Ovog petka, simbolično, baš u godini jubileja velike slikarke, počela je adaptacija njenog muzeja skoro četiri decenije od kako je zatvoren
Ministarstvo kulture je saopštilo da je u petak počela sanacija i adaptacija Spomen-muzeja Nadežde i Rastka Petrovića u Beogradu, naglasivši da je novac za ovaj posao obezbedilo Ministarstvo – 64,6 miliona dinara za izradu projektne dokumentacije i izvođenje radova na sanaciji i adaptaciji, i da su „radovi započeti simbolično u godini obeležavanja 150 godina od rođenja velike slikarke.“
Prilika da se počne adaptacija bilo je i ranije, jer, kuća u kojoj se nalazi Spomen-muzej (Ljubomira Stojanovića 25) je još 1986. proglašena neadekvatna za čuvanje i izlaganje dela velike slikarke i njenog brata velikog pisca, pa je od tada njihov Spomen-muzej zatvoren za posetioce. Svi artefakti i vredni predmeti iz ovog spomen-muzeja su prebačeni u Narodni muzej i njegov depo.
Spomen-muzej je proglašen za spomenik kulture Rešenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda 1974. godine. Zgrada se trenutno nalazi u izuzetno lošem stanju. Spoljašnji zidovi muzeja otpadaju, krovna konstrukcija i oluci su zarđali, a unutrašnjost objekta je ruinirana i zapuštena. Unutar objekta vidljive su rupe na plafonu, na zidovima sa kojih otpada malter izražena je vlaga, a u nekim delovima vire i cigle.
Foto: FoNet
Sanaciju i adaptaciju izvodi Narodni muzej Srbije, a plan je da ona bude završena tokom sledeće godine.
Spomen-muzej je postao deo Narodnog muzeja 1975. godine zahvaljujući daru Ljubice Luković, sestre Nadežde i Rastka Petrovića, koja je Muzeju zaveštala svu svoju imovinu, uključujući i porodičnu kuću u kojoj je Spomen-muzej otvoren.
Kako bi se stvorili uslovi za izlaganje 1974. godine izvedeni su radovi, prema projektu arhitekte Milana Pališaškog, da bi 1975. godine Spomen-muzej Nadežde i Rastka Petrovića, kao muzej u sastavu Narodnog muzeja u Beogradu bio otvoren za javnost.
U danima pred 11. oktobar, pred 150. rođendan Nadežde Petrović, direktorka Narodnog muzeja Bojana Borić Brešković izjavila je FoNetu da ne zna šta će tačno biti sa Spomen-muzejom, ali da se radi na tome.
Fond Spomen-muzeja čine izuzetna dela Nadežde i Rastka Petrovića – trideset Nadeždinih kapitalnih likovnih ostvarenja, sedam akvarela Rastka Petrovića, njegova biblioteka, gramofonske ploče i putopisni filmovi, važna rukopisna građa Ratka Petrovića, dela ključnih protagonista istorijskih avangardi poput Pikasa, Кislinga, Modiljanija, Ernsta i drugih, kao i inspirativni umetnički predmeti različitih namena, estetskih i upotrebnih vrednosti, uz etnološke predmete koji pripadaju kulturama afričkih i američkih naroda.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U Šabac su, gde pod sloganom „Hoćemo li u Šabac na protest? Ho-će-mo” studenti u blokadi organizuju celodnevni protest, stigli maratonci iz Beograda i biciklisti iz raznih delova Srbije
U nedelju 1. juna, na nogama će biti 32 grada u kojima se organizuju protesti pod nazivom „Vostani Serbije“, a kako su otkrili studenti, u Beogradu će biti blokiran Brankov most i Gazela
U nedelju, 1. juna, navršava se sedam meseci od rušenja nadstrešnice novosadske Železničke stanice, a Anketna komisija za ispitivanje odgovornosti za njeno urušavanje predstavila je izveštaj u kome se navodi da su rokovi skraćeni po instrukcijama iz Predsedništva Srbije
Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu
Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!