img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Evropska unija

Proširenje EU do 2030: Novi predlog, stari problemi

20. septembar 2023, 11:03 J.H.
Foto: Olivier Hoslet, Pool Photo via AP
Optimista: Predsednik Saveta EU Šarl Mišel
Copied

Francuski i nemački stručnjaci pripremili su dokument u kome se obrazlaže reforma Evropske unije sa ciljem proširenja do 2030. godine. Ovaj predlog bi trebalo da se nađe na stolu na samitu EU početkom oktobra u Granadi

Evropska unija bi trebalo da bude spremna da primi nove članice do 2030. godine. Makar je taj ambiciozan cilj u izgled stavio predsednik Saveta EU Šarl Mišel. Taj datum se navodi i u ekspertskom izveštaju o reformi Unije koji su Nemačka i Francuska predstavile u utorka 19. septembra u Briselu, prenosi DW na srpskom.

„Evropska unija bi trebalo da se do 2030. godine pripremi za proširenje, a zemlje-kandidati bi do tada trebalo da rade na ispunjavanju svih kriterijuma za pristupanje“, navodi se u izveštaju na 60 stranica koji je pripremilo 12 nemačko-francuskih eksperata.

Već više od godinu dana među kandidatima za pristupanje EU su i Ukrajina i Moldavija. Obe zemlja se nadaju da će pregovore o pristupanju započeti do kraja ove godine. Na pridruživanje čeka i šest država tzv. Zapadnog Balkana: Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Severna Makedonija, Crna Gora i Srbija.

Šta kažu u Berlinu i Parizu

Nemačka državna ministake za Evropu Ane Lirman je rekla da vlada u Berlinu suštinski podržava inicijativu za proširenje EU do 2030. Međutim, može se očekivati da će debata između 27 država-članica o tempu proširenja i neophodnim institucionalnim reformama biti teška, piše DW

Lirman kaže da EU mora da uradi svoj domaći zadatak kako bi bila spremna da primi nove članice i precizira da „neophodne unutrašnje reforme moraju biti sprovedene u narednom zakonodavnom periodu Evropskog parlamenta“, odnosno između evropskih izbora u junu 2024. i sledećih izbora 2029.

Njena francuska koleginica Loren Bun je, međutim, uzdržanija. „To nije vladin predlog“, naglasila je ona. Francuska je jedna od zemalja u kojima poslednjih godina vlada veća skepsa u pogledu proširenja EU, delom i zbog porasta desničarskih partija, prenosi DW.

Ukidanje prava veta

Šefovi država i vlada Evropske unije žele da o tom pitanju razgovaraju na samitu u oktobru u španskoj Granadi. Stavovi zemalja Unije „još uvek su udaljeni“, rekao je španski državni sekretar Paskal Ignjacio Navaro Rios, čija zemlja do kraja godine predsedava Savetu ministara.

Da bi Evropska unija bila sposobna da deluje sa više od 27 članica, eksperti predlažu da se odustane od principa donošenja odluka konsenzusom i pređe na princip donošenja odluka većinom. Taj princip bi trebalo da važi u ključnim oblastima kao što su proširenje, spoljna i poreska politika.

Nemački kancelar Olaf Šolc (SPD) više puta se zalagao za tu ideju – i to zbog koalicionog sporazuma njegove vlade koju čine SPD, Zeleni i FDP, a u kojem se navodi da bi „u Savetu EU trebalo koristiti i proširiti glasanje kvalifikovanom većinom“.

Strah od nemačko-francuske dominacije

Nekolicina manjih država Evropske unije, međutim, strahuje da bi u tom slučaju redovno bile preglasane. Strah od „nemačko-francuske dominacije“ je veliki, ukazuju i eksperti, a prenosi DW.

Nemačka ministarka Lirman objašnjava da je zbog toga predviđena „zaštitna mreža“ koja predviđa da svaka zemlja može da prijavi koje su za nju teme od posebnog „nacionalnog interesa“. Države EU bi tada većinom mogle da odluče da o tim temama razgovaraju na samitu šefova država i vlada, gde bi se odluka onda donosila konsenzusom.

Druga mogućnost je, prema ekspertima, da države-članice ne učestvuju u svim političkim oblastima, kao što su to recimo činile Velika Britanija ili Danska po pitanju unutrašnje i pravosudne politike. Eksperti se u suštini zalažu za „Evropu različitih brzina“ kako bi se izbegle blokade.

Ane Lirman se nada da će sa samita u decembru biti odaslat „jasan signal da su proširenje i reforme EU povezane teme“. A istočnoevropske zemlje EU upozoravaju da bi suviše duga debata o reformama mogla da odloži prijem Ukrajine, piše DW.

Večita evropska perspektiva

Predlog za proširenje EU koji je trenutno na stolu i datum koji je naveo Šarl Mišel su u duhu floskule „evropska perspektiva“ za sve države zainteresovane da jednog dalekog dana budu punopravne članice.

Niti su, međutim, članice EU zaista voljne za proširenje Unije, niti su pristupni kandidati i oni koji bi to želeli da budu blizu ispunjavanja formalnih uslova za punopravno članstvo.

Pre nešto više od godinu dana Francuska je bilaa predložila da se stvori „Evropska politička zajednica“ između svih evropskih država koje žele zajedno da doprinesu „bezbednosti, stabilnosti i prosperitetu evropskog kontinenta“.

U non-pejperu koji je Francuska tada predala državama članicama bilo je navedeno da bi Evropska politička zajednica bila otvorena za evropske države koje „dele zajednički skup demokratskih vrednosti“. Zajednica je trebalo da ima oblik „blage pravne strukture, sa kapacitetom za donošenje odluka, uz poštovanje autonomije odlučivanja Evropske unije i svake od država koje čine ovu zajednicu“.

Kritičari su tada govorili da je to „utešna nagrada“ za države koje su počele da gube veru u člantvo u EU, a samim tim je slabio politički uticaj Unije na te države.

Evropska politička zajednica jeste zaživela kao platforma za podsticanje „političkog dijaloga i saradnje u rešavanju pitanja od zajedničkog interesa, jačanja sigurnost, stabilnosti i prosperiteta evropskog kontinenta“. Idržano je i nekoliko skupova.

Lideri 27 zemalja Evropske unije i 20 drugih evropskih zemalja su se na samitu Evropske političke zajednice poslednji put sreli 1. juna u Moldaviji. Razogovaralo se mnogo, ali nikakva deklaracija nije bila usvojena.

J.H./DW/RSE

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

EU evropska poitička zajednica Evropska unija Proširenje reforma
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Kosjerić

22.jun 2025. M. L. J.

Ponavljanje izbora u Kosjeriću: Ima li opozicija šanse

Izborna komisija Opštine Kosjerić donela je 22. juna rešenje o sprovođenju ponovnog glasanja na biračkom mestu broj 25, u prostorijama KJP "Elan", i to u utorak, 1. jula

Ugradnja klima uređaja tokom leta: Mukotrpan proces

Kaznena politika

22.jun 2025. M. L. J.

Država dala rok za uklanjanje klima – kolike su kazne

Rok za uklanjanje spoljnih jedinica klima uređaja sa uličnih strana fasada je 4. avgust ove godine, izjavio je pomoćnik ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Dušan Radonjić

Dva protesta u Beogradu

21.jun 2025. S.Ć.

Poruke sa protesta: Na Vidovdan će se desiti stvari koje se ne očekuju

Studenti akcijom „Buna park“ prikupljaju sredstva za vanredne izbore, a građani su na protestu ispred zgrade RIK-a. Za to vreme iz Pionirskog parka se ore četničke pesme

Akcija

21.jun 2025. S.Ć.

Studenti ETF-a: Novine za sve koji slušaju a ne vide, gledaju a ne čuju

Studenti u blokadi ETF-a deliće pamflet po zborovima građana u Srbiji za sve „koji slušaju a ne vide, gledaju a ne čuju", ujedno pozivajući na protest 28. juna

Protesti u Srbiji

21.jun 2025. S.Ć.

Beograd i Sremski Karlovci: Studenti i građani zajedno pred Vidovdan

U Beogradu je prvi protest počeo ispred Pravnog fakulteta, a drugi je najavljen za 18.30 ispred zgrade RIK-a zato što „Cirkus mora da stane“, istovremeno kad i „Priprema za Vidovdan“ u Sremskim Karlovcima

Komentar

Pregled nedelje

Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve

Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve

Filip Švarm

Komentar

Komandant Bokan u Narodnom pozorištu

Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“

Sonja Ćirić

Komentar

Treći predsednički mandat

Šta će Vučić kad mu istekne drugi predsednički mandat 2027. godine. Ustav ne predviđa treći. Da neće možda u političku penziju

Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr