
Mi i Evropa
Nova pravila za građane Srbije na granici
Otisak prsta i fotografija lica, neki su od novih zahteva za građane Srbije prilikom prelaska u neku državu Šengena, a po Sistemu ulaska i izlaska koji je uvela EU
Francuski i nemački stručnjaci pripremili su dokument u kome se obrazlaže reforma Evropske unije sa ciljem proširenja do 2030. godine. Ovaj predlog bi trebalo da se nađe na stolu na samitu EU početkom oktobra u Granadi
Evropska unija bi trebalo da bude spremna da primi nove članice do 2030. godine. Makar je taj ambiciozan cilj u izgled stavio predsednik Saveta EU Šarl Mišel. Taj datum se navodi i u ekspertskom izveštaju o reformi Unije koji su Nemačka i Francuska predstavile u utorka 19. septembra u Briselu, prenosi DW na srpskom.
„Evropska unija bi trebalo da se do 2030. godine pripremi za proširenje, a zemlje-kandidati bi do tada trebalo da rade na ispunjavanju svih kriterijuma za pristupanje“, navodi se u izveštaju na 60 stranica koji je pripremilo 12 nemačko-francuskih eksperata.
Već više od godinu dana među kandidatima za pristupanje EU su i Ukrajina i Moldavija. Obe zemlja se nadaju da će pregovore o pristupanju započeti do kraja ove godine. Na pridruživanje čeka i šest država tzv. Zapadnog Balkana: Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Severna Makedonija, Crna Gora i Srbija.
Šta kažu u Berlinu i Parizu
Nemačka državna ministake za Evropu Ane Lirman je rekla da vlada u Berlinu suštinski podržava inicijativu za proširenje EU do 2030. Međutim, može se očekivati da će debata između 27 država-članica o tempu proširenja i neophodnim institucionalnim reformama biti teška, piše DW
Lirman kaže da EU mora da uradi svoj domaći zadatak kako bi bila spremna da primi nove članice i precizira da „neophodne unutrašnje reforme moraju biti sprovedene u narednom zakonodavnom periodu Evropskog parlamenta“, odnosno između evropskih izbora u junu 2024. i sledećih izbora 2029.
Njena francuska koleginica Loren Bun je, međutim, uzdržanija. „To nije vladin predlog“, naglasila je ona. Francuska je jedna od zemalja u kojima poslednjih godina vlada veća skepsa u pogledu proširenja EU, delom i zbog porasta desničarskih partija, prenosi DW.
Ukidanje prava veta
Šefovi država i vlada Evropske unije žele da o tom pitanju razgovaraju na samitu u oktobru u španskoj Granadi. Stavovi zemalja Unije „još uvek su udaljeni“, rekao je španski državni sekretar Paskal Ignjacio Navaro Rios, čija zemlja do kraja godine predsedava Savetu ministara.
Da bi Evropska unija bila sposobna da deluje sa više od 27 članica, eksperti predlažu da se odustane od principa donošenja odluka konsenzusom i pređe na princip donošenja odluka većinom. Taj princip bi trebalo da važi u ključnim oblastima kao što su proširenje, spoljna i poreska politika.
Nemački kancelar Olaf Šolc (SPD) više puta se zalagao za tu ideju – i to zbog koalicionog sporazuma njegove vlade koju čine SPD, Zeleni i FDP, a u kojem se navodi da bi „u Savetu EU trebalo koristiti i proširiti glasanje kvalifikovanom većinom“.
Strah od nemačko-francuske dominacije
Nekolicina manjih država Evropske unije, međutim, strahuje da bi u tom slučaju redovno bile preglasane. Strah od „nemačko-francuske dominacije“ je veliki, ukazuju i eksperti, a prenosi DW.
Nemačka ministarka Lirman objašnjava da je zbog toga predviđena „zaštitna mreža“ koja predviđa da svaka zemlja može da prijavi koje su za nju teme od posebnog „nacionalnog interesa“. Države EU bi tada većinom mogle da odluče da o tim temama razgovaraju na samitu šefova država i vlada, gde bi se odluka onda donosila konsenzusom.
Druga mogućnost je, prema ekspertima, da države-članice ne učestvuju u svim političkim oblastima, kao što su to recimo činile Velika Britanija ili Danska po pitanju unutrašnje i pravosudne politike. Eksperti se u suštini zalažu za „Evropu različitih brzina“ kako bi se izbegle blokade.
Ane Lirman se nada da će sa samita u decembru biti odaslat „jasan signal da su proširenje i reforme EU povezane teme“. A istočnoevropske zemlje EU upozoravaju da bi suviše duga debata o reformama mogla da odloži prijem Ukrajine, piše DW.
Večita evropska perspektiva
Predlog za proširenje EU koji je trenutno na stolu i datum koji je naveo Šarl Mišel su u duhu floskule „evropska perspektiva“ za sve države zainteresovane da jednog dalekog dana budu punopravne članice.
Niti su, međutim, članice EU zaista voljne za proširenje Unije, niti su pristupni kandidati i oni koji bi to želeli da budu blizu ispunjavanja formalnih uslova za punopravno članstvo.
Pre nešto više od godinu dana Francuska je bilaa predložila da se stvori „Evropska politička zajednica“ između svih evropskih država koje žele zajedno da doprinesu „bezbednosti, stabilnosti i prosperitetu evropskog kontinenta“.
U non-pejperu koji je Francuska tada predala državama članicama bilo je navedeno da bi Evropska politička zajednica bila otvorena za evropske države koje „dele zajednički skup demokratskih vrednosti“. Zajednica je trebalo da ima oblik „blage pravne strukture, sa kapacitetom za donošenje odluka, uz poštovanje autonomije odlučivanja Evropske unije i svake od država koje čine ovu zajednicu“.
Kritičari su tada govorili da je to „utešna nagrada“ za države koje su počele da gube veru u člantvo u EU, a samim tim je slabio politički uticaj Unije na te države.
Evropska politička zajednica jeste zaživela kao platforma za podsticanje „političkog dijaloga i saradnje u rešavanju pitanja od zajedničkog interesa, jačanja sigurnost, stabilnosti i prosperiteta evropskog kontinenta“. Idržano je i nekoliko skupova.
Lideri 27 zemalja Evropske unije i 20 drugih evropskih zemalja su se na samitu Evropske političke zajednice poslednji put sreli 1. juna u Moldaviji. Razogovaralo se mnogo, ali nikakva deklaracija nije bila usvojena.
J.H./DW/RSE
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Otisak prsta i fotografija lica, neki su od novih zahteva za građane Srbije prilikom prelaska u neku državu Šengena, a po Sistemu ulaska i izlaska koji je uvela EU
Zborovi građana Beograda šetali su od jednog do drugog fakulteta u znak zahvalnosti studentima, dok su Novosađani pešačili do Klisa gde su zatočeni politički zatvorenici
Vučić je najavio novi zakon „Konačno svoj na svome“ kojim će biti omogućeno građanima da za nekoliko stotina evra legalizuju neuknjižene objekte. Iako će zakon važiti za sve, ostaje sumnja da će se najviše okoristiti naprednjački biznismeni sa hiljade novoizgrađenih i planiranih kvadrata
Priča o Vučiću kao „superzvezdi u Kini“ ponovo je aktuelna, ovog puta zbog Dragana J. Vučićevića koji je obukao majicu sa brojem 577 – koji se na kineskom izgovara slično kao prezime predsednika Srbije. I Vučić je nedavno iz Kine govorio kako je „Vućići“ u toj zemlji praktično postao sinonim za Srbiju
Briga o Republici Srpskoj i evropski put bile su teme Vučićevog govora na sednici Saveta za saradnju Srbije i Republike Srpske koja je održana odmah posle vojne parade
Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu
Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve