Nismo razgovarali o tome da li ćemo pod brendom „Srbija protiv nasilja" podržati ovogodišnji Prajd, ali znam da će ga neki od nas svakako podržati jer to je, pre svega, naša obaveza,“ kaže Pavle Grbović, narodni poslanik i predsednik Pokreta slobodnih građana za portal „Vremena“
Svake godine u septembru uoči Prajda uredno stiže program Nedelje ponosa koja od Pesničke radionice, preko Radionice uređivanja Vikipedije u ponudi ima i ozbiljne razgovore na temu LGBTQ prava, koji su gotovo uvek nažalost isti i sa istim ljudima jer se suštinski u Srbiji ne menja ništa (na bolje) kada se govori o ovoj temi.
Nameće se ideja da li je bolje da se organizatori Prajda i društvo Srbije zapitaju „ko je kriv“ što se nikuda nije stiglo sa ispunjenjem zahteva i poštovanjem prava gej ljudi, umesto da se konstatuje da „nismo ni blizu“, jer zaista nismo blizu, to se moglo uočiti i kada je predsednik Srbije rekao da je „svoj lični odnos prema tom zakonu pokazao izborom Ane Brnabić za premijera“, ali da istovremeno nije „gorljivi zagovornik“ istopolnih zajednica.
Možda je vreme da organizatori i LGBT ljudi prestanu da molećivo gledaju u pravcu vlasti tražeći zrnce poštovanja i zaštite prava gej ljudi, i okrenu se potencijalnim prijateljima LGBT ljudi u Srbiji, tj. opoziciji, odnosno „Srbiji protiv nasilja.“
Da gej ljudi u Srbiji potraže jaču i veću podršku opozicije, nedvosmislenu, jasnu, i da se izvrši zajednički pritisak na vlast da pre svega poštuje nečija ljudska prava.
S obzirom na to da je politička situacija u zemlji trenutno više nego komplikovana, i da se očekuje čak i blokada Parlamenta kako je najavio deo opozicije, i dalje se ne zna da li će naredni protest opozicije „Srbija protiv nasilja“ koji je pomeren i održava se 8. septembra, a Prajd šetnja 9. septembra, podržati i Srbiju protiv nasilja nad LGBT ljudima.
„Nismo razgovarali o tome da li ćemo pod brendom „Srbija protiv nasilja“ podržati ovogodišnji Prajd, ali znam da će neki od nas svakako podržati jer to je, pre svega, naša obaveza,“ kaže Pavle Grbović, narodni poslanik u Narodnoj Skupštini Republike Srbije i predsednik Pokreta slobodnih građana za portal „Vremena“.
„Poštovanje prava gej ljudi u Srbiji je je samo važan deo izgradnje našeg društva već i civilizacijski pomak i jedva čekam trenutak u ovoj zemlji da idem na Prajd šetnju ne zato što moram, već ako sam raspoložen.“
Dodao je da na nivou opozicije još nisu razgovarali o zajedničkoj podršci, niti je siguran da će svi na tu temu imati isti ton, pa ni da će se svi izjasniti, ali očekuje da će većina opozicije podržati Prajd.
Međutim, još nekoliko dana ranije, izjasnio se gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić koji skoro pa pretećim tonom najavljuje će „Beogradski dani porodice“ biti 10 puta veći. Nerazumljivo je zašto se gradonačelnik toliko razbesneo, s obzirom na to da je zvanično rekao da neće doći na Prajd, a i uzimajući u obzir da ga niko ne tera, njegov ton u Instagram postu je sramotan i preterano odbramben.
„Napadaće sve što je tradicionalno i što je priroda stvorila. Zato sam i sam rafalno napadnut kad sam se „drznuo“ da prvi put ove godine u Beogradu organizujem manifestaciju pod imenom „Beogradski dani porodice“. Da poručim odmah svima, sledeće godine će „Beogradski dani porodice“, biti 10 puta veći i trajaće mesec dana“, zapretio je nekome gradonačelnik Beograda.
Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković rekla je novinarima da je ove godine, u odnosu na 2022. godinu, „atmosfera drugačija, bez velikih tenzija“. „Očekujem da ovogodišnja Parada ponosa prođe dostojanstveno i bezbedno po sve učesnike, bez ikakvih manifestacija ekstremizma“, rekla je Janković.
LGBT_protest_06Izvor: FoNet
Ove godine i organizatori Prajda vide sve crno.
Direktor Beograd prajda Goran Miletić rekao je da ovo nije, za razliku od prethodnih godina, ni malo optimističan momenat. „Nema nikakvih pozitivnih promena sa kojima bismo najavili otvaranje ovogodišnje Nedelje ponosa. Nema ničeg šarenog. Situacija za nas LGBT zajednicu je mnogo lošija nego u ranijem periodu“, rekao je Miletić i istakao da ne postoji nikakvo interesovanje vlasti da se nešto uradi, da se bilo koji od zahteva ispuni.
On je rekao da njihovi zahtevi, koje su na otvaranju Nedelje ponosa držali LGBT aktivisti, „nisu ekstravagantni, već ispunjenje običnih životnih stvari“, kao i da su isti od 2014. godine.
„To je donošenje zakona o istopolnim partnerstvima, zakona o rodnom identitetu, uključivanje ove teme u obrazovni sistem, uključivanje u lokalne akcione planove, izvinjenje svima koji su osuđeni do 1994. godine po Krivičnom zakoniku za protivprirodni blud, deklaracija protiv homofobije, uključivanje u zdravstveni sistem PrEP i PEP kao onoga što je potrebno zajednici“, rekao je Miletić. On je rekao da ove godine imaju još jedan zahtev, a to je da vlast „makar simbolično stane iza LGBT zajednice i istakne zastave duginih boja dok traje Nedelja ponosa“.
Prajd šetnja će biti održana 9. septembra od parka Manjež do Vlade Srbije, zatim ulicama Kneza Miloša i Kralja Milana, do Trga Nikole Pašića, pa Ulicom kneza Miloša i opet u Manjež.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Policija osnovano sumnja da je do smrti na Filozofskom fakultetu došlo padom sa visine jer je iznad, na zgradi fakulteta, bio otvoren prozor na petom spratu, rekao je direktor policije Dragan Vasiljević
Beživotno telo devojke pronađeno je u četvtak uveče na platou ispred Filozofskog fakulteta u Beogradu. Ana Brnabić zakazala je hitnu sednicu skupštinskog Odbora za obrazovanje. „Sprečićemo na svaki mogući način da režim ovaj tragični događaj zloupotrebljava za sprovođenje dalje represije”, kaže za „Vreme” član ovog Odbora Peđa Mitrović iz Stranke slobode i pravde
Državljanin Srbije koji je po nalogu Rusije organizovao operacije u pokušaju da destabilizuje Francusku i Nemačku, podsticanjem verske i etničke mržnje, identifikovan je u hramu SPC u Moskvi, piše BIRN
Ogromno je interesovanje za izbore u 10 lokalnih samouprava 29. marta. Samo u Kuli, koja ima 40 biračkih mesta, biće najmanje 1.600 posmatrača. I Vlast i opozicija se očigledno spremaju za borbu posle zatvaranja biračkih mesta
Devojka je stradala. Institucije i režim nisu rešili da rade svoj posao, nego su njenu smrt iskoristili za jedan od najjačih udara na psihu građana, za obračun sa Filozofskim fakultetom i Univerzitetom u Beogradu. Ali i za napad na sve pobunjene građane
Šta sve spaja naprednjačke crnokapuljaše sa bandom Veljka Belivuka? Zbog čega u Beogradu gore lokali i automobili? I zašto bez batinaških fantomki i bejzbol palica Vučić više ne može da opstane na vlasti ni u mesnoj zajednici
Dve godine od nestanka male Danke Ilić nema ni tela, ni optužnice. Jedini opipljiv rezultat istrage je što je policija nekažnjeno ubila čoveka u pritvoru. I nikom ništa
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!