
Protesti i komemoracije
Skupovi u više gradova u Srbiji
Beograđani obilaze premijera Macuta i brata Ane Brnabić, Novosađani na komemorativnom skupu povodom godišnjice operacije „Oluja”, Čačani poručuju da neće stati
Estonija i Letonija saopštile su četvrtak da će prekinuti svoje učešće u saradnji zemalja Centralne i Istočne Evrope sa Kinom u okviru inicijative “16+1”. Razlog je odbijanje Kine da osudi rusku agresiju na Ukrajinu
Zbog odbijanja Pekinga da osudi rusku agresiju na Ukrajinu, dve države članice Evropske unije, Estonija i Letonija, odlučile su da napuste inicijativu o saradnji zemalja Centralne i Istočne Evrope sa Kinom “16+1”.
Radi se o platformi multilateralne saradnje koja je nastala još 2011. godine tokom trgovinskog foruma u Budimpešti. Cilj inicijative je produbljivanje i intenziviranje saradnje država ovog dela Evrope sa Kinom u oblastima trgovine i investicija, poljoprivrede, tehnologija, obrazovanja i kulture. U praksi, kineske firme i banke su učestvovale u izgradnji i rekonstrukciji železničkih pruga, mostova i drugim infrastrukturnim projektima. I Srbija je deo ove inicijative.
Ministarstva spoljnih poslova Letonije i Estonije u sličnom tonu saopštila izlazak iz ove inicijatove, zu napomenu da će nastaviti da teže “konstruktivnim i pragmatičnim odnosima sa Kinom, saradnji EU i Pekinga na osnovu obostrane koristi, poštovanja međunarodnog prava, ljudskih prava i poretka zasnovanog na međunarodnim pravilima.”
Ove dve države jedine su, za sada, koje su najavile da će inicijativu napustiti zbog pozicije Kine prema Rusiji. U junu je kineski predsednik Si Đinping tokom razgovora sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom poručio da će njegova zemlja nastaviti da podržava akcije Moskve kada je u pitanju bezbednost Rusije. Dodao je da njihovi bilateralni odnosi „nemaju granice”.
Inicijativa “16+1” deo je kineskog projekta “Jedan pojas, jedan put”, savremene verzije “Puta svile”. Iako postoji već više od deset godina na ovaj oblik neformalnog udruživanja mnogi zapadnoevropski kreatori politika i analitičari zabrinuto gledaju zbog „mnogih potencijalnih rizika“. Veruju da je glavni cilj Pekinga da uključi ovaj region u deo “dugoročne strategije za potkopavanje EU”.
Kineski zvaničnici ranije su ovu saradnju posmatrali kao efikasan način tržišnog otvaranja ka zapadnoj Evropi. To je razlog zašto je za Kinu ovaj projekat bio od posebne važnosti. Sumnje da Kina na ovaj način deli Evropu, zvanični Peking godinama je odbacivao.
S.P./FoNet/ Euractiv
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Beograđani obilaze premijera Macuta i brata Ane Brnabić, Novosađani na komemorativnom skupu povodom godišnjice operacije „Oluja”, Čačani poručuju da neće stati
Od „persone non grata” do redovne gošće prorežimskih medija – bivša ministarka Zorana Mihajlović ponovo je u igri
Stručnjaci Ujedinjenih nacija za ljudska prava zabrinuti su zbog obračuna vlasti Srbije sa građanima usred, kako kažu, „jednog od najvećih protestnih pokreta u novijoj istoriji zemlje“
Studenti u blokadi objavili su rezultate istraživanja javnog mnjenja po kojima bi studentska lista pobedila na izborima, a SNS ima podršku ispod 40 odsto građana
Žarko Đokić ponovo je izabran za predsednika opštine Kosjerić, a na konstitutivnoj sednici za predsednicu Skupštine opštine reizabrana je Tatjana Kokanović
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve