img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Rođendan zastave EU: Okrnjeni simbol jedinstva i savršenosti

13. децембар 2021, 09:54 S.P
Foto: Pixabay
Copied

Na današnji dan pre 66 godina promovisana je zastava sa 12 zlatnih zvezda na azurnoplavoj pozadini koje „predstavljaju sve narode Evrope, i one koji ne mogu da učestvuju u izgradnji Evrope jedinstva i mira.“ Ovaj simbol evropskog jedinstva poslednjih godina poprilično je okrnjen

Zastava sa 12 zlatnih petokrakih zvezda poređanih u krug na azurnoplavom polju je kao simbol današnje Evropske unije promovisana 13. decembra pre 66 godina.

Prvobitno je ovu zastavu od 1955. godine koristio Savet Evrope sa sedištem u Strazburu. U uži izbor su tada ušla dva rešenja za zastavu, a usvojen je dizajn nemačko-francuskog crtača Arsena Hajca, pobožnog katolika iz Strazbura zaposlenog u poštanskoj službi Saveta Evrope. Konačni izgled zastave kreirao je Pol M. G. Levi.

Savet Evrope, koji promoviše zaštitu ljudskih prava i podstiče evropsku kulturu, je narednih godina predlagao da je usvoje i nove institucije Evropske ekonomske zajednice (EEZ). Šefovi država i vlada zemlja članica su zastavu, kakvu i danas kao zvanični simbol koristi EU, usvojile 1985, iste godine kada je potpisan Šengenski ugovor.

U zvaničnom objašnjenju simobolike ove zastave Saveta Evrope od 9. decembra 1955. stoji: „ Na plavom nebu zapadnog sveta narode Evrope predstavljaju zvezde poređane u krug, koji je simbol jedinstva. Broj zvezda je nepromenljivo ograničen na 12, broj koji simboliše savršenstvo i zaokruženost. Kao što dvanaest znakova zodijaka otelovljuju čitav univerzum, tako dvanaest zvezda predstavljaju sve narode Evrope, i one, koji ne mogu da učestvuju u izgradnji Evrope jedinstva i mira.“

Povremeno se može čuti i nezvanično tumačenje da zastava EU vuče korene u Bibliji te da u sebi krije hriščansku simboliku. Arsen Hajc je u intervjuu za magazin „Lurd“ 2004. rekao da ga je zapravo inspirasalo Otkrovenje Jovanovo u kome se opisuje kruna sa 12 zvezda. Na tom mestu u Bibliji piše da se pojavio veliki znak na nebu – žena odevena u sunce i mesec pod njenim nogama, a na njenoj glavi kruna sa 12 zvezda.

Evropska unija odbacuje takvo tumačenje.

Zvanično je zastava EU prvi put podignuta 29. maja 1986. godine ispred zgrade Evropske komisije u Briselu. Danas se vijori na svim važnijim institucijama EU.

I države tzv. Zapadnog Balkana tu i tamo ističu ovu zastavu ne bi li potkrepile svoju privrženost ideji pristupanja Evropskoj uniji jednog dana, pokazujući tako da veruju u „evropsku perspektivu“ koja im se decenijama stavlja u izgled.

Jedinstvo koje simbolizuje evropska zastava poprilično je okrenjeno poslednjih godina, u jeku finansijske i ekonomske krize, Bregzita i pandemije.

Povodom 30. godišnjice odluke lidera EU da usvoje zastavu kao amblem EU, 19 država evrozone kreiralo je i posebnu kovanicu. Nakon onlajn takmičenja koje je 2015. godine održala Evropska komisije, građani evrozone odabrali su dizajn koji je kreirao Georgios Stamatopulos. Na kovanici je izgravirano 12 zvezdica koje se pretvaraju u ljudske figure, simbolizujući rođenje nove Evrope.

S.P./red/RTS /Savet Evrope

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

 

 

 

Tagovi:

Arsen Hajc Bregzit EEZ EU Evropska ekonomska zajednica evropska perspektiva Evropska unija Evropska zastava Otkrovenje Jovanovo Savet Evrope Strazbur Zapadni Balkan
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pobuna naroda

18.јул 2025. N.M.

Građani ne odustaju: Protesti u Užicu, Zrenjaninu, Nišu i Pančevu

Večeras se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Nišu građani protestuju protiv izveštavanja lokalne televizije, dok su se u Zrenjaninu okupili kao podrška studentu Luki Mihajloviću

Blokade

18.јул 2025. N. M.

Studenti za sutra najavili blokadu Zemuna

Studenti Poljoprivrednog fakulteta u blokadi najavili su za sutra (19. jul) u 17 časova blokadu Avijatičarskog trga u Zemunu

Tužilaštvo

18.јул 2025. M. L. J.

Potvrđena optužnica protiv Vesićevog advokata koji je udario policajca na spidu

Osnovni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu Osnovnog javnog tužilaštva protiv advokata Nemanje Aleksića zbog više krivičnih dela

Srbija i Pokret nesvrstanih

18.јул 2025. B. B.

Zašto će Srbija 1. septembra slaviti Dan nesvrstanih?

Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije

Protesti u Novom Sadu

18.јул 2025. Andrej Ivanji

Od kuće do kuće: Na red za “linčovanje” došli Gojković i Madić

Novosađani nastavljaju sa protestima pred kućama naprednjačkih funkcionera. Da li je u pitanju “linč”, “čist nacizam” ili nešto treće

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure