
Protesti u Srbiji
Novosađani poručuju: „Kukavice, raspiši izbore“
U Novom Sadu se održava još jedan protest na kome okupljeni, između ostalog, traže raspisivanje izbora
Prijemu u ambasadi Rusije povodom Dana Rusije prisustvovali su premijerka Srbije Ana Brnabić, ministri Siniša Mali, Nebojša Stefanović, Aleksandar Vulin, Nikola Selaković, Anđelka Atanasković, Nenad Popović, predsednik Skupštine Srbije Ivica Dačić, srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik..., pa onda Boško Obradović, Vojislav Šešelj i drugi opozicioni rusofili. Aleksandar Vučić nije bio jer je na službenom putu
Otkazivanje posete ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova Beogradu pokazuje pod kakvim je pritiscima Srbija, ali „ona je snažna i te pritiske ne prihvata“, izjavio je u utorak ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko.
I još: Rusija ne menja stavove u pogledu Kosova, Dejtonskog sporazuma i položaja Republike Srpske, to jest, ako Srbija bude manje snažna i poklekne pod pritiscima Zapada Moskva bi mogla da promeni svoj zaštitnički stav po pitanju nezavisnosti Kosova i prilagodi ga svojim aspiracijama u Ukrajini, a neka se pripazi i Milorad Dodik.
Bocan-Harčenko je na prijemu povodom Dana Rusije ocenio i da je neprihvatanje Srbije da uvede sankcije protiv Rusije „doprinelo unapređenju odnosa u svim sferama“.
Osvrnuo se ruski ambasador i na nedavni telefonski razgovor Aleksandra Vučića i Vladimira Putina, te na izjave Vučića i Lavrova iz kojih izvlači zaključak da su dve države izrazile spremnost da unapređuju i dodatno razvijaju odnose.
Pa još malo o Drugom svetskom ratu i želji Lavrova da poseti Groblje oslobodilaca kako bi preneo poruku da dve države „zajednički neće dozvoliti uspon neonacizma“, drugim rečima: valjalo bi i Srbija da kaže da je Rusija u Ukrajini bila primorana da se bori protiv „neonacista“, a ne da je htela da okupira delove ukrajinske teritorije.
Bocan–Harčenko je uveren da će „biti ispunjeni svi ciljevi specijalne operacije“ koju je „naredio predsednik Rusije Vladimir Putin“, te da su Rusi uvek bili na pravoj strani istorije (iste je reči koristio Aleksandar Vulin za Srbe u prepucavanju sa premjerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem), te da je Rusija „bila primorana na takav korak“ – okupaciju dela ukrajinske teritorije i razaranje svega što joj se nađe na putu – „posle više pokušaja da se nesporazumi reše.“
Prijemu u ambasadi Rusije povodom Dana Rusije prisustvovali su premijerka Srbije Ana Brnabić, ministri Siniša Mali, Nebojša Stefanović, Aleksandar Vulin, Nikola Selaković, Anđelka Atanasković, Nenad Popović, predsednik Skupštine Srbije Ivica Dačić, srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik, lideri opozicionih partija Boško Obradović, Milica Đurđević Stamenkovski, Vojislav Šešelj i drugi.
Bocan-Harčenko je istakao da je Srbija bila predstavljena na najvišem nivou i izrazio žaljenje što predsednik Srbije ne prisustvuje prijemu jer je van zemlje.
Valjda ne bi otputovao da je Lavrov sleteo u Beograd.
M.N./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
U Novom Sadu se održava još jedan protest na kome okupljeni, između ostalog, traže raspisivanje izbora
U požarima na teritoriji Kuršumlije izgorelo je 36 kuća, 89 pomoćnih objekata, više od 300 hektara zemljišta, poljoprivredna mehanizacija i 89 pčelinjih zajednica. Vanredna situacija traje već desetak dana, a komisije na terenu i dalje procenjuju razmere katastrofe
Više od 40 profesora Pravnog fakulteta podnelo je Prvom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu krivičnu prijava protiv nepoznatih pripadnika Žandarmerije zbog sumnje da su 3. jula, nešto posle ponoći, upotrebom prekomerne sile prekršili više zakona prilikom intervencije ispred i u prostoru Pravnog fakulteta u Beogradu
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv tri odgovorna lica Doma za smeštaj starih i odraslih lica „Ivanović“ u Barajevu u kome je u požara u januaru 2025. stradalo 11 osoba
Starović je ocenio da je „najnoviji oblik antisemitizma koji dolazi sa levice evidentiran u Sjedinjenim Američkim Državama uvezen i u Srbiju, gde se može uočiti kroz studentske i plenumske pokrete“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve