

Lokalni izbori
Vučić: Ujedinimo se da nas više niko ne deli
Predsednik Vučić pozvao je na ujedinjenje „da nas više niko ne deli po generacijama ili drugim pitanjima“ u kampanji pred lokalne izbore u Bajinoj Bašti




Zahtevi radnika su obustavljanje procesa ukidanja trolejbusa, garancija da Depo Dorćol neće biti predat privatniku, kupovina sto novih savremenih trolejbusa kao i preispitivanje ugovora kojim su GSP oduzete linije 100, 300, 400 i 700
Radnici Gradskog saobraćajnog preduzeća (GSP) „Beograd“ okupili su se u četvrtak u 10 sati u ispred pogona „Dorćol“ u ulici Kneginje Ljubice 29 odakle su se uputili se prema Trgu Republike gde su blokirali saobraćaj na 30 minuta kao znak upozorenja zbog toga što im nisu ispunjeni zahtevi za obustavljanje ukidanja trolejbusa u javnom saobraćaju i kupovinu novih vozila.
Radnicima su se prethodno pridružili studenti Elektrotehničkog i Mašinskog fakulteta, koji su peške stigli do pogona na Dorćolu, da bi ih podržali u današnjem protetstu.
Studenti su napravili improvizovanu pumpu, nose maketu trolejbusa na kojoj piše „Generalni štrajk“, transparente sa napisima „Mašinci protiv mašinerije“ i uzvikuju „Studenti uz radnike“ i „Pumpaj!“, „Ne damo trole“.
Istaknute su i poruke,„Zatvor alo“, „Čekajući metroa“,„Kažem zajedno i mislim zajedno“ i „Protest radnika GSP“.
Šetalica ispred povorke studenata je „Sledeće stajalište: štrajk“, a radnika GSP „Trolejbusi nisu problem, oni su heroji grada“.
Šta traže radnici
Zahtevi radnika su obustavljanje procesa ukidanja trolejbusa, garancija da Depo Dorćol neće biti predat privatniku, kupovina sto novih savremenih trolejbusa kao i preispitivanje ugovora kojim su GSP oduzete linije 100, 300, 400 i 700.
Prethodni protest radnika, kada su ujedno i predati zahtevi gradskoj upravi, održan je 5. februara.
Ivan Banković iz sindikata „Centar“ tada je izjavio da dogovorom radnika gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić, predsednik Skupštine grada Nikola Nikodijević i sekretar Sekretarijata za javni prevoz Radovan Kremić kao nadležni organi imaju rok 14 dana da odgovore na zahteve radnika.


Uložene desetine miliona evra
Banković je ranije za „Vreme“ istakao da su u trolejbusku infrastrukturu u proteklih dvadesetak godina uložene desetine miliona evra i da je „najmanji problem“ da se nabave nova vozila nakon toliko ulaganja.
„Trolejbusi uopšte nisu prevaziđena tehnologija, jedini problem sa tim podsistemom gradskog saobraćaja koji mi imamo su vozila, a to je najjeftiji deo trolejbuskog saobraćaja“, rekao je Banković.
On je naveo da je u Beogradu je u poslednjih dvadesetak godina uloženo je nekoliko desetina miliona evra u razvoj trolejbuske infrastrukture, odnosno na ispravljačke stanice, kontaktnu mrežu, žice, stubove i tehnološke i tehničke kapacitete za održavanja.
Ocenio je da je „najmanji problem“ da se nabave vozila nakon ulaganja toliko novca iz budžeta Grada Beograd u trolejbusku infrastrukturu, posebno zbog toga što trolejbusi imaju znatno duži vek trajanja u odnosu na elektrobuseve.
„Trolejbus može bez problema da radi 15 godina. S druge strane, kapacitet električnih autobusa je mnogo manji, i oni u proseku mogu da prime 15 do 20 odsto manje putnika nego trolejbusi. To se vidi i na već postojećim linijama elektro buseva Eko 1 i Eko 2. Ti autobusi zbog baterije i ostalih komponenti imaju takve šasije da mogu da prime manje putnika“, rekao je Banković.


Predsednik Vučić pozvao je na ujedinjenje „da nas više niko ne deli po generacijama ili drugim pitanjima“ u kampanji pred lokalne izbore u Bajinoj Bašti


Optužbe Aleksandra Vučića da Hrvatska učestvuje u u studentskim protestima u Srbiji i takozvanoj „obojenoj revoluciji“ su oblik državnog terorizma, kaže bivši hrvatski obaveštajni oficir Ante Letica


Građani su pozvani da na godišnjicu zloupotrebe „zvučnog topa“ nad mirnim demonstrantima prave buku udaranjem u šerpe i lonce, trubljenjem automobilskim sirenama i drugim vidovima simboličnog izražavanja nezadovoljstva


Zloslutni huk protutnjao je kroz masu ljudi u centru Beograda na velikom studentskom protestu 15. marta 20205. u 19.11 sati. Iste večeri javno su iznesene sumnje da se radilo o zvučnom talasu ili zvučnom topu. Šta se do sada zna i šta se tačno dogodilo pre godinu dana


Preminuo je filozof i sociolog, jedan od najuticajnijih intelektualaca Nemačke Jirgen Habermas koji je NATO agresiju na Jugoslaviju 1999. godine ocenio kao rat na granici između prava i morala
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve