img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Rat u Ukrajini: Šta ako meta budu komunikacioni sateliti

06. октобар 2022, 14:22 J.H.
Foto: Wikipedia.org
Moguća meta napada: Komunikacioni satelit
Copied

Dok se zbog sabotaže gasovoda u Baltičkom moru grozničavo razvijaju nova bezbednosna rešenja za evropsku podvodnu infrastrukturu, prava slabost Evrope je zapravo u kosmosu, upozoravaju stručnjaci. A ko u ovoj situaciji može da isključi napade na komunikacione satelite

Zbog sabotaže na Sevrenom toku 1 i 2 evropske vlade grozničavo raspravljaju o boljoj zaštiti podvodne energetske infrastrukture. Veća opasnost se, međutim, krije negde sasvim drugde– u kosomosu, gde bi ciljano mogli da budu napadnuti sateliti, procenjuje nemačko Udruženje industrije BDI, a prenosi „Špigel“.

„Prava slaba tačka Evrope nije na dnu mora, već u vasioni“, kaže rukovodilac Saveznog udruženja industrije  i inicijative BDI New Space Matias Vahter za „Handelsblat“. Kao moguće mete on vidi satelite i njihove zemaljske stanice.

Ako bi se ta mreža sabotirala u nekoj većoj razmeri, urušio bi se integralni deo globalnog protoka podataka što bi izazvalo dalekosežne posledice, piše “Špigel”. Preko satelita ne ide samo civilna i vojna komunikacija, ili navigacija bez koje se ljudi sve manje snalaze u svakodnevnom životu, već bi smetnja usled napada uticala i na tranfere novca i trgovinu akcijama, pogodila bi, dakle, direktno i berze širom sveta.

Prenos podataka preko svemirskih stanica ima centralnu ulogu u funkcionisanju finansijskog sistema, objašnjava Matias Vahter, naročito kod transfera kapitala u vezi sa poslovima sa akcijama. Ako sateliti ispadnu iz pogona to bi u velikoj meri uticalo na kompletan finansijski system.

Sjedinjene Američke države, Evropska Unija, Kanada i Velika Britanija su na samom početku rata u Ukrajini u sklopu sankcija isključile Rusiju iz Udruženja za međunarodne, međubankarske finansijske telekomunikacije (SWIFT) koji je zapravo globalni sistem plaćanja. Tako su ruske banke odsečene od međunarodnog finansijskog sistema, onemogućene su im finansijske transakcije ili trgovina hartijama od vrednosti.

U Nemačkoj se čuju upozorenja obavešrajnih službi da sa dužinom trajanja sukoba i porastom eskalacije raste verovatnoća ruskog napada na infrastrukturu Zapada.

Sa ruskog stanovišta radi se o tome, da podrška Zapada Ukrajini bude što je moguće skuplja kako bi u društvu i u politici bila dovedena u pitanje. Mogu se očekivati i analogni i digitalni napadi, sve i svako može da se pretvori u oružje, i Zapad mora da bude spreman na to.

J.H./Spiegel

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

zaštitat satelita rat u ukrajini kosomos sankcije Rusiji sateliti finansijski sistem Rat u Ukrajini gps Sukob zapad Rusija rai i sabotaža komunikacioni satelit rat u ukrajini sabotaža rusija sabotaža infrastruktura rat u kosmosu napada na infrastrukturu sabotaža kosmos rat u svemiru
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Vlada Srbije

11.фебруар 2026. M. L. J.

Vućić van sebe: Ministrima ChatGPT piše planove za državu

Sudbonosni planovi „Srbija 2030“ i „Srbija 2035“, kojim bi Aleksandar Vučić trebalo da najavi svoju kandidaturu za premijera, izgleda se pišu uz pomoć ChatGPT-a. Barem tako predsednik države tvrdi

REM tabla

Mediji

10.фебруар 2026. K. S.

Savet REM-a: Ministar najavljuje ponavljanje postupka

Hoće li i kada Srbija dobiti Savet REM-a, pitanje je od milion dolara, a ministar informisanja sada najavljuje ponavljanje postupka bez glasanja

Beograd

Grad Beograd

10.фебруар 2026. I.M.

CLS: Rasulo u gradskoj upravi, sekretar za komunalne i stambene poslove podneo ostavku

Dosadašnji sekretar za komunalne i stambene poslove Beograda Rajko Tanasijević podneo je ostavku bez javnog objašnjenja i bez obaveštavanja medija, saopštio je Centar za lokalnu samoupravu

Advokatska komora Vojvodine

Pravosuđe

10.фебруар 2026. I.M.

Jednodnevna obustava rada vojvođanskih advokata zbog „Mrdićevih zakona“

Vojvođanski advokati štrajkuju jedan dan zbog „Mrdićevih zakona“ koji ugrožavaju nezavisnost pravosuđa. Ministarstvu pravde upućen je hitan zahtev za izmene

Hronika

09.фебруар 2026. I.M.

Inspektorima Milenkoviću i Mitiću smanjeno policijsko obezbeđenje uprkos pretnjama

Vrh policije doneo je odluku da smanji fizičko obezbeđenje inspektorima Slobodanu Milenkoviću i Dušanu Mitiću, koji su godinama unazad izloženi pretnjama nakon otkrivanja plantaže marihuane „Jovanjica“

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure