img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Protesti: Strpljenjem protiv nacerenog prostakluka

28. decembar 2023, 07:58 Ivica Dobrić
Foto: AP Photo/Darko Vojinovic
Protest protiv "izborne krađe": Skupština Beograda, 24. decembar
Copied

Nestrpljenje i rezignacija nisu saveznici onih koji se opiru diktaturi. Diktature populističkog tipa ne padaju ni brzo ni lako, te je, važno uočiti nekoliko motiva koji se vide s distance

Postoje makar dva elementa koja su nužna svakome ko se, u ovom trenutku, suprotstavlja diktaturi Aleksandra Vučića: distanca u odnosu na svakodnevnu taktičku borbu, a naročito u odnosu na zid ćutanja vlasti, o koji se odbijaju zahtevi opozicije i artikulisana ideja koja nadilazi zahtev dana.

Odmak od onoga u čemu i sami učestvujemo omogućava nam ne samo da vidimo širu sliku, već pokazuje i (mukotrpan) put osvajanja slobode. S jedne strane Vučić i ekipa glume bezbrižnost i kaškaju se u prostakluku (uobičajeni repertoar, dakle), s druge strane neki su ljudi, predvođeni Marinikom Tepić, založili sopstvene živote za slobodu.

S jedne strane Vučić – onaj Vučić, da podsetimo, koji se ne boji nikoga i ničeg – gomila policiju, šalje policajce u civilu i članove partijske milicije da provociraju žandarmeriju, a onda hapsi neke klince i optužuje ih za rušenje ustavnog poretka (kao da ga on nije već srušio), s druge strane broj građana na protestima se osipa.

S jedne strane 70 odsto Srbije nema pojma šta se događa u Srbiji, s druge opozicija neprestano udara o tvrdo ćutanje i nečinjenje režima koji je, 17. decembra, uhvaćen spuštenih gaća.

S jedne strane režim je, naizgled, oboružan beskrajnim strpljenjem i ponaša se kao da se ništa nije dogodilo (kao da nisu uhvaćeni u krađi) i kao da se ništa ne događa (kao da gotovo milion ljudi u ovoj zemlji, u čije ime opozicija govori i deluje, ne postoji), s druge, opozicione strane, sve pršti od nestrpljenja i izneverenih nada.

Nestrpljenje, međutim, i rezignacija nisu saveznici onih koji se opiru diktaturi. Diktature populističkog tipa ne padaju ni brzo ni lako, te je, čini nam se, važno uočiti nekoliko motiva koji se vide s distance. Najvažniji je taj što, do danas, Vučiću nije stigla nijedna čestitka za izbornu pobedu s relevantne adrese. S Orbanove jeste. Ali, ako je nekome promaklo, s relevantne nije. A relevantne su one adrese zahvaljujući kojima se Vučić na vlasti održava 11 godina: Evropska unija i Amerika.

Ukoliko se protivniku režima, dakle, u ovom trenutku situacija čini nepomerivom, ukoliko mu se čini da Marinika Tepić rizikuje svoje zdravlje ni zbog čega, ukoliko mu se čini da ova zemlja koju je Vučić iznutra porušio poput Gaze, ne može da se makne ispod ruševina, to je samo zbog toga što nema strpljenja i što nije u stanju da se odmakne od onoga što mu je pred očima: od nacerenog prostakluka režima i spektakularnih policijskih kordona u službi diktatora. Odmaknut od vulgarnosti, međutim, protivnik režima će videti male korake unutar zemlje i izvan nje, korake kakvi se, do sada, nisu pravili. I još po nešto.

Na primer, u demokratskom poretku 900 hiljada glasova jedne strane vredi koliko i 900 hiljada glasova druge strane. To su pravila igre. U autoritarnim režimima, međutim, srazmere su drugačije: onih 900 hiljada glasova koji stoje iza Srbije protiv nasilja vredi više od 900 hiljada glasova ljudi koji su dali glas Vučiću, ali ne zato što oni prve više vrede, već zato što je reč o slobodnim ljudima. Ako upadnu u rezignaciju i prestanu da pružaju otpor, tek tada će Vučićeva nacerena ekipa moći da proslavi pobedu. No, ako se to ne dogodi, ova diktatura, svemu uprkos, po prirodi stvari ne može više dugo da traje.

Novcem protiv ideje republike

Naravno da je cilj opozicije rušenje nakaradnog sistema, ali nije rušenje cilj po sebi, već korak ka ostvarenju političke ideje koja vodi političko delovanje. Taj nivo apstrakcije veoma je dobrodošao u atmosferi u kojoj diktator, njegova svita i njegova prostačka propaganda ne samo da ne artikuliši ni jednu jedinu političku ideju, već aktivno rade protiv ubijanja svake ideje o ideji. Odlika populističke diktature i jeste govor koji je „razumljiv“ slabije obrazovanim i neobrazovim ljudima, dakle govor lišen apstrakcije (ideje).

I deljenje „besplatnog“ novca je govor koji razume svako. Otud i ona vesela grupa braće Roma koji su potrpani u autobuse i dovučeni na imitiranje grupnog divljenja velikom vođi u Areni i koji su direktno u kameru luksembrurške i američke i izdajničke televizije N1 prostodušno „otkrili“ kako je Vučić mnogo dobar čovek koji će im dati po dve ’iljade (ili koliko već) kad glasaju za njega.

Ideja, dakle, koja nije pitka poput „besplatnog novca“ i koju demokratska opozicija treba da artikuliše stara je, nikad neistrošena ideja republike. Kada kažemo da je Vučić srušio ustavni poredak, to znači da je srušio, zloupotrebio i uzurpirao republikanske – ne, naprosto, demokratske – institucije. Srbija formalno jeste republika, dakle politička forma koja se zasniva na podeli vlasti i na slobodnom javnom prostoru. Sadržinski, Srbija je monarhija – vladavina jednog – ili diktatura (takođe vladavina jednog) u kojoj je vrhunski delatni princip volja voljenog vođe. U tom i takvom režimu u kojem su, dakle, u rukama jedne osobe ujedinjeni zakonodavna, izvršna i sudska vlast, ne postoji nikakva pravna sigurnost za građane, ne postoji slobodan javni prostor u kojem se mogu artikulisati političke ideje, znači nema slobode. Zbog toga se, verujemo, stalno iznova mora isticati strateški cilj otpora diktaturi – ponovno uspostavljanje republike. Na taj način se ne samo ideja drži živom, već se i građani uče, kao što smo i pokušali da pokažemo, strpljenju nužnom za rušenje diktature.

Tagovi:

2023. Demokratija diktatura Izbori Izborna krađa Krađa Protesti Republika Srbija Vučić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Štrajk glađu

14.novembar 2025. K. S.

Trinaesti dan štrajka glađu Dijane Hrke: „Ostajem ovde“

Stanje Dijane Hrke stabilno je koliko je to moguće nakon 12 dana štrajka glađu na hladnoći, kažu veterani. Sa druge strane ograde šatori Ćacilenda se greju na agregate

Proces protiv bivšeg ministra građevinarstva

14.novembar 2025. J. G.

„Vreme“ saznaje: Tomislavu Momiroviću produžen kućni pritvor

Kako „Vreme” ekskluzivno saznaje, bivšem ministru građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislavu Momiroviću produžen je kućni pritvor za još tri meseca

Mileva Malešić

Savet REM-a

14.novembar 2025. K. S.

Mileva Malešić: Ne pristajemo na fingiran izbor

Tek što je izabrana, Mileva Malešić podnela je zajedno sa troje kolega ostavku u Savetu REM-a. Za „Vreme” objašnjava zbog čega

Protesti

14.novembar 2025. I.M.

Viši sud Vladimiru Štimcu zabranio posete javnim skupovima

Vanpretresno veće Višeg suda u Beogradu usvojilo je žalbu tužilaštva i naložilo Vladimiru Štimcu zabranu prisustvovanja svim javnim okupljanjima, kao i obavezu da se dva puta mesečno javlja u policijsku stanicu

Regulatorno telo za elektronske medije

14.novembar 2025. K. S.

Režimsko šibicarenje sa REM-om: Nezavisni, tek izabrani članovi Saveta, podneli ostavke

Četvoro nezavisnih članova Saveta REM-a podnelo je ostavke na funkcije dva dana nakon što su izabrani. Reagovali su na nove opstrukcije režima, uprkos dogovoru sa institucijama Evropske unije i domaćim nevladinim sektorom

Komentar

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1819
Poslednje izdanje

Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana

Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati se
Intervju: Gojko Božović

Pobunjeno društvo je većinska Srbija

Pobuna srednjoškolaca

Majka se ne ostavlja sama

Portet savremenika: Nikola Dobrović

Pijačno tumačenje remek-dela

Na licu mesta: Eparhija raško-prizrenska

Čuvari crkava i groblja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure