img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sedamdeset godina od kraja Korejskog rata

Primirje koje Severna Koreja slavi kao pobedu

27. jul 2023, 12:43 J.H.
Foto: Korean Central News Agency/Korea News Service via AP
Proslava "pobede" Severne Koreje: Sergej Šojgu i Kim Džong Un
Copied

Za razliku od Nemačke, Koreja je i nakon prestanka Hladnog rata ostala podeljena. Pjongjang slavi 70. godišnjicu okončanja Korejskog rata koji je, uz podršku Pekinga i Moskve, iznedrio državu Severnu Koreju. U jeku novog hladnog rata svečanoj paradi održanoj u Pjongjangu tim povodom je prisustvovao ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu

Demokratska Republika Koreja, koju obično skraćeno nazivamo Severnom Korejom, danas slavi sedamdesetogodišnjicu primirja kojim je prekinut rat između nje i Republike Koreje, kako sebe jednostavnije službeno naziva Južna Koreja. Severna Koreja to primirje smatra svojom pobedom.

Kao gosti su tim povodom u Pjongjang stigli ruski ministar vojske Sergej Šojgu i član Politbiroa KP Kine Li Hongdžu.

Proslava je počela noćnom vojnom paradom, navodno neviđeno sjajnom. Vojnici i civili su mesecima uvežbavali ovaj nastup. Na paradi su prikazane i najnovije balističke rakete koje su dva dana ranije isprobane ispaljivanjem na otvoreno more. One bi sa nuklearnim punjenjem mogle da stignu do američkog kopna.

Priređivaće se povodom 70. godišnjice završetka rata i brojna narodna veselja.

Istorijski osvrt

Nesumnjivo je netačno da Pjongjang prestanak borbenih dejstava može smatrati pobedom. Posle pregovora u UN prihvaćen je švajcarski predlog uspostavljanja razdvajanja dve korejske države na 38. paraleli gde je uspostavljena i uzana neutralna zona. Potpisnici su UN, Severna i Južna Koreja, ali jasno je da su to u Savetu bezvednosti zapravo zaključili SSSR i Kina s jedne i SAD sa zapadnim aveznicima s druge strane. Formalno rat nije završen ni do danas, sedam decenija vlada primirje često uzdrmano akcijama i manevrima i jedne i druge strane.

Za vreme Drugog svetskog rata Koreja se nalazila pod japanskom okupacijom. Po njegovom završetku, slično kao što je postupljeno sa Nemačkom, Vašington i Moskva su preuzele kontrolu na Korejom i uspostavile dve administrativne jedinice sa ciljem da građani demokratskim izjašnjavanjem odluče kakvo ustrojstvo žele. Početak hladnog rata je to sprečio, razvile su se dve države, jedna pod zapadnim, druga pod istočnim uticajem.

Velika razlika u odnosu na Nemačku je u tome što je Koreja poluostrvo koja ima samo jednu granicu i to na svom severu sa Kinom, a Nemačka se naalazi usred Evrope. Upravo snaga Kine i njena politika koju je podržavala Moskve podstakle su vođu na severu Koreje Kim Il Sunga, školovanog u Moskvi, da vojno napadne jug. Amerika je bila na strani Juga, ali, iz geografskih razloga, vojno mnogo manje prisutna. Sever je osvojio gotovo celu zemlju. Na to je Amerika sa svojim saveznicima aktivno ušla u rat, poslala odgovarajuće trupe, ratne brodove i vojna sredstva, pobeđivala, pa je ona osvojila gotovo celu zemlju. U nastavku borbi front se kretao gore, dole, uz ogromne žrtve stanovništva i materijalne gubitke.

Opasnost rata između Zapada i Istoka u svetskim razmerama očigledno je u to doba bila prisutna. Sve je to moglo da se ponovi i u srcu Evrope napadom istočne na zapadnu Nemačku.

Titova politika

Jugoslavija je 1950. izabrana za nestalnog člana Saveta bezbednosti i odmah se našla pred ogromnim diplomatskim problemom. Tek je dve godine bilo prošlo od raskida sa Tita sa SSSR, ali bliski odnosi sa SAD još nisu bili uspostavljeni. Zapad je bio sumnjičav prema Titu. Pojednostavljeno rečeno, Jugoslavija se javno zalagala za obustavljanje borbenih dejstava, za mir pre svega, ali je ipak uspevala da stavi do znanje da su njene simpatije na strani Južne Koreje, znači, Zapada.

Politika, koju su vodili Tito i Kardelj, a kao predstavnik u Savetu bezbednosti na licu mesta Aleš Bebler pokazala se uspešnom. Logično, Moskva je bila na strani severa, a ako imamo zajedničke neprijatelje jasno je da smo prijatelji.

Što se tiče odnosa prema Istoku i Zapadu pet godina kasnije za vreme Vijetnamskog rata sada već samosvesna Jugoslavija je otvoreno podržavala komunističku vlast severnog Vijetnama, znači bila protiv politike Zapada.

Krajem sedamdeseih godina Tito je posetio Severnu Koreju, a njen vođa Kim Il Sung, deda sadašnjeg vladara Kim Džong Ila, Jugoslaviju. Kim Il Sung je važio za božanstvo. Tipično za njegovu vladavinu je da je ambasada Severne Koreje u Beogradu bila kupila sve postelje u kojima je tokom posete SFRJ spavao, jer posle velikog voljenog vođe niko ne sme da legne u njih. Kao svetinja su poslate u domovinu u muzej posvećen njegovom liku i delu.

J.H./Spiegel/FAZ/Al Jazeera

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Kim Džong Un Severna Koreja 70. godina od kraja korejskog rata korejski rat Sergej Šojgu Južna Koreja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Kragujevačka policija u Aranđelovcu, inspektori

Lokalni izbori

13.mart 2026. I.M.

Pripadnici policije upali u prostorije studenata u Aranđelovcu pre posete Vučića

Policijski inspektori uz asistenciju službenih pasa danas su zabarikadirali prostorije studentske liste u Aranđelovcu, navodno u svrhu obezbeđenja, dok se očekuje dolazak predsednika Aleksandra Vučića

Televizija, daljinski

Mediji

13.mart 2026. K. S.

Širenje režimske mreže: „Alo“ i „Informer“ kupili još dva lokalna medija

Kompanija „Best Media Team“, povezana sa izdavačima tabloida „Alo“ i „Informer“, preuzela je još dva lokalna medija - RTV Goliju iz Ivanjice i Televiziju Kikinda. Time je ova firma od početka godine kupila ukupno osam lokalnih medija širom Srbije.

Aleksandar Vučić

Lokalni izbori

13.mart 2026. K. S.

Vučić: Neka svako glasa po savesti, a blokaderi su stravično oštetili Srbiju

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je izjavio da građani na lokalnim izborima 29. marta treba da glasaju „po svojoj savesti“, a da Srpska napredna stranka očekuje pobedu u svih deset opština

Tribina Vremena, učesnici

Tribina „Vremena“

12.mart 2026. K. S.

Beogradu potrebna gradska policija: Bezbednost prestonice traži izmene zakona

Koliko je Beograd pod SNS-om bezbedan i da li mu je potrebna gradska policija, bile su neke od tema prve tribine Vremena „Beograd, pa malo je i naš“. Učesnici su upozorili i da prestonica danas nema gotovo nikakve nadležnosti u oblasti bezbednosti

Patrijarh Porfirije

SPC

12.mart 2026. K. S.

Nova: Tužilaštvo u Sloveniji podiglo optužni predlog protiv patrijarha Porfirija

Tužilaštvo u Sloveniji podiglo je optužni predlog protiv Porfirija zbog zlostavljanja sveštenika na radnom mestu, piše portal Nova

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure