Na predsedničkim izborima se nekada lomila sudbina Srbije. Takve neizvesnosti sada nema. Ali, nikada se ne zna
Što se žešće i duže opozicija bude prepucavala oko zajedničkog predsedničkog kandidata, to više rastu šanse i inače prefavorizovanog aktuelnog predsednika Srbije da obnovi mandat već u prvog krugu. Sam eventualni ulazak u drugi krug bi donekle uzdrmao temelje vlasti Aleksandra Vučića, na kojima sada stoji.
Prvi i drugi izbori za predsednika Srbije nakon 5. oktobra 2000, u septembru i decembru 2002. godine, su po važečem Izbornom zakonu poništeni zbog izlaznosti manjoj od 50 odsto upisanih birača.
Nakon isteka mandata predsednika Srbije još iz predpetooktobarskog doba Milana Milutinovića novi predsednički izbori su raspisani za 16. novembar 2003. godine. Pošto je Vojislav Šešelj bio u pritvornoj jedninici Haškog tribunala, Srpska radikalna stranka je u predsedničku trku krenula sa Tomislavom Nikolićem. U ime DOS-a je nastupio Dragoljub Mićunović. Nikolić je sa 1.166.896 osvojenih glasova imao oko 300.000 glasova više od Mićunovića, ali su i ovi predsednički izbori proglašeni nevažećim zbog rekordno niske izlaznosti od svega 38,79 odsto.
Pošto je postalo jasno da ovako predsednik države nikada neće biti izabran, Skupština Srbije je konačno 25. februara 2004. usvojila Zakon o izmeni uslova za izbor predsednika Srbije: ukinut je zakonski cenzus od preko 50 odsto.
Tadic_Boris_92Foto : Aleksandar Andjic
I na predsedničkim izborima održanim 13. juna 2004. izlaznost je bila ispod nekadašnjeg cenzusa – 47,76 odsto. Na sceni se pojavio novi glavni glumac – Boris Tadić. On je konačno u drugom krugu 27. juna pobedio Tomislava Nikolića sa osvojenih 48,36 odsto glasova i prednošću od osam odsto.
Dve godine kasnije, nakon na jedvite jade proguranog referenduma je donesen „mitrovdanski“ Ustav koji je mandat predsednika Republike sa četiri godine produžio na pet.
Sledeći megdan Borisa Tadića i Tomislava Nikolića odigrao se 20. januara 2008. U drugom krugu izlaznost je bila veća od 68 odsto, a Tadić je za nešto više od 100.000 glasova opet pobedio Nikolića.
Po novom Ustavu, Tadićev mandat je isticao 2013. godine, ali je on odlučio da ga skrati i spoji predsedničke sa parlamentarnim izborima. Prvi krug je održan 6. maja 2012. godine.
TOMISLAV NIKOLIĆFoto: Sava Radovanović/Tanjug
U drugom krugu je 20. maja, sa izlaznošću od 46,28 odsto, pobedio Tomislav Nikolić sa 49,54 odsto osvojenih glasova, naspram Tadićevih 46,28 odsto. Tada počinje naprednjačka era. Tadića su pobede koštali tzv. „beli listići“ – njima su birači Demokratske stranke zgađeni Tadićevom politikom heli da mu održe lekciju. Uspeli su u tome bolje nego što im je bila namera.
Nikolić je kao predsednik države učinio pravu stvar i odrekao se funkcije predsednika Srpske napredne stranke koju je osnovao. Na njegovo mesto na čelu stranke je došao Aleksandar Vučić i tada počinje njegova era.
Vučić je poptpuno istisnuo Nikolića iz politike i sa mesta premijera sam se kandidovao za predsednika države 20. aprila 2017. godine. Uz izlaznost od 54,34 odsto ubedljivo je pobedio sa 55,08 odsto osvojenih glasova. Na drugom mestu je sa 16,36 odsto završio Saša Janković.
Naredni predsednički izbori biće održani 3. aprila ove godine. Pobeda Aleksandra Vučića smatra se neupitnom.
Fiilip Mirilović/M.N.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Deseti dan blokada, protesta, građanske neposlušnosti širom Srbije protekao je uz nekoliko skupova na kojima je prikupljana pomoć za pogođene požarima. U Užicu, hiljade ljudi okupilo se na protestu u znak podrške uhapšenima kojima je određen pritvor od 30 dana
Srbija je na četvrtom mestu u Evropi po broju napada na novinare, iza Ukrajine, Rusije i Turske, navodi se u izveštaju o medijskom pluralizmu u Srbiji Evropskog univerzitetskog instituta
Profesor Branko Milanović greši uzduž i poreko u svojoj analizi studentskog pokreta u Srbiji. Kada je polazišna osnova pogrešna, naopako je i ono što se na nju naslanja, kao recimo poređenje srpskog studentskog pokreta sa Crvenim kmerima
Glavni urednik „Informera“ Dragan J. Vučićević se požalio da mu je tokom vikenda oštećen porodični dom na Banovom brdu, dok se sa porodicom nalazio u Vrnjačkoj Banji. Napad osudio Miloš Vučević, predsednik SNS-a
Na današnji dan pre deset godina Evropski parlament je usvojio Rezoluciju o Srebrenici.
Oštro je osuđen zločin u koji je u skladu sa presudama Haškog tribunala i Međunarodnog suda pravde označen kao genocid
Policajac i policajka su snimljeni dok su u pokušaju iznude studentkinju čupali za kosu. To je klasičan primer mučenja i torture, grubo kršenje zakona za koje bi morali da snose posledice
Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“
I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!