

Analiza
Vučićevi „blokaderi“: Nas i autobusa trista miliona
Pred lokalne izbore u deset mesta, ljudi se opet korbačima i autobusima ganjaju na miting SNS-a u beogradskoj Areni. Poenta je da se pokaže da za Aleksandra Vučića nema malih utakmica




Izmene dva zakona koje su u proceduri Hrvatskog parlamenta predviđaju samo 16 radnih nedelja godišnje i 50 posto veću nadoknadu nego radnim danima. Srbija je jedna od retkih zemalja u Evropi u kojoj nedeljom radnje nisu zatvorene
U Hrvatskoj bi se uskoro rad nedeljom mogao plaćati najmanje 50 posto više nego radnim danom, kao što predviđaju izmene Zakona o radu i Zakona o trgovini. Izmene su urađene po uzoru na rešenja iz Slovenije i Austrije.
Oba zakona su u parlamentarnoj proceduri.
Jedno od poslednjih istraživanja je pokazalo da više od četvrtine anketiranih radi i nedeljom.
U Sindikatu trgovine Hrvatske, najvećem granskom sindikatu koji okuplja 10.000 članica i članova, podržavaju najavljene izmene ova dva zakona. Prema rečima predsednice ovog Sindikata Zlatice Štulić, to je „ozbiljni pomak nabolje“.
Ovaj sindikat se zalaže i za uvođenje 16 radnih nedelja godišnje.Kako prenosi RSE, gospođa Štulić smatra da je „komocija građana nešto što nikako ne smije biti ispred prava radnika. Nema vrtića koji rade vikendom, i školska djeca su kod kuće, pa ako imate dvoje roditelja koji rade u dva različita trgovačka lanca ili dvije trgovine, jedan radi jednu nedjelju, drugi radi drugu, i tako se izmjenjuju. Tako da dijete nikada nema priliku biti sa oba svoja roditelja“.
Ostali sindikati takođe imaju pozitivan stav prema izmenama ovih zakona.
U Hrvatskoj je ova promena već predlagana, ali su i 2004. i 2009. godine ti zakoni „pali“ na Ustavnom sudu. Kako piše u novom predlogu „uklonjeni su prethodni nedostaci, a predloženi model temelji se na ravnoteži interesa radnika i gospodarstvenika.“
Vlada citira i istraživanja javnog mnijenja iz 2020. i 2022. kako između 63 i 72 posto ispitanika podržava ograničavanje rada nedeljom, dok „većina građana opisuje rad nedeljom kao disfunkcionalnu društvenu pojavu.“
Citiraju se i analize Porezne uprave Ministarstva financija o nedeljnom prometu radnji na malo 2017-2021, koje pokazuju da se nedeljom zaradi manje nego radnim danima.
Neradna nedelja u Crnoj Gori za trgovine primenjuje se od oktobra 2019. godine. U Severnoj Makedoniji su prodavnice zatvorene nedeljom od 1. januara prošle godine. Mostar je ovog aprila postao prvi grad u Bosni i Hercegovini u kome radnje nedeljom ne rade.
U Evropi, u Austriji je rad nedeljom zabranjen. U Belgiji, Kipru, Češkoj, Francuskoj, Nemačkoj, Mađarskoj, Islandu, Luksemburgu, Holandiji, Španiji, Poljskoj i Velikoj Britaniji imaju pravila koja određuju ko radi a ko – ne .
Srbija je jedna od malobrojnih država u kojoj radnje nedeljom nisu zatvorene.
S.Ć./RSE/Nova S
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Pred lokalne izbore u deset mesta, ljudi se opet korbačima i autobusima ganjaju na miting SNS-a u beogradskoj Areni. Poenta je da se pokaže da za Aleksandra Vučića nema malih utakmica


Studenti u blokadi saopštili su da je četvoro njihovih kolega privedeno dok su nosili novac koji su građani donirali za nastavak studentske borbe


Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je odbacio navode o pritiscima u javnim preduzećima da zaposleni dođu na miting Srpske napredne stranke 21. marta u Beogradu. Da li je to tačno?


Oko 250.000 birača izlazi na birališta u deset opština. Iako lokalni, ovi izbori mogu najaviti raspoloženje pred parlamentarne. Cilj je osvojiti glasove oko 250.000 birača na izborima u nedelju 29. marta u deset opština u Srbiji: Aranđelovca, Bajine Bašte, Bora, Kladova, Knjaževca, Kule, Lučana, Majdanpeka, Sevojna i Smederevske Palanke


„Mislim da opozicija pre svega treba da se fokusira na izvođenje birača na izbore, a manje na veštački izazvane incidente. Vreme je da hrabrimo i budemo tu da zaštitimo naše birače, da im pružimo podršku kako niko ne bi mogao da ih maltretira i ucenjuje“, kaže za „Vreme“ Miroslav Aleksić, predsednik Narodnog pokreta Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve