img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zdravstvo

Presađivanje organa: Važno je da se i crkva uključi u kampanju

18. септембар 2023, 14:15 Z.S.
Foto: Tanjug/Sava Radovanović
Copied

Na godišnjem nivou u Srbiji je neophodno obaviti 350 transplantacija organa. Trenutno, taj broj za prvih šest meseci u ovoj godini iznosi 28. Iz Udruženja pacijenata Srbije kažu da ljudi imaju razne strahove po pitanju zaveštanja organa, a vernici često misle da taj čin nije hrišćanski

U Srbiji je neophodno godišnje obaviti 350 transplantacija organa.  Broj realizovanih je mnogo manji. Jedan od značajnijih problema je nedostatak donora, na šta utiče slaba informisanost o procedurama, ali i brojne predrasude. 

“Kod nas je pretprošle godine bilo pet, a prošle tri transplantacije. Kad su se spojili korona, nemar, lenjost i razni drugi razlozi ljudi su iz nekog razloga rekli, super, ne moramo više da radimo translpantacije. Što je sramota.

Dolaskom Danice Grujičić na mesto ministarke zdravlja stvari su se popravile na bolje. Zabeleženo je za prvih šest meseci ovde godine 28 transplantacija organa. Ipak, i to je mali broj. Pacijenti čekaju godinama na presađivanja srca, bubrega, jetre, rožnjače…”, kaže predsednik Udruženja pacijenata Srbije Savo Pilipović za portal “Vremena”.

Kako kaže, za podizanje svesti o transplantaciji bi bilo od velikog značaja da se Srspska pravoslavna crkva uključi u kampanju i promociju. Kao uspešan primer, ističe katoličku crkvu u Hrvatskoj koja je svojom podrškom pomogla da se broj donora značajno poveća.

 “To je neophodno da se dogodi i kod nas, odnosno da Srpska pravoslavna crkva to isto uradi. Dok je bila pandemija kovida 19, u Hrvatskoj je beleženo više od 200 transplantacija godišnje. Objektivno je da je zaista, kad je transplantacija u pitanju počelo nešto malo da ide na bolje u zdravstvu. Utoliko što je prvo krenula Vojvodina, sad je VMA krenuo, čekaju se Niš i Kragujevac, a doći će i oni na red.

Želja nam je da patrijarh srpski Porfirije primi na sastanak ministarku Danicu Grujičić i nas pacijente sa željom da oni podrže nacionalnu kampanju o transplantaciji organa i da se vernicima objasni da nema povratka iz stanja moždane smrti, kao i da to nije ubistvo”, kaže Pilipović.

On obašnjava da živimo u konzervativnom društvu i da se često javlja problem da porodica preminule osobe ne želi da da saglasnost da se organi njihovog najmilijeg člana iskoriste za presađivanje i produžetak života drugih ljudi. 

“Ljudi imaju razne strahove po tom pitanju i često misle kako to nije hrišćanski. Treba shvatiti da darivanjem organa posle smrti organi te osobe nastavljaju da žive u nekom drugom. Možda treba razmisliti i o nekom sporazumu države sa bolnicama u Belorusiji da se tamo obavi određen broj intervencija, jer dosta naših ljudi sakuplja novac preko fondacija i tamo ide na presađivanje organa”, ističe Pilipović.

Naš sagovornik kaže da je još jedan od problema, kada je reč o transplantaciji organa u Srbiji, kako nezvanično saznaju iz Udruženja pacijenata Srbije, taj što Vojvođanski lekari rade transplantaciju samo na teritoriji Vojvodine. 

“Nakon apela ministrake Grujičić, Vojvodina je prva krenula sa transplatacijom i to je za svaku pohvalu. Međutim, ovakve stvari zaista ne bi smele da se rade. Zna se da postoje liste, pa se ljudi zovu po redu i prema utvrđenim procedurama”, upozorava Pilipović. 

SPC podržava presađivanje organa

Vladika Lavrentije je kao prvi velikodostojnik Srpske pravoslavne crkve (SPC), zaveštao svoje organe za kadaverične transplatnacije, još 2011. godine.

On je tom prilikom naglasio da je zaveštavanje organa stvar slobodne volje, ljubavi i poštovanja ljudskog dostojanstva i preporučio svima zaveštanje organa.

Episkop je tada naveo i zvaničan stav SPC koja, kako je naglasio, podržava zaveštavanje organa za kadaverične operacije, a prema njegovim rečima na to pitanje tako gledaju i sve druge verske konfesije.

Crkve širom Evrope doprinele pormociji 

Koliko su poruke crkve značajne, dokazuju primeri iz pojedinih evropskih zemalja. Kada je pristupala Evropskoj uniji, Španija je, u odnosu na broj stanovnika, imala ubedljivo najmanje transplantacija na Starom kontinentu. 

Pre svega zahvaljujući podršci crkve, koja se u uključila u kampanju “Šta će vam organi u zemlji, ostavite ih na zemlji”, danas je u samom vrhu po broju donora i urađenih transplantacija. 

U Italiji su na značajno povećanje donacije organa uticala dva događaja. Pre 10 godina usvojen je Zakon o transplantaciji. 

Odmah posle Zakona usledilo je javno istupanje Pape koji je donaciju organa opisao kao odluku koja počiva na velikim etičkim vrednostima, a pre svega ljubavi prema čoveku. Odluke koje pospešuju autentičnu kulturu života zaslužuju posebnu zahvalnost poput donacije organa obavljene u krajnje etičkoj formi, a da bi se obezbedilo zdravlje a neretko i život osobama koje su beznadežno bolesne, reči su Pape Jovana Pavla Drugog.

U narednih pet godina, donacija organa u Italiji beleži rast od 36 odsto. Donorsku karticu ima i Papa Benedikt 16. Broj osoba koje zaveštavaju organe i broj transplantacija, i dalje rastu.

Ukoliko želite da postanete potencijalni donor organa, ili da se informišete o tome, pozovite Vojnomedicinsku akademiju u Beogradu, telefon je 011 367 07 84, ili Donorski informativni centar Vojvodine – 021 520 141.

Z.S.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

donors organa presađivanje organa Srpska pravoslavna crkva Transplantacija organa zaveštanje organa
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pobuna naroda

18.јул 2025. N.M.

Građani ne odustaju: Protesti u Užicu, Zrenjaninu, Nišu i Pančevu

Večeras se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Nišu građani protestuju protiv izveštavanja lokalne televizije, dok su se u Zrenjaninu okupili kao podrška studentu Luki Mihajloviću

Blokade

18.јул 2025. N. M.

Studenti za sutra najavili blokadu Zemuna

Studenti Poljoprivrednog fakulteta u blokadi najavili su za sutra (19. jul) u 17 časova blokadu Avijatičarskog trga u Zemunu

Tužilaštvo

18.јул 2025. M. L. J.

Potvrđena optužnica protiv Vesićevog advokata koji je udario policajca na spidu

Osnovni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu Osnovnog javnog tužilaštva protiv advokata Nemanje Aleksića zbog više krivičnih dela

Srbija i Pokret nesvrstanih

18.јул 2025. B. B.

Zašto će Srbija 1. septembra slaviti Dan nesvrstanih?

Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije

Protesti u Novom Sadu

18.јул 2025. Andrej Ivanji

Od kuće do kuće: Na red za “linčovanje” došli Gojković i Madić

Novosađani nastavljaju sa protestima pred kućama naprednjačkih funkcionera. Da li je u pitanju “linč”, “čist nacizam” ili nešto treće

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Povezane vesti

Zdravstvo

18.април Z.S.

Novi zakon o transplantaciji organa: Humanost kao najveća društvena vrednost

Zakon je veoma važan za hiljade ljudi koji godinama čekaju na transplantaciju jer će uticati na povećanje broja donora i transplantacija, a samim tim i na smanjenje lista čekanja. Trenutno u Srbiji na organe čeka oko 1000 ljudi

Vesti

18.октобар S.Ć.

Evropski dan donora: U Srbiji 2000 ljudi čeka na transplantaciju organa

Poslednje presađivanje srca na UKC izvršeno je u oktobru prošle godine. Čekaju se Vlada i Skupština da usvoje članove Zakona o transplantaciji koji su izmenjeni jer ih je Ustavni sud bio proglasio neustavnim

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure