Premijer Kosova Aljbin Kurti pozvao je „da se ne naseda na euforiju heroizacije i romantizacije Fatona Hajrizija“. Naglasio je da rasvetljavanje okolnosti od bekstva Hajrizija sa Kosova u centralnu Srbiju do njegovog ubistva zahteva lokalnu i međunarodnu istragu
Premijer Kosova Aljbin Kurti potvrdio je da je poređenjem otisaka prstiju pristiglih iz Beograda sa podacima policije u Prištini, utvrđeno da otisci pripadaju Fatonu Hajriziju koji je usmrćen u oružanom obračunu sa policijom, nakon što je u Loznici ubio policajca Nikolu Krsmanovića, a njegovog kolegu Vjekoslava Ilića ranio.
Kurti je na sednici vlade naveo da su od vlasti u Beogradu 22. jula godine dobili otiske prstiju jedne osobe i da su ti otisci, zajedno sa otiscima prstiju Hajrizija prosleđeni agenciji za forenziku u Prištini, gde je poređenjem utvrđeno da otisci pripadaju Hajriziju.
Kurti je naglasio da rasvetljavanje okolnosti od bekstva Hajrizija sa Kosova u centralnu Srbiju do njegovog ubistva zahteva lokalnu i međunarodnu istragu, piše Radio-televizija Srbije.
Porodica Hajrizi želi da preuzme telo ubice
On je pozvao da se ne naseda na euforiju heroizacije i romantizacije Hajrizija.
Porodica Fatona Hajrizija je ovlastila advokata Arianita Kocija da iz centralne Srbije preuzme telo.
Koci je naveo da je već kontaktirao vlasti u Beogradu i prištinskog oficira za vezu Jetiša Jašarija.
Koci je medijima u Prištini preneo da još nisu identifikovali gde se nalazi telo Hajrizija, i da su moguće opcije Beograd, Šid ili Novi Sad.
On je rekao da će otići da preuzme Hajrizijevo telo čim dobije tačne informacije, jer ima svu potrebnu dokumentaciju.
faton-hajrizi-MUPUbica Faton Hajrizi
Hajrizi prethodno pobegao iz zatvora
Policija je 18. jula ubila Hajrizija koji je bio označen kao napadač koji je na granici Srbije i Bosne i Hercegovine prethodnog dana ubio jednog policajca, a drugog ranio.
Dan posle zločina i velike potrage Hajrizi je likvidiran u okolini Loznice, na obroncima planine Gučevo.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić potvrdio je tada da je reč o osumnjičenom za napad, Fatonu Hajriziju, kriminalcu sa Kosova, koji je desetak dana pre ubistva policajca dana pobegao iz kosovskog zatvora.
Pokušavajući da pobegne, Hajrizi je ispalio devet metaka, a policija je uzvratila sa dva hica, a policija je nakon akcije medijima prosledila fotografije mrtvog muškarca koji leži potrbuške u travi, navodeći da je to ubijeni Faton Hajrizi.
Napad na granične policajce se dogodio tokom rutinske kontrole vozila na prelazu Trbušnica kod Loznice, na granici Srbije i Bosne i Hercegovine, u noći između 17. i 18. jula.
Napadač je izašao iz automobila i pucao na granične policajce, a prema saopštenju MUP u automobilu tutinskih registarskih oznaka bila su dva muškarca, dok je policija je pronašla kosovski pasoš na ime Artan Hajrizi (33) i nemačku ličnu kartu.
Istog dana Dačić je rekao da se sumnja da to nije bio Artan Hajrizi, već njegov brat Faton.
Srbija će tražiti izručenje Hajrizijevog brata Artana
I sam Artan Hajrizi negirao je da je napao policajce tako što je objavio video snimak iz policijske stanice u Nemačkoj, gde je, kako je tvrdio, došao da prijavi da su mu ukradeni pasoš i lična karta.
Artan Hajrizi je u snimku naveo da mu je brat Faton Hajrizi ukrao dokumenta i da su ona zbog toga pronađena na mestu ubistva policajca.
Dačić je 19. jula najavio je da će Srbija od Nemačke tražiti izručenje Artana Hajrizija, jer Srbija ne veruje u priču da je Faton 16. jula od brata u Nemačkoj ukrao dokumenta.
Dačić je tada upitao zbog čega bi Faton Hajrizi ukrao dokumenta u Nemačkoj, da bi zatim ilegalno stigao do Preševa, a potom ilegalno pokušao da pobegne iz Srbije u Bosnu i Hercegovinu.
Dačić je tada tvrdio da je sve bilo dogovoreno i da je Artan Hajrizi poslao svom bratu dokumenta za koja je tvrdio da su mu ukradena.
Dačić je naveo i da je prebacivanje Fatona Hajrizija u Bosnu i Hercegovinu organizovao bračni par koji je uhapšen, žena u Srbiji a muž u Banjaluci.
Oni su angažovali vozača iz Tutina da Fatona prebaci od Preševa do Loznice.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Televizije su u nedelju prenosile „Tematsku sednicu“ Vlade Srbije. Bila je to neka vrsta grupne terapije, s tim što je na sceni bio samo jedan lik, Aleksandar Vučić, psihoterapeut i pacijent u jednoj osobi, dok ga je grupa okruživala kako bi imao na kome da se iživljava i kako bi imao ko da mu klima glavom
Školovala se u Libiji, Iraku, Zambiji i Šri Lanci. Ipak ono što je Manju Grčić označilo kao super-kandidatkinju za direktorku javnog servisa Srbije nije njeno egzotično obrazovanje. Već preobražavanje medija u režimske
Iako se Srbija javno predstavlja kao država koja ubrzano ulazi u eru vetroelektrana, u
senci devet postojećih vetroparkova krije se sistem u kojem električna mreža nema
kapacitete za sve igrače. Stručnjaci opisuju pristup ovakoj mreži kao princip „ko prvi
stigne“ i navode da su projekti izgradnje vetroparkoa netransparentni i bez dovoljno
dokaza da lokalna zajednica ima korist od njih
Predsednik Srbije prisustvovao je u Vladi Srbije gde je postrojio brojne potčinjene - isprozivao je redom ministre, direktore javnih preduzeća i druge državne službenike. Za njih, kaže, više nema mini-odmora, pa ni zbog dece. Vučićevo iskazivanje gazdovanja državom prenose uživo Javni servis (i RTS i RTV), Pink, Informer i Prva
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države
Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!