
Savet REM-a
Četvoro članova Saveta REM-a podnelo ostavke
Četvoro članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije podnelo je ostavke. Nisu pristali da im režim nametne većinu koja bespogovorno sluša Vučića
Foto: Alexei Druzhinin, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
Estonija i Letonija saopštile su četvrtak da će prekinuti svoje učešće u saradnji zemalja Centralne i Istočne Evrope sa Kinom u okviru inicijative “16+1”. Razlog je odbijanje Kine da osudi rusku agresiju na Ukrajinu
Zbog odbijanja Pekinga da osudi rusku agresiju na Ukrajinu, dve države članice Evropske unije, Estonija i Letonija, odlučile su da napuste inicijativu o saradnji zemalja Centralne i Istočne Evrope sa Kinom “16+1”.
Radi se o platformi multilateralne saradnje koja je nastala još 2011. godine tokom trgovinskog foruma u Budimpešti. Cilj inicijative je produbljivanje i intenziviranje saradnje država ovog dela Evrope sa Kinom u oblastima trgovine i investicija, poljoprivrede, tehnologija, obrazovanja i kulture. U praksi, kineske firme i banke su učestvovale u izgradnji i rekonstrukciji železničkih pruga, mostova i drugim infrastrukturnim projektima. I Srbija je deo ove inicijative.
Ministarstva spoljnih poslova Letonije i Estonije u sličnom tonu saopštila izlazak iz ove inicijatove, zu napomenu da će nastaviti da teže “konstruktivnim i pragmatičnim odnosima sa Kinom, saradnji EU i Pekinga na osnovu obostrane koristi, poštovanja međunarodnog prava, ljudskih prava i poretka zasnovanog na međunarodnim pravilima.”
Ove dve države jedine su, za sada, koje su najavile da će inicijativu napustiti zbog pozicije Kine prema Rusiji. U junu je kineski predsednik Si Đinping tokom razgovora sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom poručio da će njegova zemlja nastaviti da podržava akcije Moskve kada je u pitanju bezbednost Rusije. Dodao je da njihovi bilateralni odnosi „nemaju granice”.
Inicijativa “16+1” deo je kineskog projekta “Jedan pojas, jedan put”, savremene verzije “Puta svile”. Iako postoji već više od deset godina na ovaj oblik neformalnog udruživanja mnogi zapadnoevropski kreatori politika i analitičari zabrinuto gledaju zbog „mnogih potencijalnih rizika“. Veruju da je glavni cilj Pekinga da uključi ovaj region u deo “dugoročne strategije za potkopavanje EU”.
Kineski zvaničnici ranije su ovu saradnju posmatrali kao efikasan način tržišnog otvaranja ka zapadnoj Evropi. To je razlog zašto je za Kinu ovaj projekat bio od posebne važnosti. Sumnje da Kina na ovaj način deli Evropu, zvanični Peking godinama je odbacivao.
S.P./FoNet/ Euractiv
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Četvoro članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije podnelo je ostavke. Nisu pristali da im režim nametne većinu koja bespogovorno sluša Vučića

Pored učešća u opsadi Sarajeva, nedavno preminuli četnički vojvoda Slavko Aleksić ostaće upamćen i po organizovanju masovnog egzodusa Srba iz Sarajeva nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, što se u javnosti BiH tumači kao „politika sprečavanja suživota i definitivnog etničkog razdvajanja Sarajeva“

Aleksandar Vučić će prevremene izbore raspisati samo ako misli da može da pobedi. Da li su opozicioni akteri spremni na eventualni blickrig? I ko će na crtu Vučićevom kandidatu za predsednika Republike?

Za održavanje Dvorskog kompleksa na Dedinju u 2026. godini nije planiran nijedan dinar, a savez Monarhisti smatra da je u pitanju „osveta režima Aleksandra Vučića“ prema Filipu Karađorđeviću

Lideri Zapadnog Balkana učestvovali su na sastanku u Briselu. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odlučio je da ne prisustvuje sastanku, razlog za tu odluku nemačkim medijima nije baš jasan
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve