
Studentski protesti
Arhiv javnih skupova: Najveći skup u istoriji Beograda
„Sve ukazuje na to da je ovo najveći skup u istoriji Beograda", saopštio je Arhiv javnih skupova
Protesti su bili mlaki, institucije su zauzete i opoziciji u Srbiji nije lako, ocenjuje istoričar Milan St. Protić. A tu je i dilema da li opozicija uopšte treba da uđe u republičku i beogradsku skupštinu. „Oba izbora su loša. Ako uđe, izneveriće očekivanja naroda, a ako ne uđe, ostaće van sistema.“
Masovnost protesta kod Terzijske česme na koji je pozvao ProGlas 30. decembra u redovima građanske opozicije ulilala je nadu da su postizborne promene ipak moguće. Ipak, ta jedna demonstracija nezadovoljstva zbog „izborne prevare“ po svojoj snazi bila je izuzetak. Praznični dani, ali i relativno slaba posećenost prethodnih protesta, uprkos teškim optužbama i štrajkovima glađu, naterali su opoziciju na pokušaj da sačuva energiju nezadovoljstva građana, piše Dojče vele.
Mlaka podrška na ulici pokazuje da su se građani umorili od protesta, rekao je za taj medij istoričar i bivši ambasador Milan St. Protić.
„Oni nisu bili dovoljno masovni da se izvrši pritisak na ovaj režim. Mislim da je opozicija pred teškom odlukom da li da uđe u sistem i prihvati mandate, ili da traži alternativni pritisak na režim. Bojim se da se neće ponovo probuditi energija koja se pojavila posle onih majskih strahota“, smatra Protić.
Ništa kroz institucije
Kako kaže Protić, drugi put, kroz institucije, još je teži jer „režim ne daje ni pet para za to koliko su kršena demokratska pravila“ i „očigledno je da taj režim klizi u otvorenu autokratiju“.
„Opozicija u ovakvim uslovima, čak i da je bolja nego postojeća, imala bi ozbiljne probleme. Borba demokratskim sredstvima protiv nedemokratskog režima je uzaludna“, smatra Protić.
Opozicija se već obratila evropskim institucijama i traži da Evropska unija ne prizna izbore i pokrene međunarodnu istragu. EU se oglasila da čeka konačni izveštaj posmatračke misije OEBS-a.
Milan St. Protić je uveren da će „sve nepravilnosti koje su zabeležene ipak dovesti do povećanog pritiska spolja na Aleksandra Vučića, koji nema mnogo manevarskog prostora“, ali da je pitanje kako će se opozicija predstaviti.
„Taktiziranje opozicije oko ključnih pitanja ne donosi joj podršku spolja, a bez te podrške promene u Srbiji se neće dogoditi. Zato se stvorio utisak da je režim po tim pitanjima daleko kooperativniji i korisniji nego što je opozicija“, skreće pažnju Protić.
Ući u skupštine ili ne?
Opozicija je i što se tiče sudbine protesta i daljih koraka u nezahvalnom položaju, kaže Milan St. Protić.
„Opozicija ima izbor da uđe u institucije, ili da ne uđe, a oba izbora su loša. Ako uđe, izneveriće očekivanja naroda, a ako ne uđe, ostaće van sistema. To je uvek dilema: hoćete li da učestvujete u političkom životu po svaku cenu, ili hoćete da temeljno menjate Srbiju“, zaključuje Protić.
„Sve ukazuje na to da je ovo najveći skup u istoriji Beograda", saopštio je Arhiv javnih skupova
Organizovati nekoliko stotina hiljada ljudi nije nimalo lak zadatak. Studenti su, uz pomoć ratnih veterana i bajkera, na velikom protestu 15. marta to uspeli
Danas je u Beogradu održan verovatno najveći protest u istoriji Srbije. Sva dešavanja ste mogli da pratite na portalu „Vremena“. Dok je protest prebačen na Slaviju, neredi su izbili ispred Skupštine
Svetla ispred Narodne skupštine prigušena su usled nemira koji su izbili
Naslov je citat iz izjave Dragana Velikića o današnjim protestima. Osim njega, objavljujemo i utiske Svetlane Cece Bojković, Gorice Popović, Sergeja Trifunovića i Zorana Hamovića kao ilustraciju utisaka brojnih ljudi koji stvaraju kulturu Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve