Širom sveta održavaju se protesti podrške Palestincima. Istovremeno izraelski napadi na Pojas Gaze razbuktavaju antisemitizam. U Parizu je u nedelju zbog strahovitog porasta ispada protiv Jevreja u Francuskoj 100.000 ljudi demonstriralo protiv antisemitizma
„Sada će nas mrzeti još više“, je rečenica koja se često mogla čuti u Izraelu nakon što je započeo vojnu akciju u Pojasu Gaze nakon masakra koji je nad Izraelcima počinio Hamas 7. oktobra.
I zaista, kako vreme odmiče, tako pred stravičnim prizorima iz Gaze, hiljadama stradalih palestinskih civila, humanitarnom katastrofom, razornim posledicama izraelskih napada iz vazduha i sa kopna u svetu blede slike pokolja i otmice Jevreja, koje su i dalje sveprisutne u Izraelu.
Skupovi podrške Palestincima na kojima se zahteva od Izraela da hitno prekinu sa „ubijanjem nedužnih ljudi“ održavaju se širom sveta. U Londonu je pre neki dan na ulice izašlo oko 300.000 ljudi, u Sjedinjenim američkim državama se tragedija na Bliskom istoku pretvara u političko oružje u obračunu republikanaca i demokrata uoči predsedničkih izbora, protesti protiv izraelske invazije na Gazu i za Palestince održani su u Beogradu, Podgorici i Sarajevu.
Za mesec dana 1250 antisemitskih ispada
Kako se šire antiizraelske i propalestinske demonstracije, tako se razbuktava i antisemitizam u svetu. Iako su teroristi Hamasa 7. oktobra ubili i najmanje 40 francuskih državljana, u Francuskoj je od tada zabeleženo preko 1250 antisemitskih ispada, tri puta više nego u 2022. godini, piše nemački „Špigel“.
Mediji prenose izjave francuskih Jevreja, kojih ima oko 400.000, da žive u strahu za sopstvenu bezbednost. Zato je u Parizu u nedelju na ulice izašlo preko 100.000 ljudi da protestuju protiv antisemitizma. Parola je glasila: „Protiv antisemitizma, za Republiku“. Prisustvo Marin le Pen
Uočljivo je bilo prisustvo desničarske ikone Marin le Pen, ćerke Žan- Mari le Pena koji je negirao Holokaust, i odsustvo predsednika Fancuske Emanuela Makrona. Marin le Pen je prema istraživanjima javnog mnjenja u ovom trenutku najpopularnija političarka u zemlji.
France March Against Antisemitism„Podrška jevrejskim sugrađanima“: Marin le Pen / Foto: AP Photo/Christophe Ena
Na protestu se mnogo smeškala i malo govorila. Rekla je da je tu da se suprotstavi antisemitizmu, da „podrži jevrejske sugrađana i pruži otpor fundamentalizmu“. Više i nije morala da kaže, piše „Špigel“. Njen cilj je da do predsedničkih izbora 2027. bude potpuno etablirana među umerenim konzervativnim glasačima, a zna da na glasove Francuza arapskog porekla nikada neće moći da računa. Odsustvo Makrona
Mnoge jevrejske organizacije su razočarane izostankom Makrona na ulicama Pariza. Obrazloženje: Plaši se da ne izazove nerede u predgrađima većih gradova u kojima žive muslimanski doseljenici, da ga ne optuže da podržava rat Izraela u Pojasu Gaze. Bivši francuski predsednici Fransoa Oland i Nikola Sarkozi su se priključili ovom protestu protiv antisemitizma.
Dok tenzije u francuskom društvu i svetu rastu, Makron pokušava da balansira: jednog dana zahteva da Izrael smesta obustavi bombardovanje Gaze, drugog ističe pravo Izraelaca na „samoodbranu“.
U tom duhu u nedelju nije bio na protestu kao njegova glavna rivalka Le Pen, ali je zato napisao otvoreno pismo koje je objavio „Parizijen“ u kome piše da „Francuska u kojoj se naši jevrejski sugrađani plaše nije Francuska“.Novi rat na Bliskom istoku se mesec dana nakon „crnog šabata“, kako Jevreji nazivaju napad Hamasa u subotu 7. oktobra, uvukao u unutrašnju politiku zemalja širom sveta. Svakim danom beskompromisnih vojnih akcija Izraela u Pojasu Gaze raste pritisak na Tel Aviv, a rešavanje palestinskog pitanja dobija na značaju.
A.I./BBC/Spiegel
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Deo vranjske opozicije poziva na bojktot izbora za mesne zajednice u Vranju, Vranjskoj Banji i Dimitrovgradu jer su prekršeni brojni propisi. To u praksi znači da bi bez borbe bile prepuštene SNS-u u čije su mesne odbore pretvorene
Pod sloganom „Hoćemo izbore”, u Beogradu je održan protest studenata u blokadi i građana, dok je predsednik Srbije Aleksandar Vučić iz Zaječara poručio da vanrednih parlamentarnih izbora neće biti dok se ne završe pripreme za Ekspo
U sklopu kampanje pred lokalne izbore, predsednik Srbije Aleksandar Vučić posetio je Zaječar i naveo da su građani „siti zaustavljanja Srbije“ i da će raspisati izbore kada se završe pripreme za Ekspo
Odbor Skupštine Srbije za kulturu i informisanje usvojio je u petak (30. maj), bez poslanika opozicije, izveštaj o listi kandidata i predlagača za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM)
Kosjerić se nalazi pod opsadom vlasti. Tenzije rastu iz dana u dan. Nakon napada na novinara, usledio je i napad na opozicionog aktivistu. Obe žrtve tvrde da je napadač bivši policajac koji je član SNS-a
Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu
Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Današnje demonstracije, koje se održavaju svake subote od početka sukoba Izraela i Hamasa, najmasovnije su do sada
Međuvreme
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!