
Godinu dana od početka blokada
Studenti poručili: „Predsedniče, vaše vreme je isteklo!“
Studenti Pravnog fakulteta protestom „365 dana traženja pravde“ obeležili godišnjicu početka blokade na tom fakultetu
Foto: Miso Robotics
Flipi se ne umara, ne kasni na posao, ne oboljeva od korone i, što je najvažnije, ne zvoca, ne traži platu od 15 dolara na sat i pravo na sindikalno organizovanje. Flipi pravi burgere i pice, peče piletinu, pakuje pomfrit ili servira sladoled. Flipi je robot
Sećate li se filma „Američka lepota“, onaj trenutak kada Kevin Spejsi, beznadežno zaljubljen u šiparicu, reši da naglavačke okrene svoj život? Odlazi u lokalnu hamburgerdžinicu i aplicira za posao. Kakav posao? „Želim posao sa najmanjom mogućom količinom odgovornosti“, kaže Spejsi. I sav srećan prihvata ponudu da prevrće pljeskavice. Za to, reklo bi se, nije potrebna nikakva veština. Dok pljeskavice umilno cvrče misli mogu slobodno da vrludaju. Recimo, u susret prelepoj šiparici posutoj crvenim ružinim laticama.
Proste stvari pogoduju automatizaciji. Ne čudi zato što se restorani još od 2017. godine polako okreću robotima. Era kuhinjske automatizacije počela je Flipijem, mehaničkom rukom koja nadzire pečenje pljeskavica a zatim ih stavlja u zemičke. Godine su prolazile a Flipi je naučio da radi i gomilu drugih poslova: da pravi pice, peče piletinu, pakuje pomfrit ili servira sladoled.
Pritom, Flipi se ne umara, ne kasni na posao, ne oboljeva od korone i, što je najvažnije, ne zvoca, ne traži platu od 15 dolara na sat i pravo na sindikalno organizovanje, sve za „skromnih“ 60.000 dolara. Skupo? Na duge staze, svaka pouzdana mašina isplativija je od bilo kog radnika.
Sa druge strane, svaki leskovački roštiljdžija će vam potvrditi da je rad sa mesom, pa i njegovo prevrtanje na roštilju, ozbiljna veština koja se teško uči. Ako naš Predsednik zna da na svakih deset sekund u Americi pogine jedan perač prozora, ja bih dodao i da na svakih jedanaest sekundi jedan nezadovoljni američki gost vrati svoj tomahawk ili još skuplji wagyu stek jer nije ispečen kako treba. Čist gubitak za vlasnika restorana iza koga stoji ljudska greška.
Rešenje je prosto: ako nema ljudi, nema ni grešaka. Nedavno je kompanija „Kuvaj kako treba“ lansirala svog robota koji pomoću dve termovizijske kamere nadzire pečenje stekova kako bi svaki od njih bio okrenut i serviran u pravom trenutku. Svi well done stekovi sada su potpuno jednaki, baš kao i oni koji su rare ili medium rare.
Automatizacija nije nužno loša stvar: ko bi (osim zatreskanog Kevina Spejsija) voleo da osam sati guli krompir ako to može da radi mašina?
Ali kada se uzme u obzir munjeviti napredak tehnologije, mesta za ljude biće sve manje. Čuvena „Domino pica“ još od 2013. godine dostavlja pice vazdušnim putem, takozvanim „Domikopterom“. Dve godine kasnije dostava je prešla na motocikle bez vozača. A od skoro, u upotrebi je i robot na točkovima opremljen GPS-om i oplemenjen veštačkom inteligencijom koji ume da koristi trotoare, gleda u semafore, izbegava ljude i prepreke. Ovaj tandrčak pun pica uz to je i ekonomičan: troši vrlo malo struje a dostupne su mu čak i najzabačenije ulice.
Menadžer lanca od 90 Pizza Hut restorana u Izraelu Udi Šamaj nedavno je postavio svoju prvu potpuno automatizovanu piceriju nalik na brodski kontejner. U kutiji se nalazi pokretna traka okružena robotima koji su u stanju da od 240 različitih vrsta testa i dodataka naprave, ispeku i upakuju picu u roku od nekoliko minuta. U tom periodu kupac treba da izabere i neki od brojnih dodataka (sve osim džema). Nova pica izlazi iz furune na svaki minut. Kad biznis krene, to vam je kao da štampate pare.
Brza hrana ne samo da je postala brža, sad nam je još bliža.
Kao i uvek kada nova tehnologija nasrće na stari način života, nama sa slabom voljom ostaje samo da se prilagodimo. Sve dostupniji „džank“ povećaće naš unos kalorija a onda slede višak kilograma, zdravstveni problemi, gomile lekova i prekraćen život.
U nekoj sledećoj iteraciji koja je tu, odmah iza ćoška, verovatno ćemo biti prinuđeni da i onako mali napor konzumiranja „štancovane“ hrane svedemo na minimum. Sešćemo u neku mehanizovanu hranilicu, baš kao Čarli Čaplin u filmu „Moderna vremena“, i pustiti mašinu da nas nahrani štapom, gurajući nam u usta jedan po jedan zalogaj sa tanjira , kao kugle u rupu od bilijarskog stola.
I tako sve dok ne stignemo do dezerta u vidu klipa kuvanog kukuruza koji nam se okreće tik ispred nosa kao radilica „Golfa“ sa nekoliko hiljada obrtaja u minuti. Nezgodno za glodanje u naciji čiji prosečni stanovnik ima dva zdrava zuba gore i još toliko dole, sve na pogrešnom mestu, ali ko je lud da zbog te sitnice propusti neodoljivi ukus napretka?
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Studenti Pravnog fakulteta protestom „365 dana traženja pravde“ obeležili godišnjicu početka blokade na tom fakultetu

Službena beleška tužiteljke Prvog osnovnog javnog tužilaštva otkriva da joj je 5. novembra onemogućeno da izvrši uviđaj na prostoru Ćacilenda, iako je postojala prijava o teškom krivičnom delu. Dokument baca novo svetlo na postupanje policije tokom protesta

Korisnici Orion telekoma ponovo su izgubili N1. Da li je ovo trajno isključenje i ima li veze sa time što je pretplatnike ove firme preuzela firma koju treba da kupi Telekom - pre samo nedelju dana

Prema najnovijem izveštaju platforme CIVICUS Monitor, Srbija je u 2025. godini pala iz kategorije „opstruiranog” u status države „pod represijom”, što podrazumeva ozbiljna ograničenja slobode izražavanja, okupljanja i udruživanja

Vlada je pokrenula izradu plana koji obuhvata prostor Avala Filma, Kinoteke i RTS-a. Iz inicijative Beograd ostaje upozoravaju da je reč o pokušaju legalizacije investitorske gradnje u jednom od ključnih zelenih pojaseva Beograda
Odlazak najboljeg evropskog trenera
Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve