Posle presude Višeg suda u Valjevu o „rehabilitaciji“ Nikole Kalabića, što je izazvalo brojne reakcije, Više javno tužilaštvo je podnelo žalbu Apelacionom sudu
Više javno tužilaštvo u Valjevu podnelo je žalbu Apelacionom sudu u Beogradu, na odluku Višeg suda u Valjevu, kojim je usvojen zahtev za rehabilitaciju Nikole Kalabića. Žalbom se traži preinačenje rešenja, i odbijanje zahteva za rehabilitaciju, koje je pre deset godina podnela Kalabićeva unuka Vesna Kalabić.
valjevo viši sud 001Foto: D. T.
Da podsetimo, Viši sud u Valjevu je pre pet godina već doneo rešenje o „rehabilitaciji“, ali ga je Apelacioni sud poništio. U ponovljenom postupku isti sudija, dr Dragan Obradović koji je doktorirao na temi prekršaja u saobraćaju, je ponovo doneo odluku o „rehabilitaciji“.
U novoj žalbi se kaže da odluke Državne komisije za potvrđivanje ratnih zločina okupatora i njegovih pomagača tokom Drugog svetskog rata, iz perioda od marta do septembra 1945, koje su se odnosile na Nikolu Kalabića, nisu donete protivno načelima pravne države i opšteprihvaćenim standardima ljudskih prava i sloboda, na šta se Viši sud poziva u odluci, te da Nikola Kalabić nema prava na rehabilitaciju.
U žalbi se kaže i da je odredbama Zakona o rehabilitaciji propisano da se ne mogu rehabilitovati pripadnici okupacionih snaga i kvinsliških formacija koji su izvršili, odnosno učestvovali u izvršenju ratnih zločina tokom Drugog svetskog rata. Pod tim se podrazumevaju svi oni koje su sudovi i drugi organi Demokratske federativne Jugoslavije, i Federalne narodne republike Jugoslavije, kao i Državna komisija, proglasili da su ratni zločinci.
Na okolnost žalbe viši javni tužilac Dragana Marković je za portal „Kolubarske“ izjavila da je tokom postupka nesumnjivo utvrđeno da je odlukom Državne komisije Nikola Kalabić proglašen za ratnog zločinca, te da niko, kako stoji u žalbi, pa ni istoričari, ne može da daje pravne kvalifikacije značaja odluka Državne komisije, kada je to Zakonom o rehabilitaciji jasno propisano, kao i da je neosnovano stanovište Višeg suda da su odluke o Kalabiću kao ratnom zločincu bile motivisane političkim i ideološkim razlozima.
Podsećamo da je Kalabić, odnosno njegove jedinice, optužen za brojne zločine, pored ostalog za pokolj civila u Vraniću kod Beograda, kao za to što su njegovi četnici 1942. na Debelom brdu, koje je se nalazi između Valjeva i Bajine bašte, živog, na ražnju ispekli Živana Đurđevića, koji je među prvima proglašen za narodnog heroja.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nakon devet dana štrajka glađu ispred Skupštine Vojvodine, prevoznik Milomir Jaćimović odlučio je da prekine ovaj vid protesta, ali poručuje da neće odustati od zahteva da mu se vrate oduzeti autobusi i ukinu milionske kazne
U zgradi Policijske stanice Stari grad u Novom Sadu, maloletni Milan Jaćimović bio je okružen policajcima i zadržan četiri sata bez jasnog objašnjenja. Advokati koji su bili uz njega svedoče za „Vreme" šta se tamo sve dešavalo
Slučaj Jaćimović u Novom Sadu dobio je novu dimenziju nakon što je policija privela Milana Jaćimovića, sina autoprevoznika Milomira koji već devet dana odbija hranu
Policija u opremi za razbijanje demonstracija odgurala je građane koji su pokušavali da spreče specijalno vozilo da ispred zgrade Banovine u Novom Sadu ukloni autobus Milomira Jaćimovića, koji mu je ranije danas vraćen. Nakon toga Jaćimovićev maloletni sin je najavio da ponovo počinje štrajk glađu
RTS je javio da su maskirani Albanci u Kopnenoj zoni bezbednosti pucali na srpske vojnike. Da li je reč o velikom bezbednosnom propustu, ili još jednoj loše režiranoj predstavi za javnost?
Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!