
Novi Sad
Tri kilometra za pedeset evra: Kako naprednjaci najme autobuse
Zašto bi neki Saša Šobot za potrebe naprednjačkog „skupa protiv blokada“ iznajmio sedam zglobnih autobusa i ostale novosadske misterije
I pored toga što se stvarala atmosfera da će se u Putinovom govoru čuti nešto spektakularno, u suštini je ponovljeno mnogo toga što je bezbroj puta ranije rečeno
Vladimir Putin održao je govor na sastanku Međunarodnog diskusionog kluba Valdaj u Moskvi. Ranije danas, Putinov sekretar za štampu je rekao da će predsednikov izveštaj „verovatno kasnije biti analiziran, njegov sadržaj treba proučavati, čitati i ponovo čitati“.
Najavljena tema Putinovog govora je bila „Svet posle hegemonije: pravda i bezbednost za sve“, rečeno je da će pričati o Ukrajini, nuklearnom naoružanju, bezbednosnim pretnjama, saradnji sa Kinom… I pored toga što bi se na osnovu takve najava moglo zaključiti da će se čuti nešto spektakularno, u suštini je ponovljeno mnogo toga što je ranije rečeno. Na primer, da je direktna pretnja monopolu Zapada stvaranje alternativnog javnog modela, ispravnijeg, koji će se sigurno razvijati; da su pokušaji Zapada da sve otera pod jedan šablon osuđeni na propast; da je politika Zapada hegemonistička i pogrešna, da niko nikada neće moći da diktira Rusiji kakvo društvo da gradi…
Ono što bi zaista moglo biti važno su pomirljivi tonovi, poput izjava da Rusija sebe ne smatra protivnikom Zapada, da će dijalog Rusije sa tradicionalnim Zapadom biti doprinos multipolarnom svetu, da čovečanstvo ima dva izbora – „ili ćemo nastaviti sa problemima koji opterećuju sve, ili ćemo raditi zajedno“, poziv zapadnim liderima da rade na zajedničkoj budućnosti sa Ruskom Federacijom, reči da će „novi centri svetskog poretka i Zapad ipak morati da počnu dijalog, bolje pre nego posle“…
Međutim, s obzirom na stanje na terenu, mišlljenje i delovanje druge strane, i dodatne Putinove izjave, poput: „Na mestu zapadnih elita, razmišljao bih o posledicama pokušaja očuvanja njene hegemonije“; „Svaka alternativna tačka gledišta se na Zapadu proglašava subverzivnom propagandom i pretnjem demokratiji, svuda gde vide ‘prste’ Kremlja“; „Čak i na vrhuncu Hladnog rata, niko nije morao da negira postojanje kulture i umetnosti svojih protivnika. Nacisti su palili knjige, a sada na Zapadu zabranjuju Dostojevskog i Čajkovskog“, da zapadnjaci, „ako su demokrate, treba da prihvate želju miliona ljudi za slobodom” (u oblastima u Ukrajini koje je Rusija napala)…, reklo bi se da je nada u dijalog minimalna i da će se konfrontacija Zapada i Rusije nataviti nesmanjenom žestinom.
M.T./Fonet/Danas
Zašto bi neki Saša Šobot za potrebe naprednjačkog „skupa protiv blokada“ iznajmio sedam zglobnih autobusa i ostale novosadske misterije
Dan srpskog jedinstva Vučić obeležava sa carom Hirohitom gde promoviše Ekspo 2027 pa se vraća na „rekordnu“ vojnu paradu u Beograd. Šta se ovda proslavlja i za koga
Fenacil hlorid je korišćen na ratištu u bivšoj Jugoslaviji i za njega se od tada nije čulo. Da li je sada bačen na studente i narod u Novom Sadu?
Prirodno-matematički fakultet u Novom Sadu je utvrdio da je policija 5. septembra u kampusu tamošnjeg univerziteta koristila protiv studenata, profesora i građana opasan gas CN, zbog čega traži istragu protiv odgovornih za upotrebu tog sredstva
Šetnjom kroz grad, građani na protestu „Slobodo tu smo“ u Novom Sadu otišli su do kampusa univerziteta kako bi se sreli sa studentima. „Mi kampus nećemo dati. Biramo istinu a ne strah“, poručili su studenti
Vreme nasilja: Protest u Novom Sadu u pet slika
Bes, pendreci i suzavac Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve