Dok predstavnici ekoloških udruženja upozoravaju da nebriga nadležnih dovodi do ovakvih pomora, iz „Srbijašuma" odgovaraju da se zbog loših uslova za opstanak ribe ovakva situacija redovno dešava svake godine
U kanalu Vizelj kod Kovilova desio se masovni pomor ribe. Gomila mrtvih riba pluta po kanalu, koji je pun žabokrečine, a neki primerci su teži od desetak kilograma. Zoran Janković iz Udruženja građana „Eko Pančevački rit“ objašnjava za „Vreme“ da je ovo što se desilo posledica nebriga nadležnih, odnosno preduzeća „Srbijašume„.
Građani koji tu žive imaju bašte, gaje povrće i voće i zalivaju ga ovom vodom, pa strahuju od zaraze. Osim čišćenja kanala, traže i da se zaštiti riblji fond.
„Nama su pomor ribe prijavili građani 18. jula popodne, u naselju Kovilovo, kod mosta. Izašli smo na teren i videli gomilu mrtve ribe. Bio je petak popodne, i nisu radile institucije. U subotu smo pustili prijavu Inspekciji za ribarstvo, a oni su prijavu u ponedeljak prosledili Vodnoj inspekciji. Inspektori su izašli na teren i naložili ‘Srbijašumama’ koji gazduju ribarstvom da izađu na teren“, kaže Janković.
Ekipe „Srbijašuma“ su odmah izašle na prijavljenu lokaciju, kod mosta. Obišli su još dve u blizini, ali uginulu ribu nisu pronašli.
Janković napominje da je uzrok ovome vetar koji je duvao u kontrasmeru i samim tim pomerio tepih travu debljine od 30 do 50 centimetara uzvodno 500 metara od mesta gde je pomor prijavljen. Optužuje ribočuvare iz „Srbijašuma“ da su na brzinu odradili posao, i da zbog toga nisu pronašli mrtvu ribu.
„To su uradili zbog toga što oni moraju da skupljaju mrtvu ribu i da ne bi to radili, prijavili su da nema pomora, iako sam uveren da su znali da je riba zapravo udaljena 500 metara. Mi imamo dokumentovani materijal da je pomora bilo, i to ne može da se sakrije“, podvlači sagovornik „Vremena“.
Privremeno rešenje ipak pronađeno
Preokret se dogodio kada su građani prijavili problem RTS-u, odnosno emisiji „Beogradska hronika“, čiji je reporter napravio prilog o pomoru ribe. Tada su nadležni iz „Srbijašuma“ ponovo izašli na teren, ustanovili pomor i poručili da će ukloniti mrtvu ribu.
Oni su istakli da se ovakva situacija zbog loših uslova za opstanak ribe dešava svake godine.
„Rezultati su pokazali da je temperatura bila povišena, blizu 27 stepeni, samim tim nizak vodostaj, smanjena količina kiseonika, povećana koncentracija nitrata i amonijaka i to je bio uzrok uginuća, odnosno ovaj kanal ima potpuno nepovoljne stanišne uslove za opstanak ribe, odnosno za njihov život i to se redovno dešava svake godine u istom periodu“, objasnila je za RTS Ivana Stanković iz Ribarskog područja Beograd iz JP „Srbijašume“.
Janković se ne slaže sa ovim i naglašava da je problem rešiv ukoliko bi se sveža voda upumpavala u kanale, i izbacivala ustajala voda. Na taj način bi se sprečavali pomori. Tako bi prolem bio rešen, ali za ovako nešto nadležni poručuju – nema novca.
„Ako mogu da ribarima uzimaju novac za dozvole, ne vidim razlog zašto ne bi našli novac za upumpavanje sveže, i ispumpavanje ustajale vode“, kaže Janković.
Foto: Udruženje građana „Eko Pančevački rit"Građani zabrinuti zbog moguće zaraze
„Veliko zlo za ribarstvo u Srbiji“
Sagovornik „Vremena“ iz Udruženja građana „Eko Pančevački rit“ ocenjuje veoma loše rad Ribočuvarske kontrole JP „Srbijašume“ i optužuje ih da su „veliko zlo za ribarstvo u Srbiji“.
„Navešću najbolji primer. Pre dve godine kanal Opovački dunavac je presušio, i to zahvaljujući kompaniji Al Dahra koja je zalivala svoje popljoprivredne kulture. Mi nemamo ništa protiv zalivanja, ali biološki minimum mora da se poštuje. Taj biološki minimum niko nije kontrolisao u Opovačkom dunavcu. Kompanija Al Dahra nije ni imala dozvolu za navodnjavanje, krala je tu vodu. Uprkos svemu. Ništa nije urađeno, pa je taj kanal sveden na dubinu od 30 centimetara, a prirodna dubina mu je tri metra, širine 30 metara. I niko nije odgovarao ni za to“, navodi Janković.
On optužuje da su ribočuvari „u sprezi sa lopovima dva meseca izlovljavali taj kanal“.
„I svi su splavovi na obali Save i Dunava imali odatle ribu. Tu smo se strašno zamerili ‘Srbijašumama’. Poslali smo im dopis, ali oni nikada na njega nisu odgovorili. U njemu smo tražili krivičnu odgovornost ribočuvara. Oni umesto da čuvaju to, oni arče našu životnu sredinu“, zaključuje Janković.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
"Svi, kada naiđe šef, neka viču 'Aco, Srbine', svi kao jedan”, rečeno je okupljenima ispred Skupštine koji klikću ministrima nove Vlade, a opoziciji viču "ustaše, ustaše". Ljudi na uglu Kneza Miloša i Bulevara kralja Aleksandra zvižde.
„15. marta bilo je sve pripremljeno za konačno sporovođenje obojene revolucije“, rekao je je Vučić. A ruski FSB je kategorički zaključio da nije bilo upotrebe nikakvog zvučnog oružja
Iako je veliki aprilski mraz bio najavljivan, niko od poljoprivrednika nije bio spreman na temperaturu od osam stepeni ispod nule. Koštano voće poput kajsije najviše je pogođeno mrazom. „Voća neće biti ove godine”, kaže za „Vreme” poljoprivrednik Dragan Kleut
Pošto su studenti-biciklisti stigli do Strazbura, njihove kolege odlučile su da pešice trknu do Brisela. U trkačkoj opremi njih šesnaestoro upustiće se u šesnaestodnevni štafetni ultramaraton Evropom
Miloljub Albijanić govori za „Vreme” zašto je ustao protiv vladajuće koalicije, ko mu je čestitao, a ko ga je prekorio, kao i da li očekuje da počne da se krnji naprednjačka vlast
Lišiti slobode Dejana Ilića, intelektualca besprekorne životne i radne biografije, bez iole smislenog povoda, samo je jedan od brutalnih pokazatelja da se režim okrenuo protiv sopstvenih građana i da ulazi u fazu terora
Gde je Šešelj stao, Vučić nastavlja. Zašto je članica Glavnog odbora SPS-a Ana Grozdanović zaslužila funkciju ministarke pravosuđa u vladi dr Macuta? I šta režim želi postići staljinističkom kampanjom zastrašivanja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!