Nedelju dana pred krunisanje Čarlsa Trećeg i njegove supruge Kamile, samo 10 odsto Britanaca misli da je monarhija veoma važna. Procenjuje se da će ceremonija koštati između 50 i 100 miliona funti
U Vestminstersku opatiju u Londonu stigao je „Kamen sudbine“ (Kamen iz Skonea) iz Škotske, što znači da su pripreme za krunisanje kralja Čarlsa Trećeg i njegove supruge Kamile 6. maja pri kraju.
Kamen peščar, simbol škotske monarhije, engleski kralj Edvard Prvi odneo je u London kao ratni plen 1296. godine i ugradio ga u svoj prestol od hrastovine. Na njemu se više od 700 godina krunišu kraljevi i kraljice. Kamen je težak 152 kilograma.
Legenda kaže da je kamen stigao iz Svete zemlje preko Egipta, Sicilije, Španije i Irske, a zatim je u IX veku donet u samostan u Skoneu, u Škotskoj i koristio se za krunidbe škotskih kraljeva.
Ovih dana, u Velikoj Britaniji javna podrška monarhiji je na istorijskom minimumu, pokazalo je istraživanje.
Prema anketi Nacionalnog centra za društvena istraživanja koju je objavio Gardijan, samo tri od 10 Britanaca misli da je monarhija „veoma važna“, što je najniža podrška od 1983. godine. Da monarhiju treba ukinuti misli 45 odsto ispitanika, odnosno, da uopšte nije važna ili da nije od velike važnosti.
Smatra se da su odnosi u samoj porodici jedan od razloga ovakvog odnosa britanske javnosti prema kraljevskoj porodici.
Naime, na ceremoniji iduće subote u Vestminsterskoj opatiji biće 2800 zvanica pa i svi članovi porodice, osim Megan vojvotkinje od Saseksa i supruge princa Harija, najmlađeg sina kralja Čarlsa Trećeg.
Takođe, princ Hari se nije u dobrim odnosima sa ocem i bratom prestolonaslednikom Vilijamom zato što je u pisanoj izjavi tužbe protiv jednog britanskog lista zbog narušavanja privatnosti, naveo da njegov otac nije želeo da se ponovo priča o njegovoj vanbračnoj vezi sa Kamilom Parker Bouls dok je bio oženjen pokojnom princezom Dajanom.
Moguća cena ceremonije krunisanja, smatra se, takođe je uticala na pad naklonosti britanske javnosti prema kruni.
Krunisanje će finansirati vlada novcem iz javnih fondova. Prema pisanju „Ivning standarda“, krunisanje britanskog kralja Čarlsa Trećeg i njegove supruge Kamile moglo bi da košta poreske obveznike između 50 i 100 miliona funti.
Prema pisanju tog lista, krunisanje Elizabete Druge 1953. godine koštalo je 912.000 funti, što je danas oko 20,5 miliona funti, a krunisanje njenog oca Džordža Šestog 1937. 454.000 funti, odnosno 24,8 miliona funti danas.
Grejem Smit, šef predizborne grupe Republika koja se protivi monarhiji, nazvao je troškove krunisanja preteranim u svetlu teške finansijske situacije u zemlji, a član Laburističke partije Ričard Burgon pozvao je na debatu u parlamentu kako bi se utvrdila količina novca koja će biti potrošena na krunisanje.
Inače, Čarls Treći je nasledio imovinu koja je njegovo bogatstvo uvećala za skoro dve milijarde funti, piše list „Gardijan“. Njegovo bogatstvo uključuje automobile, „Gardijan“ ih je izbrojao – 23 mada se ne zna da li su svi njegovi, zatim nakit, imovinu, investicije, konje, retke marke, umetnička dela i nasleđena imanja.
Većina palata i imanja nije njegova, na primer Bakingemska i Kensingtonska palata može da koristi samo po pravu krune. Među najvrednijopm nasleđenom imovinom su dva seoska imanja, Balmoral koji je kupio suprug kraljice Viktorije u škotskom gorju, i Sandringem u Norfolku koje je kupila Viktorija za svog sina.
Porodica Vindzor ne plaća porez na nasledstvo.
S.Ć./N1
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Večeras se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Nišu građani protestuju protiv izveštavanja lokalne televizije, dok su se u Zrenjaninu okupili kao podrška studentu Luki Mihajloviću
Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije
Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše. Ista je to politika, samo prilagođena vremenu
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim
Protesti u Srbiji ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!