
Iz novog broja „Vremena”
Dragan Markovina: Zahvaljujući studentima, Vučić je politički mrtvac
Istoričar Dragan Markovina u novom broju „Vremena” govori o pobuni u Srbiji i tome šta su studenti uspeli, a šta im zamera
Foto: AP Photo
I pored toga što se stvarala atmosfera da će se u Putinovom govoru čuti nešto spektakularno, u suštini je ponovljeno mnogo toga što je bezbroj puta ranije rečeno
Vladimir Putin održao je govor na sastanku Međunarodnog diskusionog kluba Valdaj u Moskvi. Ranije danas, Putinov sekretar za štampu je rekao da će predsednikov izveštaj „verovatno kasnije biti analiziran, njegov sadržaj treba proučavati, čitati i ponovo čitati“.
Najavljena tema Putinovog govora je bila „Svet posle hegemonije: pravda i bezbednost za sve“, rečeno je da će pričati o Ukrajini, nuklearnom naoružanju, bezbednosnim pretnjama, saradnji sa Kinom… I pored toga što bi se na osnovu takve najava moglo zaključiti da će se čuti nešto spektakularno, u suštini je ponovljeno mnogo toga što je ranije rečeno. Na primer, da je direktna pretnja monopolu Zapada stvaranje alternativnog javnog modela, ispravnijeg, koji će se sigurno razvijati; da su pokušaji Zapada da sve otera pod jedan šablon osuđeni na propast; da je politika Zapada hegemonistička i pogrešna, da niko nikada neće moći da diktira Rusiji kakvo društvo da gradi…
Ono što bi zaista moglo biti važno su pomirljivi tonovi, poput izjava da Rusija sebe ne smatra protivnikom Zapada, da će dijalog Rusije sa tradicionalnim Zapadom biti doprinos multipolarnom svetu, da čovečanstvo ima dva izbora – „ili ćemo nastaviti sa problemima koji opterećuju sve, ili ćemo raditi zajedno“, poziv zapadnim liderima da rade na zajedničkoj budućnosti sa Ruskom Federacijom, reči da će „novi centri svetskog poretka i Zapad ipak morati da počnu dijalog, bolje pre nego posle“…
Međutim, s obzirom na stanje na terenu, mišlljenje i delovanje druge strane, i dodatne Putinove izjave, poput: „Na mestu zapadnih elita, razmišljao bih o posledicama pokušaja očuvanja njene hegemonije“; „Svaka alternativna tačka gledišta se na Zapadu proglašava subverzivnom propagandom i pretnjem demokratiji, svuda gde vide ‘prste’ Kremlja“; „Čak i na vrhuncu Hladnog rata, niko nije morao da negira postojanje kulture i umetnosti svojih protivnika. Nacisti su palili knjige, a sada na Zapadu zabranjuju Dostojevskog i Čajkovskog“, da zapadnjaci, „ako su demokrate, treba da prihvate želju miliona ljudi za slobodom” (u oblastima u Ukrajini koje je Rusija napala)…, reklo bi se da je nada u dijalog minimalna i da će se konfrontacija Zapada i Rusije nataviti nesmanjenom žestinom.
M.T./Fonet/Danas

Istoričar Dragan Markovina u novom broju „Vremena” govori o pobuni u Srbiji i tome šta su studenti uspeli, a šta im zamera

Novi sastav Ustavnog suda čine bivša ministarka, partijski potpisnici i kadrovi bliski Srpskoj naprednoj stranci, što otvara pitanje da li će najviša sudska instanca biti nezavisan čuvar Ustava ili produžena ruka režima Aleksandra Vučića
Srpska spoljna politika je 2025. doživela brodolom. Srbija se nalazi pod pritiskom američkih sankcija i carina, iz Evropske unije stiže šamar za šamarom, a škrgutanje zubima u Moskvi nad Beogradom huči kao grmljavina

Posle izbora za nove članove Visokog saveta tužilaštva, tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva Branko Stamenković kaže za „Vreme“ da su javni tužioci svojim glasovima poslali jasnu poruku u prilog samostalnosti tužilaštva

Štandovi za potpis građana biće postavljeni u više od 50 gradova i na više od 180 lokacija, kako bi studenti proverili podršku građana
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve