

Državno-partijski skup
Gonjenje naroda u Vranje: Vučić „časti“ i putarinu
Izvori „Vremena“ potvrđuju da u utorak pred skup u Vranju nisu plaćali putarinu. Lakonski im je rečeno da „predsednik časti“




Učesnici današnjeg protesta „Nijedna više – stop femicidu“ zahtevaju, između ostalog, uspostavljanje tela koje će se boriti protiv femicida, da se femicid definiše kao posebno krivično delo, i strože kazne za počinioce, Ubistvo dvogodišnje Petre iz Zaječara je osmi femicid ove godine
Protest „Nijedna više – stop femicidu“ u organizaciji neformalnog feminističkog kolektiva “Ženska solidarnost” održan je danas ispred Vlade Srbije, povodom ubistva dvogodišnje Petre V. u Zaječaru.
Ovog utorka malu Petru pretukao je njen očuh, nakon čega je preminula u bolnici. Saslušanje očuha Miloša N. i devojčicine majke Jelene T. je u toku.
Ovo je osmi femicid u Srbiji od početka godine.
Ispred zgrade Vlade Srbije okupilo se oko 500 građana, a protest je započet blokadom Ulice kneza Miloša.
“Često nas novinari pitaju šta znači biti žena u Srbiji. Biti žena u Srbiji znači kada si silovana da te šalju na poligraf, znači da tvoj dom može biti najnebezbednije mesto za tebe, biti žena u Srbiji znači da kada ti muškarac ubije dete, javnost će te pitati kakva si ti to majka”, rekla je na početku protesta Anita Marković predstavnica “Ženske solidarnosti”.
Simonida Dević je podsetila da “kada muškarac ubije ženu, mediji nam to predstavljaju kao izolovani slučaj koji se dešava samo negde tamo. Mi smo danas ovde zato što znamo da je strah od nasilja realnost svake žene u Srbiji. Kada muškarac ubije ženu, sugerišu nam da ga je možda žena isprovocirala. Mi smo ovde da pitamo kako je žena od dve godine mogla da isprovocira ubistvo?”
Ona je takođe navela da je prošle godine ubijeno 27 žena i da to sa podacima iz ove godine iznosi 35 ubistava žena.
“Zahtevamo zvaničnu statistiku preko 300 ubijenih žena iz prošle decenije” rekla je.


Nakon toga, 35 devojaka izlazilo je sa transparentima imena, prezimena i godinama žrtava koje su ubijene tokom ove i prošle godine.
Učesnici današnjeg protesta su zahtevali „uspostavljanje tela koje će se boriti protiv femicida“, tražili su da se femicid definiše kao posebno krivično delo, strože kazne za počinioce, kompletnu procenu rizika od femicida kog svake prijave nasilja nad ženom, odgovarajuću podršku ženama nakon pretrpljenog nasilja i pooštravanje uslova za dobijanje oružja”.
Učesnici protesta su se prošetali ka Skupštini Srbije. Šetnja je protekla mirno, a demonstranti su uzvikivali parole “Nijedna više”, “Ženska revolucija” i “Državo, srami se”.
Ispred Skupštine Srbije, govor je održala i novinarka Nove S Miljana Nešković koja je uputila kritiku političarima koji sede u zgradi Skupštine Srbije, rekavši da njih nije briga za ubistva žena u Srbiji.
Demonstranti su izvadili transparente kojima je bilo napisano “Centar za socijalni rad”, “Policija” “Sudstvo i tužilaštvo, a nekoliko devojaka je po njima rukavicama umočenim u crvenu farbu ostavilo otiske.
Devojke iz “Ženske solidarnosti” najavile su sledeće proteste i poručile: “Sestre, vidimo se ponovo, imate fore za ove zahteve do ponedeljka”.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Izvori „Vremena“ potvrđuju da u utorak pred skup u Vranju nisu plaćali putarinu. Lakonski im je rečeno da „predsednik časti“


U Smederevskoj Palanci, nekoliko dana pred lokalne izbore, država deli subvencije i obilazi projekte. U fokusu su energetska efikasnost i milioni iz budžeta, ali i pažljivo tempiran trenutak. Dok ministarka Dubravka Đedović Handanović govori o razvoju, otvara se pitanje političkog konteksta ovih poteza


Ako bi u Boru došlo do promena vlasti, to bi bila pokazna vežba kako se smenjuje naprednjačka vlast. Na protivnike režima vrši se ozbiljan pritisak, ljude zastrašuju. Hoće li građanima konačno poći za rukom da preokrenu igru


Studentima iz Novog Pazara Hamzi Ziljkiću i Nikoli Marjanoviću, koji su privedeni zbog sumnje u navodno krivično delo rušenje ustavnog poretka, određen je pritvor do 30 dana


Dok državni vrh prisustvuje obeležavanju godišnjice NATO bombardovanja u Vranju, iz tog grada stižu svedočenja o pritiscima na zaposlene u javnom sektoru, radnike fabrika i građane da prisustvuju skupu. Sagovornici ukazuju na organizovani dolazak autobusima, „suptilne“ pozive i uslovljavanja radnim mestima, dok vlast zvanično ne iznosi detalje o samom događaju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve