Hiljade Valjevaca, na najvećem skupu ikada, reklo je veliko ne litijumu i protest završilo mirnom šetnjom do Gradske crkve gde su poslali poruku Vladiki i Crkvi, da znaju na koga mogu da računaju
Nije samo Jadar meta kompanija za eksploataciju litijuma, mnoga mesta u Srbiji imaju isti problem sa inim stranim korporacijama, koja uveliko vrše istražne radnje. U Valjevskom kraju se time bavi kanadska kompanija „Evro litijum Balkan“, koja je u mnogim selima u okolini Valjeva postavila svoje sonde, ali su radovi privremeno obustavljeni zbog protesta građana i meštana.
Ovih dana se na društvenim mrežama pojavila objava „Dragi prijatelji, drugovi, komšije, poznanici, četnici, partizani, pacifisti, komunisti, kapitalisti, liberali, građani, seljaci, predstavnjici vladajuće stranke i opozicije, sportisti, navijači, radnici, učitelji… vreme je da se stane u jednu kolonu i kaže ne eksploataciji litijuma“ kojom su građani pozvani na protestni skup na Gradskom trgu u Valjevu.
Želim da živim
I da se kaže, nikada jedan skup u Valjevu nije bio tako posećen, hiljade ljudu je bilo na Gradskom trgu i Glavnoj ulici. Posle „Marša na Drinu“, prisutnima se obratila studentkinja matermatike BU, Sofija Janevski, koja je rekla da nije član ni jedne stranke, politikom se ne bavi, pred svima stoji kao patriota i rodoljub.
Kako je rekla, nema više mesta za prazne priče, nadmudrivanja i politikanstvo, ovo je tema iznad svih tema, borba iznad svih borbi, ne postoji ni jedno mesto na svetu koje može zvati svojim domom osim ovoga ovde, ovo je moja zemlja, ovo je moj narod, ovo je moja kuća, u koju sada nadiru lopovi, otimači, koji hoće sve da sruše i da nas unište..Želim da se naši glasovi čuju i šapatom, a ne samo kad vrištimo. Želim da živim, ali sam prinuđena da se borim, činiću to, i radim to i sada. Svoje obraćanje, uz masovno odobravanje, završila je rečima, Nema više ćutanja, nema povlačenja, ne damo našu Srbiju!
Ovo je naš Titanik
Posle nje skupu se obratio filmski režiser Zoran Đorđević, Valjevac koji od 1999. živi u Brazilu. On je završio Akademiju u Pragu, a za svoj rad je dobio nekoliko prvih nagrada Festivala dokumentarnog filma u Beogradu, a nedavno je osvojio Zlatnu palmu u Kanu u kategoriji filmova posvećenih osobama sa invaliditetom, za dokumentatni film „Zidovi života“, o Santosu Markosu, koji ima cerebralnu paralizu i slika levim stopalom.
Sofija Janevski i Zoran Đorđević
Đorđević je upitao, kako su se okupili, rekavši da su ga mnogi pitali, ko je organizator, i odgovorio Vi ste organizator, zato što je razlog naš grad. Nastavio je Mi moramo da rešimo problem sa nama samima, i biće nas sve više i više, i nećemo stati, ovo je poruka onima koji hoće da odrede našu budućnost, našu budućnost neće određivati oni, nego mi!
Zatim je rekao da ga je, sa porodicom, oterao Miloševićev režim ’99, da se vratio na isto mesto gde je, na Petrovdan ’99, bio sa Bogoljubom Arsenijevićem Makijem, da bije novu bitku za Valjevo i Srbiju, hoćemo sa ovog mesta, kako je rekao, da pošaljemo poruku mafijašima šta mislimo, i upitao, Je l’ rudnik dobar za nas, i dobio horski odgovor, Nije!
Poručio je da se večeras ne završava, ovo je samo početak, očekuje da se pridruže poznate ličnosti, institucije, poziva kolege umetnike, pevače, pokušava da dobije Željka Joksimovića, na to je smeh prisutnih otišao u nebesa, da kažu da li nam treba litijum, očekuje od mnogih da izađu i javno se oglase, poziva sve bivše gradonačelnike da se pridruže, jer mi se pitamo, i od nas sve zavisi. Ovo je naš Titanik, moramo biti sposobni da se spasimo, moramo svi zajedno, ako odbranimo grad, odbranićemo državu.
Onda je sve pozvao u mirnu šetnju do Gradskog hrama da pošalju poruku vladiki Valjevskom i Crkvi, da znaju na koga mogu da računaju, da li je vladika sa njima.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nakon što je predsednik Srbije javno doveo u pitanje zakonitost učešća rektora Vladana Đokića na studentskoj izbornoj listi, rektor je odgovorio da mu je kao građaninu i profesoru zagarantovano pravo da bude biran. On tvrdi da političko angažovanje nije u suprotnosti sa akademskim integritetom, sve dok se odvija van univerzitetskih institucija
Izjava predsednika Aleksandra Vučića da će SNS blokirati sudove u Novom Sadu otvara ozbiljna pitanja o odnosu izvršne vlasti prema nezavisnosti pravosuđa. Dok se sudovi optužuju za „nepravdu“ i „obojenu revoluciju“, predsednik šalje poruku koja sve manje liči na institucionalni dijalog, a sve više na otvoreni obračun sa svima koji mu nisu lojalni
Apelacioni sud u Novom Sadu delimično je usvojio žalbu branilaca uhapšenih aktivista i odredio kućni pritvor sa elektronskim nadzorom za Mariju Vasić, Lada Jovovića i Lazara Dinića. Njima je zabranjena upotreba telefona, interneta i kontakti sa drugim osobama, a mera će trajati do 20. avgusta.
Ruska federalna služba bezbednosti odgovorila je, posle više od mesec dana, na pitanje „Vremena“ o tome da li su u Srbiji ispitivali dešavanja 15. marta u 19:11 časova u centru Beograda
Profesorka sociologije Marija Vasić i dalje štrajkuje glađu u Specijalnoj zatvorskoj bolnici u Beogradu, gde je smeštena na psihijatrijsko odeljenje. Njen advokat Aleksandar Petrović upozorava da Vasić ne može da hoda, da prima infuziju i antibiotike, ali da je odlučna da istraje dok sud ne odluči o sudbini pritvorenih aktivista.
Držati profesorku sociologije Mariju Vasić u zatvoru pod optužbom za terorizam je anticvilizajski zločin. Ili groteska, kako god hoćete. Zašto se protiv toga ne pobune sudije, tužioci, policajci, bezbednjaci
U govoru besmislenom s gledišta logike i celine, Vučić je svojim glasačima ponudio sve što oni žele da čuju. Ali, sve u protivrečnostima. Duh pobune se pak ne može više vratiti u bocu jer je boca slomljena
Republika Srbija je u opasnosti. Ako ostanemo nemi na montirani proces protiv političkih zatvorenika u Novom Sadu i kraljevački slučaj gde su žrtve proglašene za nasilnike, uskoro ćemo svi štrajkovati glađu i žeđu za mrvicu pravde
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!