img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Povratak u Černobilj: Invazija na zemlju nuklearnih reaktora

25. фебруар 2022, 14:06 Slobodan Bubnjević
Foto:Wikipedia/Ralf1969
Najveća nuklearka u Evropi: Zaporožje na obali Dnjepra
Copied

Ukrajina nije samo zemlja u kojoj se pre 35 godina dogodila najveća nuklearna havarija na svetu, već država sa impozantom flotom aktivnih nuklearnih reaktora koji usred rata predstavljaju veći hazard od u beton zalivenog Černobilja

Na marginama dramatičnih događaja tokom prvog dana rata u Ukrajini iz Kijeva stiže i vest kako je Rusija zauzela havarisanu elektranu Černobilj. Severno krilo ruskih invazivnih snaga koje nastupa iz Belorusije u pravcu Gomelj-Kijev je kroz dolinu Dnjepra ušlo u zonu gde se 1986. godine na reaktoru 4 dogodila nuklearna nesreća zbog koje su u ovom delu Ukrajine i Belorusije raseljenje stotine hiljada ljudi. Havarisani reakator je danas zaštićen originalnim betonskim sarkofagom i megastrukturom teškom 31 hiljade tona i visokom 108 metara.

Napad na ukletu elektranu nagovestio je prvog dana invazije sam ukrajinski predsednik, da bi tokom večeri bilo potvrđeno kako je Černobilj pao. Popularna portparolka Ministarstva odbrane Ukrajine Aljona Ševcova, koja na Fejsbuku neprekidno objavljuje raznovrsne informacije o napredovanju ruskih specijalnih snaga (a na čijim postovima su utemeljeni i brojni izveštaji iz Ukrajine), zabeležila je sinoć: “Rusi su osvojili centralu u Černobilju. Osoblje elektrane drže kao taoce”. Pored ovog, zapadni mediji su preneli i druge, nepotvrđene izveštaje kako je osvajanju nuklearke prethodila žestoka bitka.

Foto: Wikimedia CC Tim Porter
Na putu ruske invazije: Černobilj danas

Izvesno je da ključni motiv za ovu operaciju nije bio nuklearni, nego geografski. Takozvana Zabranjena zona oko napuštenog grada Pripjata i dekominsioniranog reaktora nalazi se na krajnjem severu Ukrajine, neposredno uz granicu sa Belorusijom, u šumovitoj oblasti gde se reka Pripjat uliva u Dnjepar. Idući uz tok velike ukrajinske reke na jug, na samo stotinak kilometara nalazi se Kijev.

Mada su ukrajinski zvaničnici nagoveštavali da bi pad Černobilja mogao dovesti do nove havarije, zauzimanje elektrane zapravo nije izazvalo veću zabrinutost, pošto je više analitičara i na Zapadu ocenilo kako, uostalom, za nuklearna postrojenja od Rusa “na svetu nema boljih operatera”.  No, Ukrajina nije samo zemlja u kojoj se pre 35 godina dogodio Černobilj, već država sa impozantom flotom aktivnih nuklearnih reaktora, koji zatečeni usred rata predstavljaju veći hazard od u beton zalivenog Černobilja. U redovnim, dnevnim izveštajima, ukrajinska kompanija Energoatom koja je vlasnik svih ovih postrojenja, saopštava da svi reaktori nesmetano rade i da za sada nema ratnih dejstava u njihovoj neposredno blizini.

Petnaest nuklearnih reaktora

Trenutno je na teritoriji Ukranije operativno čak 15 nuklearnih reaktora, što ovu zemlju sa ukupnim nuklearnim resursima od 13,8 GW čini sedmom na svetu po veličini nukelarnog potencijala. Ukrajinski reaktori su raspoređeni na četiri lokacije i proizvode čak 50 odsto električne energije koja se potroši u zemlji. Svi aktivni reaktori su tipa VVER, što je poznati sovjetski “voda-voda” reaktor, svojevremeno razvijen na Institutu Kurčatov, a danas rasprostranjen u desetinama elektrana u više od petnaest država.

Četiri VVER reaktora ukupne snage od 2800 MW nalaze se na severozapadu zemlje, u trouglu između Belorusije i Poljske, u elektrani Rivne, dok se još dva od po 1000 MW nalaze samo malo južnije, u elektrani Hmeljnicki, koja, kao i cela Hmeljnička oblast nosi naziv po slavnom atamanu Bogdanu Hmeljnickom, koji je krajem 17. veka predvodio kozačku bunu protiv Poljske. Ova elektrana je viđena i kao lokacija gde će se nuklearni kapacitet Ukrajine uvećati – dva reaktora od po 1000MW su u izgradnji, dok je treći u planu, sa idejom da se sa njim napusti ruska VVER tehnologija.

Treća lokacija nalazi se u Južnoj Ukrajini gde rade tri reaktora od po 1000 MW. Četvrta i istovremeno najveća ukrajinska elektrana nalazi se u Zaporožju gde je smešteno čak 6 reaktora snage od 1000 MW. Sa ukupnom snagom na pragu od 5700 MW, Zaporožje je najveća nuklearna elektrana u Evropi (na drugom mestu je francuski Denkerk sa 5400 MW) i ako bismo tražili poređenje, njena snaga predstavlja dve trećine ukupnih elektroenergetskih kapaciteta Elektroprivrede Srbije. Zaporožje se, kao i istoimeni istorijski grad nalazi na Dnjepru, severno od Krima i od četiri elektrane, najbliže je odmetnutim republikama u Donbasu.

Nuklearno isprepleteni

Ukrajina, pored elektrana poseduje i dva istraživačka reaktora, nekoliko rudnika uranijuma, danas mahom ispošćenih i zatvorenih, kao i zastarela postrojenja za obradu goriva. U tom pogledu, Ukrajina je donedavno bila isključivo oslonjena na rusko gorivo, koje nabavlja od kompanije TVEL. No, poslednjih godina ukrajinski Energoatom pokušava da pronađe druge prodavce goriva, tako da je šest od 15 reaktora počelo da koristi gorivo koje u fabrici u Švedskoj proizvodi kompanija Vestinghaus.

Foto: A. Hrupov - RIA Novosti archive Wikimedia CC
Širenje kapaciteta: Izgradnja jednog VVER reaktora

Ne samo u pogledu tehnologije i goriva, nuklearna pitanja su višestruko upletena u odnose dve površinom najveće evropske zemlje – Ukrajina je nakon pada Sovjetskog Saveza na svojoj teritoriji imala 1700 nuklearnih bojevih glava, treći najveći nuklearni arsenal na svetu, koji je kasnije, po Budimpeštanskom sporazumu, u celosti vraćen u Rusiju. Garancije o bezbednosti koje su Ukrajinci zbog toga dobili 1994. godine, isto kao i obećanja o neširenju koje je NATO pakt dao Borisu Jeljcinu nekoliko godina ranije, izjalovila su se u narednim decenijama.

A Černobilj? Velika nesreća za koju brojni istoričari i akteri, pa i sam Mihail Gorbačov, kažu da je bila početak kraja Sovjetskog Saveza, u Ukrajini neizbežno izaziva teška osećanja. Sada je, u novoj nesreći koja se spustila na naslednicu slavne Zaporoške republike, Černobilj ponovo dobio ulogu, sasvim epizodnu, ali simbolično važnu – ako ruski predsednik Vladimir Putin zaista obnavlja sovjetsku imperiju, kako ga optužuju, povratak u Černobilj će spustiti zavesu na njen prethodni raspad.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Černobilj Denkerk Hmeljnicki Kurčatov Rat u Ukrajini Ukrajina VVER Zaporožje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Predizborna konvencija Srpske liste u Kosovskoj Mitrovici

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

07.октобар 2025. Milica Srejić

Izborna kampanja na severu Kosova: Za Srpsku listu uz Breskvicu

Predizborna kampanja na Kosovu prošla je relativno mirno. U srpskim sredinama dominira Srpska lista. Šta Srbi koji žive na KiM mogu da očekuju od lokalnih izbora

SNS

07.октобар 2025. M. L. J.

„Spaljivanje“ Novog Sada 1. novembra: Alibi za vlast ili zastrašivanje?

„Najveće moguće nasilje“ očekuje se 1. novembra na skupu studenata, rekao je ministar i funkcioner SNS-a Darko Glišić. Da li režim najavljuje sopstveni napad ili samo zastrašuje ljude

Blokadama protiv blokada

07.октобар 2025. I.M.

Protiv blokada, za Srbe na KiM: Vučić za subotu najavljuje rekordna okupljanja

Tokom obilaska Ložionice, predsednik Vučić najavio je da će 11. oktobra u Srbiji biti održani brojni skupovi koje organizuje Centar za društvenu stabilnost, „sa porukama jedinstva i mira"

Ruska posla u Srbiji

07.октобар 2025. I.M.

Podrivanje Moldavije u Srbiji: Digitalni tragovi ruskog instruktora blizu Loznice

Ruski državljanin Sergej Andreenkov, osumnjičen da je učestvovao u borbeno-taktičkoj obuci državljana Moldavije i Rumunije, verovatno je boravio u Srbiji u septembru. Digitalni tragovi i istraga otkrivaju detalje njegovog kretanja i aktivnosti

Narodna skupština

07.октобар 2025. I.M.

Skupština Srbije počela jesenje zasedanje, deo opozicije ne učestvuje u radu

Narodni poslanici danas počinju redovno jesenje zasedanje Skupštine Srbije. Na dnevnom redu je 47 tačaka. Jedan deo opozicije bojkotovaće sednicu, dok drugi najavljuje borbu protiv „štetnih zakona" unutar institucija

Komentar

Komentar

Srbija-Albanija: Ko se plaši pumpanja još?

Već se nedeljama zna da režim neće dozvoliti još jedno „pumpanje“ sa tribina. Zato se nedeljama zna i da na utakmicu između Srbije i Albanije neće moći da uđe niko ko nije detaljno proveren. Kriterijum jeste bezbednost - ali politička

Marija L. Janković

Komentar

Za koga radi vreme?

Građani će nastaviti da svojim telima pritiskaju režim. Studenti možda obrnu još jedan krug po Srbiji. A opozicija ima samo jedan zadatak: da se ujedini

Ivan Milenković

Komentar

Koliko nas je?

Bitka između protivnika i pobornika vlasti, pravne države i bezakonja, dobra i zla, svela se na dokazivanje koga ima više. Ne bez razloga

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1813
Poslednje izdanje

Kriminalni klanovi, tajne službe, režimski batinaši

Ko sve vršlja po Srbiji Pretplati se
Intervju: Stefan Simić, Pokret slobodnih građana

Jedina vizija SNS za Beograd je korupcija

Intervju: Vukašin Milićević, Demokratska stranka

Podrška studentima je jedini put

Istraživanje NSPM – septembar 2025.

Vučićevo pumpanje u probušeni balon

Pozorište

Protiv uskogrudosti i mržnje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure