
Protesti i u manjim mestima
Sremski Karlovci, Kostolac, Bor…
Na ulice se u petak, 22. avgusta, uveče izašlo u Beogradu, Nišu i Kragujevcu u mirne proteste, ali i u manjim mestima
Protesti su bili mlaki, institucije su zauzete i opoziciji u Srbiji nije lako, ocenjuje istoričar Milan St. Protić. A tu je i dilema da li opozicija uopšte treba da uđe u republičku i beogradsku skupštinu. „Oba izbora su loša. Ako uđe, izneveriće očekivanja naroda, a ako ne uđe, ostaće van sistema.“
Masovnost protesta kod Terzijske česme na koji je pozvao ProGlas 30. decembra u redovima građanske opozicije ulilala je nadu da su postizborne promene ipak moguće. Ipak, ta jedna demonstracija nezadovoljstva zbog „izborne prevare“ po svojoj snazi bila je izuzetak. Praznični dani, ali i relativno slaba posećenost prethodnih protesta, uprkos teškim optužbama i štrajkovima glađu, naterali su opoziciju na pokušaj da sačuva energiju nezadovoljstva građana, piše Dojče vele.
Mlaka podrška na ulici pokazuje da su se građani umorili od protesta, rekao je za taj medij istoričar i bivši ambasador Milan St. Protić.
„Oni nisu bili dovoljno masovni da se izvrši pritisak na ovaj režim. Mislim da je opozicija pred teškom odlukom da li da uđe u sistem i prihvati mandate, ili da traži alternativni pritisak na režim. Bojim se da se neće ponovo probuditi energija koja se pojavila posle onih majskih strahota“, smatra Protić.
Ništa kroz institucije
Kako kaže Protić, drugi put, kroz institucije, još je teži jer „režim ne daje ni pet para za to koliko su kršena demokratska pravila“ i „očigledno je da taj režim klizi u otvorenu autokratiju“.
„Opozicija u ovakvim uslovima, čak i da je bolja nego postojeća, imala bi ozbiljne probleme. Borba demokratskim sredstvima protiv nedemokratskog režima je uzaludna“, smatra Protić.
Opozicija se već obratila evropskim institucijama i traži da Evropska unija ne prizna izbore i pokrene međunarodnu istragu. EU se oglasila da čeka konačni izveštaj posmatračke misije OEBS-a.
Milan St. Protić je uveren da će „sve nepravilnosti koje su zabeležene ipak dovesti do povećanog pritiska spolja na Aleksandra Vučića, koji nema mnogo manevarskog prostora“, ali da je pitanje kako će se opozicija predstaviti.
„Taktiziranje opozicije oko ključnih pitanja ne donosi joj podršku spolja, a bez te podrške promene u Srbiji se neće dogoditi. Zato se stvorio utisak da je režim po tim pitanjima daleko kooperativniji i korisniji nego što je opozicija“, skreće pažnju Protić.
Ući u skupštine ili ne?
Opozicija je i što se tiče sudbine protesta i daljih koraka u nezahvalnom položaju, kaže Milan St. Protić.
„Opozicija ima izbor da uđe u institucije, ili da ne uđe, a oba izbora su loša. Ako uđe, izneveriće očekivanja naroda, a ako ne uđe, ostaće van sistema. To je uvek dilema: hoćete li da učestvujete u političkom životu po svaku cenu, ili hoćete da temeljno menjate Srbiju“, zaključuje Protić.
Na ulice se u petak, 22. avgusta, uveče izašlo u Beogradu, Nišu i Kragujevcu u mirne proteste, ali i u manjim mestima
Jedini dijalog koji Vučić posle svega zaslužuje jeste onaj koji se vodi na biračkim mestima. I jedino na čemu treba da bude zahvalan jeste što građani to traže. Samo to. Dužan im je mnogo više
Zbor Starog grada objavio je poziv građanima da izađu večeras (petak, 22. avgust) na ulice
Vanredni parlamentarni, a vrlo moguće i predsednički, izbori mogli bi biti održani krajem decembra ove godine, pišu mediji. Njih bi, prema zakonu, morao da raspiše najkasnije 13. novembra
Na upit Dojče vele oglasila se konačno Evropska komisija o masovnim protestima, provali nasilja i policijskoj brutalnosti u Srbiji
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve