img
Loader
Beograd, 32°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Popis stanovništva u Crnoj Gori: Nema ga i ne zna se kad će

03. јул 2022, 16:23 Filip Mirilović
Foto: AP
Popis nije samo obično zaokruživanje jedne od opcija: Nacionalna zastava
Copied

Jedna rutinska stvar svake normalne države, popis stanovništva, u Crnoj Gori još više pumpa već uzavrelu situaciju u društvu. Šta će ko zaokružiti na jednom parčetu papira, za sliku o crnogorskom društvu izuzetno je važno. Na novoj, Abazovićevoj vlasti je da smiri strasti i ispuni data obećanja

Nakon što se vratio iz Beograda, gde je radio na pregovorima o potpisivanju Temeljnog ugovora sa SPC, Dritana Abazovića čeka još jedan prilično škakljiv zadatak u Crnoj Gori. Treba organizovati popis stanovništva do kraja godine.

U ovom veku Crna Gora je uspela da izvede samo dva popisa, a i njih je više puta odgađala. Poslednji je trebalo da bude održan 2021. godine, ali se još uvek ne zna kad će.

Ni Vlada Zdravka Krivokapića nije uspela da organizuje popis, iako ga je najavila odmah po formiranju.

Politizacija popisa

Čin popisa je visoko politizovan za vreme režima Mila Đukanovića, čija je politika poslednjih godina njegovog trajanja u velikoj meri gradila na društvenim podelama u crnogorskom društvu. Kada ne bi bilo izbora, i popis bi mogao da posluži kao dobra nacionalistička platforma, pa je i onaj održan 2011. godine propraćen isticanjima nacionalističkih simbola.

Popis kao popis, nije velika nauka – sem u Crnoj Gori gde je svim političkim strukturama jasno da će to samo još više dovesti do nacionalnih ili religijskih podela u društvu.

Na popisu se građani izjašnjavaju o standardnim pitanjima poput pola, starosti, obrazovne strukture, bračnog statusa, ili ekonomske aktivnosti. Međutim, postoji i set pitanja koji se tiče vere, jezika i nacije. Pre dve godine je jedna nevladina organizacija predložila da se izbace pitanja o veri i naciji, kako bi popis protekao bez većih turbulencija u društvu. Tadašnji režim je predlog odbacio sa obrazloženjem da građani moraju imati priliku da se izjasne kako se osećaju.

Naravno, ako neko ne želi da odgovara na ovu vrstu pitanja, može da upiše opciju “ne želim da se izjasnim”.

Čiji si ti?

Ono što predstavlja tačku sukoba na popisu jeste kakav će biti odnos Crnogoraca i Srba, odnosno crnogorskog i srpskog jezika. Ovo pitanje je drastično variralo od devedesetih godina na ovamo. Broj Srba je prvo rastao, da bi u prvoj deceniji 21. veka, ponovo počeo da pada.

U 2011. godini 278.865 građana izjasnilo se kao Crnogorci, a 178.110 kao Srbi. Međutim, više ljudi se izjasnilo da govori srpki jezik, nego crnogorski – 265.895 što je 42,88 odsto, dok je 229.251 ili 36,97 odsto reklo da govori crnogorski.

Javna je tajna u Crnoj Gori da su raniji popisi korišćeni i kao pokazatelj “poslušnosti”, odnosno da su ih oni građani ucenjeni radnim mestima nosili kao dokaze da su se izjasnili u skladu sa tadašnjom politikom.

Kada se Abazović natezao oko formiranja manjinske vlade, za pitanje popisa takođe nije pronašao koncenzus. Socijalistička narodna partija pretila je da neće dati podršku Vladi ako to ne bude jedan od primarnih ciljeva, dok je Socijaldemokratska partija tvrdila upravo suprotno. I jedna i druga partija imaju ministarska mesta u novoj Vladi. Kako je Abazović pomirio ove dve dijametralno suprotne strane, ostaje da se vidi.

Takođe, da bi se koliko toliko spustile nacionalističke strasti, popis bi trebalo da bude u nekom relativnom stabilnom i mirnom periodu – odnosno kada nema izbora. Kako se u Crnoj Gori svako malo organizuju neki lokalni izbori, takav vremenski period nije baš lako ni pronaći.

Da bi se popis održao, potrebno je da se prethodno u Skupštini usvoji Predlog zakona o popisivanju stanovništva, koji se već neko vreme nalazi u nekoj od fioka.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

Tagovi:

Abazović Crna Gora popis stanovništva
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Dejan Vuk Stanković posetio Ćacilend

Akademski plenum

05.јун 2025. B. B.

Poziv Stankoviću da osudi Vučićevu izjavu o studentima „fašistima“

Istaknuto je da je Dejan Vuk Stanković kao ministar i profesor dužan da stane u zaštitu studenata, „koje predsednik države naziva zločincima“

Hronika

05.јун 2025. B. B.

Kućni zatvor od godinu dana za napad farbom na građane u Futogu

Nemanja Andrić osuđen je i na novčanu kaznu od 100.000 dinara, a mora da plati i odštetu od 300.000 dinara aktivistkinji pokreta Kreni-Promeni Svetlani Kosanović koju je povredio

Projekat „Jadar“

05.јун 2025. B. B.

Rio Tinto preispituje troškove projekta „Jadar“

Status strateškog projekta zahteva ispunjenje standarde EU za zaštitu životne sredine i ljudskih prava što će se odraziti na konačni kapitalni trošak

Fakulteta političkih nauka

05.јун 2025. N. R.

Posle žučne rasprave: FPN izglasao onlajn nastavu

Izvor „Vremena“ kaže da je na Nastavno-naučnom veću FPN bilo žučne debate profesora i da su razmenjene teške reči

Hronika

05.јун 2025. B. B.

Šestorica uhapšena zbog napada na Miloša Pavlovića

Na snimcima koji se šire društvenim mrežama vidi se da je Pavlović pogođen u glavu punom limenkom, kao i da ga je nekoliko mladića opkolilo i maltretiralo, dok su ostali skandirali

Komentar

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević

Komentar

Rašrafljivanje diktatora: Politička remek-dela pobunjenih studenata

Malim političkim remek-delima studenti su prizemili Aleksandra Vučića. Šta su oni shvatili, a mi stariji nismo razumeli svih ovih godina

Ivan Milenković

Komentar

Kosjerićki apsurd

Zakleo se Vučić u vlast i u med da će u Kosjeriću da zavede red, mogla bi da glasi pesmica o apsurdno brutalnoj funkcionerskoj kampanji koja se vodi u ovoj malenoj opštini

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure