Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com




Prilikom govora o početku invazije u rano jutro 24. februara, ruski predsednik se držao kao apsolutni vladar od koga zavisi sve. No, ta je poza brzo i uočljivo počela da se rastače uporedo sa rastakanjem prvobitnog plana “specijalne vojne operacije”. Samouverenost se uočljivo vratila Putinu sredinom leta, kada je ruska vojska beležila uspehe na luganskom ratištu, ali je ukrajinska kontraofanziva oko Harkova donela novi pad: na samitu Šangajske organizacije za saradnju u Samarkandu, bio je prinuđen da izražava razumevanje za primedbe Kine i Indije, ali i izložen ponižavanju manjih članica te organizacije
Niko drugi no Putin je u martu ove godine izjavljivao: “Za potrebe specijalne vojne operacije mi ne koristimo i ne nameravamo da koristimo niti regrute, niti rezerviste koje pozivamo na vojne vežbe..“.
Drugom prilikom, istog meseca, dodao je: “Podvlačim: u borbenim dejstvima ne učestvuju i neće učestvovati vojnici na odsluženju redovnog vojnog roka, a neće biti ni dopunskog pozivanja rezervista.”
Sada, u septembru, Putin kaže nešto sasvim drugo: “Smatram da je neophodno da podržim predloge Ministarstva odbrane i Generalštaba o sprovođenju delimične mobilizacije… Ponoviću, reč je samo o delimičnoj mobilizaciji…”
Ništa manje su se menjali i ciljevi invazije. Podsetićemo da se na dan 24. februara glavni cilj, po rečima Putina, sastojao u pružanju zaštite “…ljudima nad kojima se kijevski režim tokom osam godina iživljavao i sprovodio prema njima genocid. I zbog toga ćemo težiti demilitarizaciji i denacifikaciji Ukrajine, kao i sudskom gonjenju onih koji su izvršili mnogobrojne krvave zločine protiv mirnih građana, uključujući državljane Ruske Federacije”, s tim da “…u naše planove ne spada okupacija ukrajinskih teritorija”.
Pravdajući neophodnost mobilizacije, ruski predsednik sada prvenstveno govorio o definitivnom i „potpunom oslobađanju“ Donjecke NR i Luganske NR, oblasti Herson i Zaporožje, a sve to u vezi sa potrebom očuvanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta same Rusije koja je u Ukrajini navodno suočena sa celokupnom zapadnom vojnom mašinerijom…
Pročitajte ceo tekst Ilije Vukelića u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka (29. septembra)
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović


Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN


Skupština Srbije usvojila je izmene pet pravosudnih zakona koje su ponovo upućene u proceduru nakon što su prvobitna rešenja iz januara razmotrena i usaglašena sa preporukama Venecijanska komisija. Poslanici su istovremeno izglasali i više zakona iz oblasti zdravstva, stambene politike, energetike i međunarodnih finansijskih sporazuma


Nakon što je Visoki krivični sud Hrvatske potvrdio presudu Branimiru Glavašu za ratne zločine nad osječkim Srbima, predsednik Zoran Milanović doneo je odluku o oduzimanju svih ranije vraćenih odlikovanja i generalskog čina. Branimir Glavaš nakon ove odluke Milanovića objavio: „Sada ću u svečanim prilikama nositi tatina odličja kojim ga je odlikovao poglavnik NDH, dr Ante Pavelić"


Koje sve neprijatne teme vlast zatrpava histeričnom aktuelizacijom priče o koriščenju zvučnog oružja na protestu u Srbiji marta prošle godine i kud sve ovo vodi, pitaju se Božo Prelević, predsednik Bodrožić i Filip Švarm u novoj epizodi podkasta "Ova situacija"
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve