img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Rat u Ukrajini: Šta ako meta budu komunikacioni sateliti

06. oktobar 2022, 14:22 J.H.
Foto: Wikipedia.org
Moguća meta napada: Komunikacioni satelit
Copied

Dok se zbog sabotaže gasovoda u Baltičkom moru grozničavo razvijaju nova bezbednosna rešenja za evropsku podvodnu infrastrukturu, prava slabost Evrope je zapravo u kosmosu, upozoravaju stručnjaci. A ko u ovoj situaciji može da isključi napade na komunikacione satelite

Zbog sabotaže na Sevrenom toku 1 i 2 evropske vlade grozničavo raspravljaju o boljoj zaštiti podvodne energetske infrastrukture. Veća opasnost se, međutim, krije negde sasvim drugde– u kosomosu, gde bi ciljano mogli da budu napadnuti sateliti, procenjuje nemačko Udruženje industrije BDI, a prenosi „Špigel“.

„Prava slaba tačka Evrope nije na dnu mora, već u vasioni“, kaže rukovodilac Saveznog udruženja industrije  i inicijative BDI New Space Matias Vahter za „Handelsblat“. Kao moguće mete on vidi satelite i njihove zemaljske stanice.

Ako bi se ta mreža sabotirala u nekoj većoj razmeri, urušio bi se integralni deo globalnog protoka podataka što bi izazvalo dalekosežne posledice, piše “Špigel”. Preko satelita ne ide samo civilna i vojna komunikacija, ili navigacija bez koje se ljudi sve manje snalaze u svakodnevnom životu, već bi smetnja usled napada uticala i na tranfere novca i trgovinu akcijama, pogodila bi, dakle, direktno i berze širom sveta.

Prenos podataka preko svemirskih stanica ima centralnu ulogu u funkcionisanju finansijskog sistema, objašnjava Matias Vahter, naročito kod transfera kapitala u vezi sa poslovima sa akcijama. Ako sateliti ispadnu iz pogona to bi u velikoj meri uticalo na kompletan finansijski system.

Sjedinjene Američke države, Evropska Unija, Kanada i Velika Britanija su na samom početku rata u Ukrajini u sklopu sankcija isključile Rusiju iz Udruženja za međunarodne, međubankarske finansijske telekomunikacije (SWIFT) koji je zapravo globalni sistem plaćanja. Tako su ruske banke odsečene od međunarodnog finansijskog sistema, onemogućene su im finansijske transakcije ili trgovina hartijama od vrednosti.

U Nemačkoj se čuju upozorenja obavešrajnih službi da sa dužinom trajanja sukoba i porastom eskalacije raste verovatnoća ruskog napada na infrastrukturu Zapada.

Sa ruskog stanovišta radi se o tome, da podrška Zapada Ukrajini bude što je moguće skuplja kako bi u društvu i u politici bila dovedena u pitanje. Mogu se očekivati i analogni i digitalni napadi, sve i svako može da se pretvori u oružje, i Zapad mora da bude spreman na to.

J.H./Spiegel

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

sabotaža kosmos rat u svemiru zaštitat satelita rat u ukrajini kosomos sankcije Rusiji sateliti finansijski sistem Rat u Ukrajini gps Sukob zapad Rusija rai i sabotaža komunikacioni satelit rat u ukrajini sabotaža rusija sabotaža infrastruktura rat u kosmosu napada na infrastrukturu
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Referendum o Dodiku 25. oktobra

BiH

22.mart 2026. M. L. J.

Dodik se vratio na stara podešavanja: Opet huška na raspad BiH

Milorad Dodik ponovio je da ne veruje u Bosnu i Hercegovinu, jer je ona, kako je naveo, nemoguća država i dodao da je njegov jedini motiv Republika Srpska

Evropski parlament, zastava EU, stepenice

Evropska unija

22.mart 2026. M. L. J.

EU želi Srbiju samo zbog litijuma – ovako misli 40 odsto građana Srbije

Od onih koji bi izašli na referendum njih 41,6 bi glasala za članstvo Srbije u Evropskoj uniji, navodi se u istraživanju javnog mnjenja Centra za evropske politike.

Miting SNS-a u „Areni

21.mart 2026. A. I.

Gradonačelnik Srbije Aleksandar Vučić ili kako je Krle „Arenu“ pretvorio u Marakanu

Vrhunac izborne kampanje naprednjačkog režima za deset lokalnih samouprava odigrao se u beogradskoj „Areni“. Opsena Aleksandra Vučića je u prenosu uživo režimskih televizija podignuta na još malo viši nivo. Cirkus je bio kompletan

Ljudi izlaze i mnogobrojnih parkiranih autobusa

Analiza

21.mart 2026. Nemanja Rujević

Vučićevi „blokaderi“: Nas i autobusa trista miliona

Pred lokalne izbore u deset mesta, ljudi se opet korbačima i autobusima ganjaju na miting SNS-a u beogradskoj Areni. Poenta je da se pokaže da za Aleksandra Vučića nema malih utakmica

Studenti u blokadi

20.mart 2026. N. M.

Policija uhapsila četvoro studenata i zaplenila dva miliona dinara donacija

Studenti u blokadi saopštili su da je četvoro njihovih kolega privedeno dok su nosili novac koji su građani donirali za nastavak studentske borbe

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure