

Analiza
Vučićevi „blokaderi“: Nas i autobusa trista miliona
Pred lokalne izbore u deset mesta, ljudi se opet korbačima i autobusima ganjaju na miting SNS-a u beogradskoj Areni. Poenta je da se pokaže da za Aleksandra Vučića nema malih utakmica




Estonija i Letonija saopštile su četvrtak da će prekinuti svoje učešće u saradnji zemalja Centralne i Istočne Evrope sa Kinom u okviru inicijative “16+1”. Razlog je odbijanje Kine da osudi rusku agresiju na Ukrajinu
Zbog odbijanja Pekinga da osudi rusku agresiju na Ukrajinu, dve države članice Evropske unije, Estonija i Letonija, odlučile su da napuste inicijativu o saradnji zemalja Centralne i Istočne Evrope sa Kinom “16+1”.
Radi se o platformi multilateralne saradnje koja je nastala još 2011. godine tokom trgovinskog foruma u Budimpešti. Cilj inicijative je produbljivanje i intenziviranje saradnje država ovog dela Evrope sa Kinom u oblastima trgovine i investicija, poljoprivrede, tehnologija, obrazovanja i kulture. U praksi, kineske firme i banke su učestvovale u izgradnji i rekonstrukciji železničkih pruga, mostova i drugim infrastrukturnim projektima. I Srbija je deo ove inicijative.
Ministarstva spoljnih poslova Letonije i Estonije u sličnom tonu saopštila izlazak iz ove inicijatove, zu napomenu da će nastaviti da teže “konstruktivnim i pragmatičnim odnosima sa Kinom, saradnji EU i Pekinga na osnovu obostrane koristi, poštovanja međunarodnog prava, ljudskih prava i poretka zasnovanog na međunarodnim pravilima.”
Ove dve države jedine su, za sada, koje su najavile da će inicijativu napustiti zbog pozicije Kine prema Rusiji. U junu je kineski predsednik Si Đinping tokom razgovora sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom poručio da će njegova zemlja nastaviti da podržava akcije Moskve kada je u pitanju bezbednost Rusije. Dodao je da njihovi bilateralni odnosi „nemaju granice”.
Inicijativa “16+1” deo je kineskog projekta “Jedan pojas, jedan put”, savremene verzije “Puta svile”. Iako postoji već više od deset godina na ovaj oblik neformalnog udruživanja mnogi zapadnoevropski kreatori politika i analitičari zabrinuto gledaju zbog „mnogih potencijalnih rizika“. Veruju da je glavni cilj Pekinga da uključi ovaj region u deo “dugoročne strategije za potkopavanje EU”.
Kineski zvaničnici ranije su ovu saradnju posmatrali kao efikasan način tržišnog otvaranja ka zapadnoj Evropi. To je razlog zašto je za Kinu ovaj projekat bio od posebne važnosti. Sumnje da Kina na ovaj način deli Evropu, zvanični Peking godinama je odbacivao.
S.P./FoNet/ Euractiv
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Pred lokalne izbore u deset mesta, ljudi se opet korbačima i autobusima ganjaju na miting SNS-a u beogradskoj Areni. Poenta je da se pokaže da za Aleksandra Vučića nema malih utakmica


Studenti u blokadi saopštili su da je četvoro njihovih kolega privedeno dok su nosili novac koji su građani donirali za nastavak studentske borbe


Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je odbacio navode o pritiscima u javnim preduzećima da zaposleni dođu na miting Srpske napredne stranke 21. marta u Beogradu. Da li je to tačno?


Oko 250.000 birača izlazi na birališta u deset opština. Iako lokalni, ovi izbori mogu najaviti raspoloženje pred parlamentarne. Cilj je osvojiti glasove oko 250.000 birača na izborima u nedelju 29. marta u deset opština u Srbiji: Aranđelovca, Bajine Bašte, Bora, Kladova, Knjaževca, Kule, Lučana, Majdanpeka, Sevojna i Smederevske Palanke


„Mislim da opozicija pre svega treba da se fokusira na izvođenje birača na izbore, a manje na veštački izazvane incidente. Vreme je da hrabrimo i budemo tu da zaštitimo naše birače, da im pružimo podršku kako niko ne bi mogao da ih maltretira i ucenjuje“, kaže za „Vreme“ Miroslav Aleksić, predsednik Narodnog pokreta Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve