Novi broj „Vremena“
Šta može i šta radi opozicija
Među studentima opozicija nije dobrodošla. Šta onda ona može? Tim pitanjem se bavimo u novom broju nedeljnika „Vreme“
Protesti su bili mlaki, institucije su zauzete i opoziciji u Srbiji nije lako, ocenjuje istoričar Milan St. Protić. A tu je i dilema da li opozicija uopšte treba da uđe u republičku i beogradsku skupštinu. „Oba izbora su loša. Ako uđe, izneveriće očekivanja naroda, a ako ne uđe, ostaće van sistema.“
Masovnost protesta kod Terzijske česme na koji je pozvao ProGlas 30. decembra u redovima građanske opozicije ulilala je nadu da su postizborne promene ipak moguće. Ipak, ta jedna demonstracija nezadovoljstva zbog „izborne prevare“ po svojoj snazi bila je izuzetak. Praznični dani, ali i relativno slaba posećenost prethodnih protesta, uprkos teškim optužbama i štrajkovima glađu, naterali su opoziciju na pokušaj da sačuva energiju nezadovoljstva građana, piše Dojče vele.
Mlaka podrška na ulici pokazuje da su se građani umorili od protesta, rekao je za taj medij istoričar i bivši ambasador Milan St. Protić.
„Oni nisu bili dovoljno masovni da se izvrši pritisak na ovaj režim. Mislim da je opozicija pred teškom odlukom da li da uđe u sistem i prihvati mandate, ili da traži alternativni pritisak na režim. Bojim se da se neće ponovo probuditi energija koja se pojavila posle onih majskih strahota“, smatra Protić.
Ništa kroz institucije
Kako kaže Protić, drugi put, kroz institucije, još je teži jer „režim ne daje ni pet para za to koliko su kršena demokratska pravila“ i „očigledno je da taj režim klizi u otvorenu autokratiju“.
„Opozicija u ovakvim uslovima, čak i da je bolja nego postojeća, imala bi ozbiljne probleme. Borba demokratskim sredstvima protiv nedemokratskog režima je uzaludna“, smatra Protić.
Opozicija se već obratila evropskim institucijama i traži da Evropska unija ne prizna izbore i pokrene međunarodnu istragu. EU se oglasila da čeka konačni izveštaj posmatračke misije OEBS-a.
Milan St. Protić je uveren da će „sve nepravilnosti koje su zabeležene ipak dovesti do povećanog pritiska spolja na Aleksandra Vučića, koji nema mnogo manevarskog prostora“, ali da je pitanje kako će se opozicija predstaviti.
„Taktiziranje opozicije oko ključnih pitanja ne donosi joj podršku spolja, a bez te podrške promene u Srbiji se neće dogoditi. Zato se stvorio utisak da je režim po tim pitanjima daleko kooperativniji i korisniji nego što je opozicija“, skreće pažnju Protić.
Ući u skupštine ili ne?
Opozicija je i što se tiče sudbine protesta i daljih koraka u nezahvalnom položaju, kaže Milan St. Protić.
„Opozicija ima izbor da uđe u institucije, ili da ne uđe, a oba izbora su loša. Ako uđe, izneveriće očekivanja naroda, a ako ne uđe, ostaće van sistema. To je uvek dilema: hoćete li da učestvujete u političkom životu po svaku cenu, ili hoćete da temeljno menjate Srbiju“, zaključuje Protić.
Među studentima opozicija nije dobrodošla. Šta onda ona može? Tim pitanjem se bavimo u novom broju nedeljnika „Vreme“
U Skupštinu Srbije stigla je ostavka premijera Miloša Vučevića, objavila je narodna poslanica Biljana Đorđević
Pred Ministarstvom prosvete u Beogradu održan je skup na kojem su nastavnici istakli da godinama trpe urušavanje svog položaja, ali da su spremni da se bore za dostojanstvo profesije i budućnost obrazovanja
Komemoracija Teofilu Pančiću održava se u petak u Beogradu, a ispraćaj na kremaciju u subotu u Novom Sadu
Rektorski kolegijum odbio je poziv predsednika Vučića na „dijalog“ što je naljutilo Anu Brnabić. Poslanik i profesor Đorđe Pavićević za „Vreme“ kaže da se univerziteti drže solidarno
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve