img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Iz arhive Vremena

Rehabilitovan Nikola Kalabić: Slike i prekopavanja

07. август 2022, 17:07 Miloš Vasić
POZIRANJE: Dragoljub Draža Mihailović i Nikola Kalabić sa mlađim oznašima
Copied

Sudija Višeg suda u Valjevu dr Dragan Obradović, rehabilitovao je četničkog komandanta Nikolu Kalabića. Rešenje je doneto 5. jula na 54 kucane strane, nakon desetogodišnjeg postupka. Prethodno rešenje o rehabilitaciji doneo je krajem aprila 2o17. godine, ali je nakon žalbe predmet vraćen na ponovni postupak O ulozi Nikole Kalabića u hapšenju Draže Mihailovića, pročitajte u tekstu Miloša Vasića „Slike i prekopavanja“.

Da li su nedavno objavljene slike Draže Mihailovića sa knojevcima koji su ga lišili slobode, a obučeni su što u partizanske, što u četničke uniforme, autentične ili su montaža – kako neki tvrde – sasvim je svejedno. Najverovatnije su autentične, iz razloga o kojima ćemo malo kasnije. Bitno je nešto drugo: to što je đeneral Draža – u nedostatku boljeg – opet postao glavna čaršijska tema, uz odgovarajuće terciranje i „gasiranje“ upravo onih političkih snaga koje su se u Miloševićevo vreme jako čuvale da ga slučajno ne pomenu (jer bi to odgovaralo Vuku i Dani Drašković). Oni su tada radije izmišljali drekavce i razne sandžame. Sada, međutim, novine se pune nagađanjima i teorijama o tome da gde je Draža sahranjen, jesu li objavljene slike posle hapšenja autentične ili krivotvorene, da li je Nikola Kalabić bio „izdajnik“ ili „patriota“.

To sa iskopavanjem Draže traje već izvesno vreme; predugo, jer tu šanse nema, pošto niko od onih koji bi možda i mogli da znaju očigledno neće da kažu, a sve i da zaista znaju, ne bi im rekli, što reče onaj matori udbaš kad su ga iznervirali. Nikakvo čudo: ti starci čije su najbolje godine prošle u partizanima i kasnije u Knoju, Ozni i Udbi užasnuti su ovim najnovijim revizionističkim pričama na temu Drugog svetskog rata u nas. Čekaj, bre, pitaju se oni: ko je pobedio u Drugom svetskom ratu? Mi ili Nedić, Ljotić, Draža, Pavelić, Đurišić i prateći Blajburgeri? Zašto smo mi drali guzice i ginuli po planinčinama goneći bandu? Da bismo danas morali da se pravdamo kojekakvima? Šta god ko o njima mislio, ti ljudi barem imaju dostojanstva i doslednosti da ne preskaču na neprijateljsku stranu zbog slave ili privilegija. Za razliku od nekih… Uostalom, njihov lider i učitelj Aleksandar Ranković umro je ne prekršivši svoj zavet ćutanja; isti taj koga su srpski nacionalisti pokušali da izviču za heroja, sve znajuće šta je mislio i radio u vezi sa njihovim idolima: Nedićem, Ljotićem, Aćimovićem, Dražom itd. Oh, da: voleli su oni i Krcuna dok ih je vadio iz milicije zbog pijanih ispada i političkih viceva, a sada se užasavaju oko uloge tog istog Krcuna u posleratnim obračunima sa Dražom i njegovima.

Nego, da se mi vratimo na ove najnovije priče. Prvo je BIA vratila neke lične stvari porodici Mihailović; u motive da ne ulazimo; neka. Onda je krenula kampanja traženja groba. Svako normalan kazaće vam da taj grob nikada naći neće, sve i da nabave još novije i skuplje sonare, jer je stara Udba vrlo dobro znala šta radi. Pre svega iz principijelnih razloga: telima ratnih zločinaca ne oskrvnjuje se domovina. Verovatna verzija je da je telo spaljeno i pepeo razvejan negde daleko. Manje verovatna verzija je tajni grob. Govori se o Lisičijem potoku ispod Dedinja, ali tamo je odavno sagrađeno stambeno naselje, pa bi valjalo hiljadama ljudi rušiti kuće i sonarima istraživati teren. Nije da nema političara koji bi i to uradili, kao što znamo, ali Vuk i Koštunica – na svu sreću – više nisu u toj poziciji. Uostalom, stvar je tužilaštva da pronađe svedoka voljnog i u posedu pouzdanog pamćenja da im pokaže lokaciju – ako ga pronađu, to jest. Teorija o Adi Ciganliji podjednako je malo verovatna.

Dolazimo do tih fotografija i do uloge Nikole Kalabića. Kao prvo, zna se i oduvek se znalo da je hvatanje Draže Mihailovića bio prioritet nad svim prioritetima tadašnje vlasti, tada, 1945/6. godine. Naravno da su za to bili odvojeni svi ljudski, obaveštajni i tehnički resursi. Šta god danas pričala rodbina Nikole Kalabića, nema osnova za sumnju u to da je on bio jedan – ako ne i jedini – obaveštajni izvor koji je omogućio infiltraciju u Dražinu neposrednu okolinu. Tako je sebi kupio glavu; ne za dugo, doduše, ali dalje je bio sam kriv; Krcun je svoj deo nagodbe bio ispunio. Kalabić je, naime, bio nepodnošljiv karakter: nasilnik, svađalica i pijanac koji se nije najbolje kontrolisao, kaže jedan od ljudi koji su ga prvo čuvali, a zatim i držali na vezi, čovek koji je i sam učestvovao u Dražinom hapšenju kasnije. Da je sedeo s mirom, bio bi umro od starosti, kaže on. Ovako je ispalo drugačije, ali za to pitajte ove iz BIA.

Što se fotografija tiče, najverovatnije su autentične. Iz dva razloga: prvi je potreba da se operativne radnje dokumentuju, da ne bi posle bilo ovih i onih sumnji i primedbi. Takav je običaj i dan-danas i ne samo kod nas. Drugi razlog je sujeta, ambicija, ako hoćete: ljudi su učestvovali u akciji istorijskog značaja i ogromne političke težine; naravno da su se slikali. Em su hteli, em su mogli i nije bilo nikakve potrebe da se kasnije te fotografije nešto montiraju, pogotovo ne za unapred predviđene današnje neke i nečije potrebe.

Ne bi bilo iznenađujuće da postoje ili su postojali i operativni snimci Dražinog pogubljenja, ali njih tek nikada nećemo videti.

Kad smo kod toga: ima jedna anegdota koju sam čuo od moje majke, a njoj je ispričao njen ratni drug, visoki funkcioner Udbe. Draža se, kaže čovek, do kraja nadao da će s neba pasti engleski padobranci i spasti ga, kao što je Oto Skorceni spasao Musolinija (ne zadugo, doduše). Udbašima je to bilo smešno i jadno, kaže on: od 1944. bilo je jasno svima da je London od Draže i njegovih bio digao ruke jednom za svagda. Kralj Petar II im je lepo rekao šta da rade, a kasnije su bili sami sebi krivi. Ko je imao sreće, kao vojvode Đurišić i Đujić, pobegao je s Pavelićem (i uz njegovu pomoć) preko Blajburga. A ko nije imao sreće – nije imao sreće.

 

(Tekst „Slike i prekopavanja“ objavljen je u „Vremenu“ br.977, 24. septembra 2009.)

Tagovi:

Draža Mihailović Kalabić rehabilitacija Sud
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Protest Hoćemo izbore

Protest u Beogradu

30.мај 2025. K. S.

„Vidimo se 1. juna”: Studenti na ulicama ponovili da traže izbore

Pod sloganom „Hoćemo izbore”, u Beogradu je održan protest studenata u blokadi i građana, dok je predsednik iz Zaječara poručio da vanrednih parlamentarnih izbora neće biti dok se ne završe pripreme za Ekspo

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Predsednik Srbije

30.мај 2025. K. S.

Vučić : Ljudi su nervozni, protesti najveći problem za 23 odsto populacije

U sklopu kampanje pred lokalne izbore, predsednik Srbije Aleksandar Vučić posetio je Zaječar i naveo da su građani „siti zaustavljanja Srbije“ i da će raspisati izbore kada se završe pripreme za EXPO

Odbor za kulturu i informisanje

REM

30.мај 2025. K. S.

Usvojen izveštaj o listi kandidata i predlagača za Savet REM-a, opozicija bojkotovala glasanje

Odbor Skupštine Srbije za kulturu i informisanje usvojio je u petak (30. maj), bez poslanika opozicije, izveštaj o listi kandidata i predlagača za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM)

Napadnuti aktivista Aleksa Pavlović

Izbori u Kosjeriću

30.мај 2025. T. S.

Kosjerić: Bivši policajac i član SNS-a udario i snimatelja i opozicionara

Kosjerić se nalazi pod opsadom vlasti. Tenzije rastu iz dana u dan. Nakon napada na novinara, usledio je i napad na opozicionog aktivistu. Obe žrtve tvrde da je napadač bivši policajac koji je član SNS-a

Prosvetni radnici pod sve većim pritiskom

30.мај 2025. I.M.

Dok se u Beogradu polemiše o uvođenju onlajn nastave, u Srbobranu zbog podrške studentima profesorke dobile otkaze

Dok Beogradski univerzitet traži fleksibilnost i prelazak na onlajn nastavu, profesorke u Srbobranu bivaju kažnjene zbog solidarnosti sa studentima. Ovi događaji otvaraju pitanje – važe li ista pravila i mere za sve delove obrazovnog sistema u Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure