracija o Vojvodini, koja bi trebalo da potvrdi njen status unutar Srbije, najavio je predsednik Aleksandar Vučić. Iako prvobitno planiran u Novom Sadu, skup će se održati na drugoj lokaciji
Uz ovacije okupljenih, studenti koji su trčali maraton od Novog Sada do Beograda stigli su na plato ispred Filozofskog fakulteta, gde su ih dočekali crveni tepih i gromoglasan aplauz
U Ulici Svetozara Markovića, ispred fakulteta, sačekali su ih sugrađani i kolege sa kragujevačkih fakulteta koji su u blokadi
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve