img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Protesti: Strpljenjem protiv nacerenog prostakluka

28. decembar 2023, 07:58 Ivica Dobrić
Foto: AP Photo/Darko Vojinovic
Protest protiv "izborne krađe": Skupština Beograda, 24. decembar
Copied

Nestrpljenje i rezignacija nisu saveznici onih koji se opiru diktaturi. Diktature populističkog tipa ne padaju ni brzo ni lako, te je, važno uočiti nekoliko motiva koji se vide s distance

Postoje makar dva elementa koja su nužna svakome ko se, u ovom trenutku, suprotstavlja diktaturi Aleksandra Vučića: distanca u odnosu na svakodnevnu taktičku borbu, a naročito u odnosu na zid ćutanja vlasti, o koji se odbijaju zahtevi opozicije i artikulisana ideja koja nadilazi zahtev dana.

Odmak od onoga u čemu i sami učestvujemo omogućava nam ne samo da vidimo širu sliku, već pokazuje i (mukotrpan) put osvajanja slobode. S jedne strane Vučić i ekipa glume bezbrižnost i kaškaju se u prostakluku (uobičajeni repertoar, dakle), s druge strane neki su ljudi, predvođeni Marinikom Tepić, založili sopstvene živote za slobodu.

S jedne strane Vučić – onaj Vučić, da podsetimo, koji se ne boji nikoga i ničeg – gomila policiju, šalje policajce u civilu i članove partijske milicije da provociraju žandarmeriju, a onda hapsi neke klince i optužuje ih za rušenje ustavnog poretka (kao da ga on nije već srušio), s druge strane broj građana na protestima se osipa.

S jedne strane 70 odsto Srbije nema pojma šta se događa u Srbiji, s druge opozicija neprestano udara o tvrdo ćutanje i nečinjenje režima koji je, 17. decembra, uhvaćen spuštenih gaća.

S jedne strane režim je, naizgled, oboružan beskrajnim strpljenjem i ponaša se kao da se ništa nije dogodilo (kao da nisu uhvaćeni u krađi) i kao da se ništa ne događa (kao da gotovo milion ljudi u ovoj zemlji, u čije ime opozicija govori i deluje, ne postoji), s druge, opozicione strane, sve pršti od nestrpljenja i izneverenih nada.

Nestrpljenje, međutim, i rezignacija nisu saveznici onih koji se opiru diktaturi. Diktature populističkog tipa ne padaju ni brzo ni lako, te je, čini nam se, važno uočiti nekoliko motiva koji se vide s distance. Najvažniji je taj što, do danas, Vučiću nije stigla nijedna čestitka za izbornu pobedu s relevantne adrese. S Orbanove jeste. Ali, ako je nekome promaklo, s relevantne nije. A relevantne su one adrese zahvaljujući kojima se Vučić na vlasti održava 11 godina: Evropska unija i Amerika.

Ukoliko se protivniku režima, dakle, u ovom trenutku situacija čini nepomerivom, ukoliko mu se čini da Marinika Tepić rizikuje svoje zdravlje ni zbog čega, ukoliko mu se čini da ova zemlja koju je Vučić iznutra porušio poput Gaze, ne može da se makne ispod ruševina, to je samo zbog toga što nema strpljenja i što nije u stanju da se odmakne od onoga što mu je pred očima: od nacerenog prostakluka režima i spektakularnih policijskih kordona u službi diktatora. Odmaknut od vulgarnosti, međutim, protivnik režima će videti male korake unutar zemlje i izvan nje, korake kakvi se, do sada, nisu pravili. I još po nešto.

Na primer, u demokratskom poretku 900 hiljada glasova jedne strane vredi koliko i 900 hiljada glasova druge strane. To su pravila igre. U autoritarnim režimima, međutim, srazmere su drugačije: onih 900 hiljada glasova koji stoje iza Srbije protiv nasilja vredi više od 900 hiljada glasova ljudi koji su dali glas Vučiću, ali ne zato što oni prve više vrede, već zato što je reč o slobodnim ljudima. Ako upadnu u rezignaciju i prestanu da pružaju otpor, tek tada će Vučićeva nacerena ekipa moći da proslavi pobedu. No, ako se to ne dogodi, ova diktatura, svemu uprkos, po prirodi stvari ne može više dugo da traje.

Novcem protiv ideje republike

Naravno da je cilj opozicije rušenje nakaradnog sistema, ali nije rušenje cilj po sebi, već korak ka ostvarenju političke ideje koja vodi političko delovanje. Taj nivo apstrakcije veoma je dobrodošao u atmosferi u kojoj diktator, njegova svita i njegova prostačka propaganda ne samo da ne artikuliši ni jednu jedinu političku ideju, već aktivno rade protiv ubijanja svake ideje o ideji. Odlika populističke diktature i jeste govor koji je „razumljiv“ slabije obrazovanim i neobrazovim ljudima, dakle govor lišen apstrakcije (ideje).

I deljenje „besplatnog“ novca je govor koji razume svako. Otud i ona vesela grupa braće Roma koji su potrpani u autobuse i dovučeni na imitiranje grupnog divljenja velikom vođi u Areni i koji su direktno u kameru luksembrurške i američke i izdajničke televizije N1 prostodušno „otkrili“ kako je Vučić mnogo dobar čovek koji će im dati po dve ’iljade (ili koliko već) kad glasaju za njega.

Ideja, dakle, koja nije pitka poput „besplatnog novca“ i koju demokratska opozicija treba da artikuliše stara je, nikad neistrošena ideja republike. Kada kažemo da je Vučić srušio ustavni poredak, to znači da je srušio, zloupotrebio i uzurpirao republikanske – ne, naprosto, demokratske – institucije. Srbija formalno jeste republika, dakle politička forma koja se zasniva na podeli vlasti i na slobodnom javnom prostoru. Sadržinski, Srbija je monarhija – vladavina jednog – ili diktatura (takođe vladavina jednog) u kojoj je vrhunski delatni princip volja voljenog vođe. U tom i takvom režimu u kojem su, dakle, u rukama jedne osobe ujedinjeni zakonodavna, izvršna i sudska vlast, ne postoji nikakva pravna sigurnost za građane, ne postoji slobodan javni prostor u kojem se mogu artikulisati političke ideje, znači nema slobode. Zbog toga se, verujemo, stalno iznova mora isticati strateški cilj otpora diktaturi – ponovno uspostavljanje republike. Na taj način se ne samo ideja drži živom, već se i građani uče, kao što smo i pokušali da pokažemo, strpljenju nužnom za rušenje diktature.

Tagovi:

Republika Krađa 2023. Protesti Vučić Srbija Izbori Demokratija diktatura Izborna krađa
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Uskrs

12.april 2026. M. L. J.

Patrijarh Porfirije pozvao na ljubav i prema onima koji nas ne razumeju

Patrijarh srpski Porfirije služio je danas Svetu arhijerejsku liturgiju u Pećkoj patrijaršiji, istakavši važnost ljubavi prema bližnjima, ali i prema onima koji nas ne razumeju i ponekad ne prihvataju. Studenti u blokadi uputili su vernicima iskrene želje za mir, ljubav i nadu

Strazbur

10.april 2026. I.M.

Milorad Dodik izgubio pravnu bitku pred sudom u Strazburu

Zahtev Milorad Dodik za privremenu meru odbijen je pred Evropski sud za ljudska prava, dok će se o njegovoj apelaciji odlučivati u narednim fazama postupka

Premijer Srbije Đuro Macut sa tamnim sakoom i belom košuljom vez kravte i velikim pravoslavnim motivom u pozadini

Premijerove aktivnosti

10.april 2026. A.I.

Macut se žali na KRIK jer se plaši da će proći kao Đinđić

KRIK je pisao da aktuelni premijer Srbije poseduje vilu od milion evra, pa je Đuro Macut podneo žalbu da mu crtaju metu na čelu i pozvao se na zlu kob Zorana Đinđića

Predsednik Srbije

10.april 2026. Marija L. Janković

„154 puta nudio razgovor“: Zašto Vučić uporno zove na dijalog

Zašto Aleksandar Vučić uporno zove studente i opozicione partije na dijalog i treba li oni ikada da se odazovu

Autobusi

Javni prevoz u Beogradu

09.april 2026. Isidora Cerić

Od Terazija do Beograđanke traže 415 dinara iz gradskog budžeta

Konzorcijum privatnih prevoznika zvanično je zatražio od Grada Beograda povećanje plaćanja iz budžeta za više od šest odsto, navodi Centar za lokalnu samoupravu

Komentar

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure