img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lov na „špijune“

Proterivanje Hrvatica i ostalih: „Vodili su ih po nekim uličicama“

23. јануар 2025, 12:00 Bojan Bednar
Foto: Tanjug / Vladimir Šporčić
Ilustracija
Copied

Trinaestoro stranih učesnika jedne konferencije nevladinih organizacija najureno je iz Srbije uz razne neprijatnosti. Zašto vlast ovoliko sramoti Srbiju?

Način na koji su državljanke Hrvatske koje su učestvovale na akademiji Erste fondacije u Beogradu tretirane i izbačene iz Srbije otvorio je niz pitanja za državne organe.

U ime zemlje domaćina i pojedinačno, stvarno me je sramota, rekla je za „Vreme“ Ivana Pavlović iz BIRN haba koja je sa proteranim strankinjama učestvovala na pomenutoj akademiji.

U ponedeljak i utorak je u Beogradu održana Erste akademija za nevladine organizacije nakon koje je ukupno 13 stranih državljana privedeno bez obrazloženja, nakon čega su proterani iz Srbije sa zabranom ulaska na godinu dana.

Prema pisanju portala Autonomija, pored učesnica iz Hrvatske, privedeni su učesnici akademije iz Slovenije, Slovačke, Severne Makedonije, Albanije, Moldavije, Rumunije, Austrije i Češke.

Zvanično objašnjenje državnih organa Srbije o ovom slučaju nije objavljeno, a hrvatski mediji izvestili su da je u rešenju koje su dobile građanke Hrvatske navedeno da su kao razlog za deportaciju označeni  „razlozi zaštite bezbednosti Republike Srbije i njenih građana“.

Pavlović je za „Vreme“ objasnila da ništa nije ukazivalo da bi išta slično moglo da se dogodi.

„Radionica je održana na pristupačnom mestu, u centru Beograda, transparentno svako ko bi stajao ispred vrata mogao je da čuje o čemu se govorilo“, rekla je Pavlović.

Radionica o društveno prihvatljivim temama

A govorio je austrijski ekspert o biznis prilikama, o tome kako i gde nevladin sektor može da nađe novac za svoje proizvode pošto se donacije globalno smanjuje.

„U pitanju su uglavnom relativno male organizacije koje se bave radom sa decom i roditeljima, ranjivim grupama, pomoći siromašnima, radom žena u seoskim sredinama ili muzejima, dakle reč je o inicijativama oko kojih inače postoji društveni konsenzus, sve ono što je prihvatljivo u društvu“, navela je Pavlović.

Dodala je da Erste fondacija organizuje akademije za socijalno preduzetništvo na kojima se održavaju različiti treninzi za osnaživanje ljudi iz nevladinog sektora koji nemaju ta znanja, jer su sve te organizacije male.

„Oni uče o profesionalizaciji upravljanja organizacijom, odnosno kako da ojačaju svoj sektor ljudskih resursa, kako da pišu projekte ili kako da uspostave poslovnu strukturu i slične stvari koje su neophodne za vođenje biznisa svakoj firmi. Erste fondacija ima veze sa akademskom zajednicom, sve je na najbolji način organizovano i transparentno, nema ni u naznakama ničeg neobičnog“, istakla je Pavlović.

Nije bilo naznaka da će biti hapšenja

Ona je navela i da je prethodno, prve večeri, nakon prvog dana akademije, u jednom beogradskom restoranu priređena večera koja je protekla bez ikakvih naznaka da nešto nije u redu.

Dodala je i da su učesnici radionice koji su došli iz inostranstva išli i na Kalemegdan i šetali se beogradskim ulicama, i da ništa nije naslućivalo da će neko biti uhapšen.

„Pošto su to bile gošće koje nisu istog dana mogle da se vrate u Hrvatsku jer je radionica trajala od 9 do 17 sati, one su ostale da prespavaju, na šta su imale pravo, a i to noćenje je platila Erste fondacija. Onda su ih u ponoć na vrlo neprijatan način jednostavno pokupili iz hotela.“

„Da je sa njima bio neko od učesnika iz Srbije, da malo bolje pogleda značke tih ljudi koji su ih sproveli iz hotela, možda bi se sve drugačije završilo“, rekla je Pavlović.

One je ocenila da je način na koji je to urađeno, na prepad, bacio je veliku ljagu na Srbiju i državne organe.

„To da cele noći neke žene maltretirate po policiji moglo je da izazove i neke mnogo gore posledice. One naravno ne znaju u kojoj su policijskoj stanici bile. Čak ih nisu odmah uveli u vozila nego su ih vodili po nekim uličicama. Zamislite kako je strankinjama kada ih vode po nekih haustorima. Stvarno je nekome moglo da pozli. U ime zemlje domaćina i pojedinačno, stvarno me je sramota“, zaključila je Pavlović.

Feđa Štukan, Severina i studenti „špijuni“

Proterivanje učesnika akademije Esrte fondacije samo je jedan u nizu sada već pozamašnog broja incidenata koje su svojim očigledno neselektivnim pristupom bezbednosti Srbije izazvali državni organi.

U junu prošle godine glumac i pisac iz Bosne i Hercegovine Feđa Štukan pritvoren je nakon što je sleteo na beogradski aerodrom da bi prisustvovao književnom festivalu Krokodil i prebacile ga na let za Sarajevo.

Štukan je tada izjavio da veruje da je deportovan iz Srbije jer je otvoreno pisao o svom iskustvu u ratu 1990-ih i ocenio da da pod predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem „ne postoji takva stvar kao što je sloboda izražavanja“.

Dva meseca kasnije pevačicu Severinu Vučković koja je pokušala da svojim automobilom uđe u Srbiju, srpska policija je zaustavila na granici i sprovela je do zgrade policije na razgovor, gde su je policajci ispitivali o njenim izjavama o Srebrenici, o tome šta misli o „Oluji“, u razgovoru se pominjao i Jasenovac, a u jednom trenutku su je ispitivali čak i o litijumu u Srbiji.

Iako joj nije zabranjen ulazak u Srbiju, Vučković je nakon višečasovnog zadržavanja odlučila da ne uđe u Srbiju, i vratila se nazad u Hrvatsku.

Zašto je vlastima u Srbiji toliko bilo važno šta neka estradna zvezda misli o ratnim zločinima ili rudarskim poslovima nikada nije objašnjeno, ali je incident sa Severinom poslužio potpredsedniku Vlade Srbije Aleksandru Vulinu da se pohvali da je on sastavljao spiskove „onih koji dobrodošli u Srbiju“.

Istakao je da je te spiskove napravio dok je bio kao ministar policije i direktor BIA „po zakonu i po savesti“ i u svom maniru poentirao da žali što se spiskovima nije više posvetio, „jer vidi koliko ološa je nepravedno zaboravljeno“.

U poteru za „nepoželjnima u Srbiji“ krajem prošle godine uključili su se i neki prorežimski kada su osam hrvatskih studenata, koji su bili u Beogradu turistički i u poseti kolegama, proglasili prerušenim pripadnicima hrvatske tajne službe.

Tabloidi su objavili njihova imena i „ekskluzivne“ fotografije na kojima se vide kako šetaju beogradskim ulicama, uz put ih optuživši da su u Srbiju došli „da ruše vlast“. Pošto su posetili kao turisti posetili Muzej Jugoslavije, a u skladu sa razmenom akamskog znanja i neke beogradske fakultete, predsednik Srbije Aleksandar Vučić cinično je ocenio i da će i Elektrotehnički fakultet „kao turistička destinacija biti stavljen u sve brošure“.

Na kraju, u povratku su u autobus sa hrvatskim studentima ušli srpski carinik i osoba u civilu koji su im predali paket s istaknutom porukom na ćirilici:

„Dragi ‘studenti’, hvala vam što ste posetili našu zemlju, nadamo se da vam je prijao boravak, kao i da ćete ubrzo ponovo doći. U Srbiju ste uvek dobrodošli! P.S. Pozdravite kolege iz SOA“, pisalo je na kutiji u kojoj se nalazilo oko 50 flašica rakije s nalepnicama sa srpskom zastavom.

Tagovi:

Aleksandar Vulin Hrvatska Policija Špijuni
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Dragan J. Vučićević

Tabloidi

26.јун 2026. A. P.

Draganu J. Vučićeviću zabranjen ulazak u Crnu Goru

Televiziji Informer je dozvola za emitovanje u Crnoj Gori ukinuta u maju

Aleksandar Vučić

26.јун 2026. B. B.

Savo Manojlović: Vučić je agent stranog uticaja u Srbiji

„Otkriće BIRN da je Vučić sprovodio plan Nemačke o iskopavanju litijuma jasno pokazuje da je Vučić agent stranog uticaja u Srbiji“, kaže Savo Manojlović

Afera „Zvučni top“

26.јун 2026. B. B.

RTS: EU poziva na kredibilnu i transparentnu istragu u slučaju „zvučni top“

Evropska komisija očekuje da istraga u slučaju „zvučni top“ bude sprovedena u potpunosti u skladu sa zakonom, bez političkog pritiska ili uticaja

Analitičar Radić

Hronika

26.јун 2026. I.M.

Radić: Napustio sam zemlju, na meti se našla moja maloletna ćerka

Vojni analitičar Aleksandar Radić izjavio je da je otišao u inostranstvo nakon što su mediji objavili snimke njegovog praćenja, ocenjujući da je ugrožena bezbednost njegove porodice.

Sarajevo

Evropski mediji

26.јун 2026. Nemanja Rujević

Nemački FAZ: Priča o „Sarajevo safariju“ zasniva se na nepouzdanim izvorima

Ugledni nemački list Frankfurter algemajne cajtung objavio je opširnu analizu u kojoj dovodi u pitanje kredibilitet ključnih izvora za priču o navodnom „Sarajevo safariju“, ocenjujući da film i knjige na kojima se zasniva ne nude dovoljno pouzdane dokaze

Komentar
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure