img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Supkulture

Pola veka hip-hopa: Želja za jedinstvenom nacijom

11. август 2023, 21:43 Ana Elez
Foto: Printscreen/Instagram
Copied

Godina 1967. kada su ubijena dvojica najvažnijih lidera crnačkog aktivizma, Martin Luter King i Malkolm Iks, predstavljala je kraj crnačke utopije o jedinstvenoj naciji, odnosno državi, a ta utopija preselila se na hip-hop kulturu koja danas slavi svoj pedeseti rođendan

Hip-hop je rođen 11. avgusta 1973. godine na žurci Sindi Kembel u Bronksu. Ulaz za devojke bio je 25 centi, a za momke 50. Bronksom, jednom od najsiromašnijih četvrti, doslovno su upravljale bande, pa su zajednice pronašle bekstvo u muzici i plesu na di-džej žurkama gde su se puštali fank i soul. Vremenom je počelo i da se skrečuje.

Da je hip-hop rođen na žurkama govori činjenica da su članovi prve hip-hop grupe The Furious Five i sami posećivali ovakve žurke i na njima pravili koncerte.

Osamdesetih se Bronks pretvorio u grad u kome su ljudi preživljavali. Kako bi ukazali na lošu političku situaciju, momci iz The Furious Five su napisali pesmu The Message. Sličnim problemima kasnije se bavila pesma New York State od Mind repera Naza.

Istočna i zapadna obala

Zbog toga što je Njujork kolevka hip-hopa, njujorški reperi su smatrali da je njihova muzika superiorna u odnosu na druge hip-hop kulture jer šalje „angažovanu poruku“.

Tako je oduvek postojalo rivalstvo među umetnicima kao što su The Notorious B.I.G. (bruklinski „Bigi“) sa istočne obale i Tupac Shakur sa zapadne obale. Zbog rivalstva su kasnije obojica ubijeni, a ubistva su do danas ostala nerazjašnjena.

Svakako, njih dvojica su sinonim za početak takozvanog „zlatnog doba hip-hopa“ devedesetih.

Do kasnih osamdesetih, hip-hop sa Zapadne obale je cvetao u vidu gangsta rep-a o kriminalcima iz podzemlja koji su romantizovani, između ostalog po uzoru na film „Skarfejs“.

Ovaj rep razvio se iz dži-fanka koji je uobličio Dr Dre svojim albumom The Chronic. Neki od najuticajnijih predstavnika zapadne obale su Snoop Dogg, Warren G, Scarface, The New Breed of Hustlas, Mr. Cas.

Kasnije će se transformisati u trep hip-hop Prljavog Juga čiji su predstavnici Outcast, Lil Wayne, Ludacris, Gucci Mane, Waka Flocka.

Geto i hud: Mala Afrika

Geto, kao pojam, postojao je mnogo pre hip-hopa u 13. i 14. veku u Veneciji – tadašnjoj Mletačkoj republici. Predstavljao je izolaciju za Jevreje – mali svet koji su iskoristili na pametan način kako bi zaštitili i razvili svoja poslovanja, verske rituale, načine učenja, udavanja.

Kako u ovom periodu, tako i u doba kada se razvijala hip-hop kultura, pojam prostora u kome će se određena zajednica izolovati postaje veoma važan. U getu vladaju unutrašnji zakoni borbe za opstanak koji nemaju uvek veze sa spoljnim svetom, a neka geta su toliko opasna da ni policija ne sme da ulazi u njih.

U Baltimoru, o kome mediji pišu kao o najsmrtonosnijem gradu u Americi, postoji oblast pod nazivom Bliski Istok gde je zabeležena enormno veća stopa kriminala u poređenju sa nacionalnim prosekom. Renacimijento u Meksiku je recimo geto u kome taksisti plaćaju gangsterima svoje zarade.

Nešto mekša kategorija od geta je hud sa svojom karakterističnom porodičnom semantikom. Vezuje se za reči neighbourhood, brotherhood, sisterhood, childhood koje takođe ukazuju na zajedništvo, ali te zajednice ne moraju biti oštro izolovane poput geta.

Crnačka utopija o jedinstvenoj naciji, odnosno državi, preselila se na hip-hop kulturu i dovela do stvaranja geta i huda kao mesta potpuno izmeštenih iz stvarnosti u kojima se ogleda društvo onakvo kakvo jeste, ali i ta neostvarena utopija crnačke kulture da može doći do jedinstvene države.

Petparački filmovi za „obojene“

Sedamdesete su bile godine kada se afroameričko tržište suočavalo sa posledicama tadašnje katastrofalne ekonomske politike SAD-a. To je vreme kada su za „obojene“ proizvođeni petparački filmovi.

Svi su nastali kao odgovor stereotipne rasne obrasce predstavljene u holivudskim filmovima. Društvo – onakvo kakvo jeste, predstavljeno je u etničkom podžanru o eksploataciji Blaxploitation. Tako je pandan holivudskom „Kumu“ film ovog žanra o crnom gangsteru The Black Godfather.

Sweet Sweetback’s Baadasssss Song, Shaft, Super Fly, Blackenstein, Coffy, Detroit 9000, The Mac, Foxy Brown, Dolemite, su samo neki od njih.

Suprotno holivudskim filmovima, glavni junaci ovih filmova preživljavaju u getu i postaju superheroji crnačke zajednice, dok su belci predstavljeni kao korumpirani, a bele žene kao prostitutke. Ti superheroji su, u stvari, bili oni koji su sticali životno i muzičko iskustvo na ulici i umeli da se izbore za sebe.

Muzički stil koji je potekao iz jednog od najsiromašnijih krajeva Njujorka, hip-hop je danas najslavnija muzička forma na svetu – sa muzičarima kao što su Drejk, Niki Minaž, Kardi B, Stormzi i Kendrik Lamar koji su stekli svetsku slavu u poslednjoj deceniji.

Tagovi:

blaxploitation filmovi hip-hop Geto hip-hop hud istočna obala zapadna obala
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Novi Sad

17.јун 2025. I.M.

Intervencija policije ispred Skupštine Novog Sada: Jedan student povređen

Rano jutros došlo je do guranja i tenzija ispred Skupštine Novog Sada kada je policija počela da potiskuje građane okupljene u blokadi. Jedan student je povređen, a drugi uhapšen, dok je policija omogućavala ulazak zaposlenih u zgradu

Ilustracija

Pucnjava u Vrnjačkoj Banji

17.јун 2025. I.M.

Vrnjačka Banja: Čovek navodno pucao na prostorije SNS pa na policiju

Muškarac iz Vrnjačke Banje uhapšen je u ponedeljak nakon što je vatrenim oružjem oštetio prostorije Srpske napredne stranke i pucao na policajce koji su stigli na lice mesta. U incidentu nije bilo povređenih

Ana Brnabić: Neće biti dozvoljeno nasilje nad studentima koji žele da uče

28. jun

16.јун 2025. T. S.

Brnabić: Barabe i bitange blokaderi najavljuju konačni obračun za Vidovdan 

„Barabe i bitange od blokadera su iskoristile Vidovdan da najave konačni fizički obračun sa studentima koji samo žele da uče i da ispune svoje ustavom zagarantovano pravo na znanje i obrazovanje. Neće biti dozvoljeni napadi na njih“, kaže predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić

Protest Novi Sad

Novi Sad

16.јун 2025. T. S.

Odloženo suđenje aktivistima SNS-a koji su studentkinji polomili vilicu

Suđenje aktivistima SNS-a za napad na studente u Novom Sadu odloženo je jer se jedan od optuženih nije pojavio. Prema navodima odbrane, nalazi se na lečenju. Sud je novo ročište zakazao za 30. jun

Svenarodni sabor Pokreta za narod i državu u Nišu 17. maja

28. jun

16.јун 2025. T. S.

Niški scenario u Beogradu: I studenti i naprednjaci zakazali skupove za Vidovdan

Vidovdan će u Beogradu obeležiti dva suprotstavljena skupa – studentski protest i okupljanje pristalica vlasti. Režimski mediji već najavljuju nasilje. Da li je na delu zastrašivanje i odvraćanje građana od protesta

Komentar

Komentar

Tamni vilajet A. Vučića: Šta god da uradi, kajaće se

Aleksandru Vučiću sada ostaju samo stari, provereni metodi klasičnih diktatura jer ove moderne metode zaluđivanja i trovanja javnosti trokiraju. I to mu se, međutim, obija o glavu

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Vučić, čovek-orkestar

Ne brani Vučić državu, već sebe od države. Sa bubnjem na leđima i gitarom u rukama ovaj čovek-orkestar izvodi dve-tri iste pesme bez sluha, uz falširanje i ispadnje iz ritma. Takvi su mu i vlast i politika. U najkraćem – opasni po okolinu

Filip Švarm

Komentar

Naprednjačka hapšenja i čistke: Samoodbrana ili ništa

Hapšenja profesora, kažnjavanje ljudi, otkazi novinarkama… Režim Aleksandra Vučića se sveti i tek će da se sveti. To je dekadentna faza režima, ona pred kraj

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1797
Poslednje izdanje

Izbori u Kosjeriću i Zaječaru

Kako je naprednjački brod počeo da tone Pretplati se
Moj dan u Kosjeriću

Ljudi koji drugim ljudima buše gume

Vlast i njena retorika

Strašilo je u ogledalu

Feljton: Kosovska ideologija (I)

Lazar Hrebeljanović – od vojskovođe do sveca

Duh vremena: Josif Brodski (1)

“Kakvu biografiju pišu našem Riđem!”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr