Bosna i Hercegovina se nalazi na svojevrsnoj raskrsnici opstanka. Da li će postati pokojnik ili pukovnik
Da li će presuda entitetskom predsjedniku značiti kraj države Bosne i Hercegovine, kao što je Milorad Dodik najavljivao uoči njenog izricanja? Da li će se pravosudne i policijske institucije izdići iznad političkih interesa i služenja onima koji su ih na ta mjesta doveli – političkim strankama – i napokon postati profesionalci? Da li će i kako Republika Srpska proglasiti nezavisnost ili ostati unutar Bosne i Hercegovine, te povesti „konstruktivan i otvoren dijalog“ sa ostalim partnerima u državi, pitanja su koja zaokupljaju ne samo bosanskohercegovačku, već i svjetsku javnost.
I malo ko zna odgovor na njih, čini se, čak ni oni koji su „dosegnuli crvenu liniju“ i krenuli na put sa kojeg se više ne mogu vratiti nazad.
Iako ne treba ostati u frazi „da je ovo najveća kriza u BiH nakon Dejtona“, sigurno je da više ništa neće biti kao prije. Bezbjedonosne agencije uvjeravaju građane da je situacija stabilna, sigurna i da nemaju razloga za brigu, što u ovoj situaciji zvuči prilično neuvjerljivo, posebno ako se zna da su direktori pojedinih agencija partijski vojnici, a da su neki u bijegu u susjednim državama jer su zloupotrijebili položaj.
Kako privoleti Dodika da bude priveden
I tu je i najveća greška u Krivičnom zakoniku BiH, jer svaki osumnjičeni mora biti saslušan. Otuda je i najveća briga kako, pošto je odbio da prihvati poziv Tužilaštva, privesti Milorada Dodika na saslušanje.
Dodikov pravni tim savjetuje tužiocima da posvete pažnju činjenici da Nijemac Kristijan Šmit nije potvrđen u Savjetu bezbjednosti UN-a. Međutim, iako su zvaničnici Republike Srpske mislili da će ovim postupcima zatvoriti Kancelariju Visokog predstavnika, Šmit nikad nije bio jači. Podršku je dobio od svih relevantnih međunarodnih institucija i velikih sila.
Milorad Dodik se nije odazvao Tužilaštvu BiH na saslušanje zbog „napada na ustavni poredak“. Nakon što je pred kamerama pokazivao poziv, kasnije je tvrdio da isti nije dobio.
Kako god, Tužilaštvo BiH izdalo je naredbu da se privedu Dodik, Višković i Stevandić radi saslušanja. U privođenju bi trebalo da učestvuje Sudska policija BiH, uz asistenciju MUP-a Republike Srpske i SIPE, državne policijske agencije. Vruć krompir je u rukama pripadnika ovih agencija, MUP je u gotovo bezizlaznoj situaciji, a nije lako ni direktoru SIPE, Dodikovom čovjeku.
Niko ne može da hapsi čelnike RS
Stav političkog vrha entiteta je da „ niko neće i ne može hapsiti državno rukovodstvo Republike Srpske“, a logika je da ovaj entitet ne „vrši nikakav napad na ustavni poredak, već naprotiv, donosi odluke na koje prema Ustavu BiH i Republike Srpske ima pravo“. Uz istovremeno pisanje novog Ustava, kojim se Republici Srpskoj daje pravo na „samoopredjeljenje“, udruživanje sa vojnim savezima drugih država, sopstvena vojska.
Prema sadašnjem rasporedu karata, prednosti su na strani države BiH. Međunarodna podrška je gotovo jednoglasna, uz izuzetak Srbije, Hrvatske, Mađarske i Rusije, te nadu da će Trump svladati „duboku državu i recidive Bajdenove administracije“ i stati na stranu bosanskohercegovačkih Srba.
Podsjećanja radi, kroz reformu oružanih snaga, sporazumom je utvrđeno da su te snage u BiH jedino neoborive, što je jedna od garancija, iako slabašna, njenog opstanka. Tako da je teško očekivati da u tridesetoj godini obljetnice BiH ona doživi raspad, makar oni koji su krenuli u njeno rasturanje to radili pod plaštom borbe za mir, stabilnost i garanciju sigurnosti.
Zveckanje ovakvim zakonima, negiranje državnih pravosudnih institucija, ali ne svih, zatezanje omče oko vrata, sve su samo ne to u šta građane uvjeravaju njihove vođe.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Policija osnovano sumnja da je do smrti na Filozofskom fakultetu došlo padom sa visine jer je iznad, na zgradi fakulteta, bio otvoren prozor na petom spratu, rekao je direktor policije Dragan Vasiljević
Beživotno telo devojke pronađeno je u četvtak uveče na platou ispred Filozofskog fakulteta u Beogradu. Ana Brnabić zakazala je hitnu sednicu skupštinskog Odbora za obrazovanje. „Sprečićemo na svaki mogući način da režim ovaj tragični događaj zloupotrebljava za sprovođenje dalje represije”, kaže za „Vreme” član ovog Odbora Peđa Mitrović iz Stranke slobode i pravde
Državljanin Srbije koji je po nalogu Rusije organizovao operacije u pokušaju da destabilizuje Francusku i Nemačku, podsticanjem verske i etničke mržnje, identifikovan je u hramu SPC u Moskvi, piše BIRN
Ogromno je interesovanje za izbore u 10 lokalnih samouprava 29. marta. Samo u Kuli, koja ima 40 biračkih mesta, biće najmanje 1.600 posmatrača. I Vlast i opozicija se očigledno spremaju za borbu posle zatvaranja biračkih mesta
Devojka je stradala. Institucije i režim nisu rešili da rade svoj posao, nego su njenu smrt iskoristili za jedan od najjačih udara na psihu građana, za obračun sa Filozofskim fakultetom i Univerzitetom u Beogradu. Ali i za napad na sve pobunjene građane
Šta sve spaja naprednjačke crnokapuljaše sa bandom Veljka Belivuka? Zbog čega u Beogradu gore lokali i automobili? I zašto bez batinaških fantomki i bejzbol palica Vučić više ne može da opstane na vlasti ni u mesnoj zajednici
Dve godine od nestanka male Danke Ilić nema ni tela, ni optužnice. Jedini opipljiv rezultat istrage je što je policija nekažnjeno ubila čoveka u pritvoru. I nikom ništa
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!