Širom sveta održavaju se protesti podrške Palestincima. Istovremeno izraelski napadi na Pojas Gaze razbuktavaju antisemitizam. U Parizu je u nedelju zbog strahovitog porasta ispada protiv Jevreja u Francuskoj 100.000 ljudi demonstriralo protiv antisemitizma
„Sada će nas mrzeti još više“, je rečenica koja se često mogla čuti u Izraelu nakon što je započeo vojnu akciju u Pojasu Gaze nakon masakra koji je nad Izraelcima počinio Hamas 7. oktobra.
I zaista, kako vreme odmiče, tako pred stravičnim prizorima iz Gaze, hiljadama stradalih palestinskih civila, humanitarnom katastrofom, razornim posledicama izraelskih napada iz vazduha i sa kopna u svetu blede slike pokolja i otmice Jevreja, koje su i dalje sveprisutne u Izraelu.
Skupovi podrške Palestincima na kojima se zahteva od Izraela da hitno prekinu sa „ubijanjem nedužnih ljudi“ održavaju se širom sveta. U Londonu je pre neki dan na ulice izašlo oko 300.000 ljudi, u Sjedinjenim američkim državama se tragedija na Bliskom istoku pretvara u političko oružje u obračunu republikanaca i demokrata uoči predsedničkih izbora, protesti protiv izraelske invazije na Gazu i za Palestince održani su u Beogradu, Podgorici i Sarajevu.
Za mesec dana 1250 antisemitskih ispada
Kako se šire antiizraelske i propalestinske demonstracije, tako se razbuktava i antisemitizam u svetu. Iako su teroristi Hamasa 7. oktobra ubili i najmanje 40 francuskih državljana, u Francuskoj je od tada zabeleženo preko 1250 antisemitskih ispada, tri puta više nego u 2022. godini, piše nemački „Špigel“.
Mediji prenose izjave francuskih Jevreja, kojih ima oko 400.000, da žive u strahu za sopstvenu bezbednost. Zato je u Parizu u nedelju na ulice izašlo preko 100.000 ljudi da protestuju protiv antisemitizma. Parola je glasila: „Protiv antisemitizma, za Republiku“. Prisustvo Marin le Pen
Uočljivo je bilo prisustvo desničarske ikone Marin le Pen, ćerke Žan- Mari le Pena koji je negirao Holokaust, i odsustvo predsednika Fancuske Emanuela Makrona. Marin le Pen je prema istraživanjima javnog mnjenja u ovom trenutku najpopularnija političarka u zemlji.
France March Against Antisemitism„Podrška jevrejskim sugrađanima“: Marin le Pen / Foto: AP Photo/Christophe Ena
Na protestu se mnogo smeškala i malo govorila. Rekla je da je tu da se suprotstavi antisemitizmu, da „podrži jevrejske sugrađana i pruži otpor fundamentalizmu“. Više i nije morala da kaže, piše „Špigel“. Njen cilj je da do predsedničkih izbora 2027. bude potpuno etablirana među umerenim konzervativnim glasačima, a zna da na glasove Francuza arapskog porekla nikada neće moći da računa. Odsustvo Makrona
Mnoge jevrejske organizacije su razočarane izostankom Makrona na ulicama Pariza. Obrazloženje: Plaši se da ne izazove nerede u predgrađima većih gradova u kojima žive muslimanski doseljenici, da ga ne optuže da podržava rat Izraela u Pojasu Gaze. Bivši francuski predsednici Fransoa Oland i Nikola Sarkozi su se priključili ovom protestu protiv antisemitizma.
Dok tenzije u francuskom društvu i svetu rastu, Makron pokušava da balansira: jednog dana zahteva da Izrael smesta obustavi bombardovanje Gaze, drugog ističe pravo Izraelaca na „samoodbranu“.
U tom duhu u nedelju nije bio na protestu kao njegova glavna rivalka Le Pen, ali je zato napisao otvoreno pismo koje je objavio „Parizijen“ u kome piše da „Francuska u kojoj se naši jevrejski sugrađani plaše nije Francuska“.Novi rat na Bliskom istoku se mesec dana nakon „crnog šabata“, kako Jevreji nazivaju napad Hamasa u subotu 7. oktobra, uvukao u unutrašnju politiku zemalja širom sveta. Svakim danom beskompromisnih vojnih akcija Izraela u Pojasu Gaze raste pritisak na Tel Aviv, a rešavanje palestinskog pitanja dobija na značaju.
A.I./BBC/Spiegel
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Dijana Hrka je za ponedeljak u 17 časova pozvala studente, srednjoškolce, radnike, zborove, građane na dogovor. „Ne idem nigde odavde, zovem vas sve na dogovor bez razilaženja“, poručila je Hrka koja je ušla u šesnaesti dan štrajka glađu
Generalštab je još jedan ispit iz poznavanja uređenog građanskog društva. Ispit otpora ideologiji „profit je važniji od ljudskih života“ – poručuju građanima Ratni i vojni veterani Srbije
U Novom Sadu je blokirana Autobuska stanica u znak podrške autoprevozniku Milomiru Jaćimoviću, u Subotici takođe, a u Nišu se blokadom raskrsnice u centru protestovalo protiv osnivanja Fakulteta za srpske studije i u znak podrške Dijani Hrka
Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Današnje demonstracije, koje se održavaju svake subote od početka sukoba Izraela i Hamasa, najmasovnije su do sada
Međuvreme
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!