img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Režimska propaganda

Podizanje letvice: Neistina, laž, besomučna laž

23. april 2025, 14:11 Tijana Stanić
foto: informer printscreen
HARANGA BEZ PRESTANKA: D.J. Vučićević i njegov “kolegijum”
Copied

U državi u kojoj se istina selektivno koristi, granice između propagande i stvarnosti sve su tanje. Tako se ime Novaka Đokovića u pismu deteta Vučiću negde izgubi, srpsko „lj“ se uvuče u ruski izveštaj, a ljudi koji protestuju postaju krivci za ekonomsko stagniranje. Proteklih nedelja intenzitet neistina i zamena teza dostigao je novi nivo

Znam da ćete se možda zbuniti, ali danas je ponedeljak.

Nemojte gledati u kalendar. Nemojte proveravati telefon. Verujte mi – ponedeljak je, iako su vas možda ubeđivali da je danas sreda. Ponedeljak je, tako piše ovde kod mene i tako mora biti.

Jer, ako predsednik države može da pročita pismo deteta i preskoči Novaka Đokovića, ako ruski izveštaji dolaze sa srpskim „lj“, a pad BDP-a nema veze s globalnim dešavanjima nego s nekoliko blokiranih ulica – šta je jedan ponedeljak usred srede?

Male bele laži

Krenimo od početka.

U nove visine izvrtanja istine i besomučnih laži režim se vinuo negde od preskakanja Novaka Đokovića u pismu dečaka koje je predsednik Srbije Aleksandar Vučić čitao u uživo programu. Banalno izvrtanje istine verovatno nikada ne bi ni bilo otkriveno da neko od dežurnih kamermana baš u tom trenutku nije odlučio da uperi kameru direktno u papir. Tamo se, napisana neveštim dečjim rukopisom, mogla razaznati reč „Novaka“, za predsednika države toliko strašna da nije mogao da je prevali preko usana, jer je najbolji teniser svih vremena ranije podržao studente.

Nastavilo se sa upitnim izveštajem ruskog FSB-a, objavljenom na sajtu BIA bez pečata i potpisa, gde se utvrđuje da na protestu 15. marta protiv demonstranata nije korišćeno nikakvo zvučno oružje koje poseduje srpska policija. Možda bi se na tome i završilo, da se onom ko je pisao izveštaj na ruskom jeziku nije omaklo srpsko slovo „lj“ – koje u ruskom ne postoji. Time je i autentičnost ovog dokumenta dovedena u pitanje.

Umotavanje predstavnika vlasti u kučine nije se zaustavilo na tome, a najnoviji akter je ministar finansija Siniša Mali.

Ko je kriv za smanjenje privrednog rasta

Nakon što je Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio tabele globalnih projekcija privrednog rasta, prema kojima je projekcija privrednog rasta za Srbiju smanjena sa 4,2 na 3,5 odsto, ministar Mali ocenio je da se radi o direktnoj posledici „blokada i nasilja“.

Koliko je, međutim, utemeljena tvrdnja ministra da su blokade i protesti krivci za sporiji privredni rast Srbije? U izveštaju MMF-a nema takvih podataka, već se navodi jedino da postoji problem na globalnom nivou.

„Prema referentnoj prognozi koja uključuje podatke do 4. aprila, predviđa se da će globalni rast pasti na 2,8 procenata u 2025. i 3 procenta u 2026. godini – što je pad u odnosu na 3,3 procenta, koliko je bilo projektovano u januaru“.

Kao glavni razlog pada projektovanih stopa BDP-a na globalnom nivou, MMF navodi carinske mere koje su u januaru najavile i sprovele SAD, kao i protivmere njihovih trgovinskih partnera.

„Ovo samo po sebi predstavlja snažan negativan šok za privredni rast. Nepredvidivost sa kojom se ove mere sprovode takođe negativno utiče na ekonomsku aktivnost i izglede, a istovremeno otežava pravljenje pretpostavki koje bi mogle poslužiti kao osnova za interno konzistentan i blagovremen set projekcija“, navode iz MMF-a.

Nikezić: Nemojte da obmanjujete građane

Da je tvrdnja Siniše Malog upitna ukazao je i narodni poslanik Stranke slobode i pravde Dušan Nikezić. Rekao je da je Mali „plagirao“ izveštaj Međunarodnog monetarnog fonda tvrdnjom da je MMF smanjio projektovane stope rasta BDP-a Srbije sa 4,2 odsto na 3,5 odsto zbog „blokada i nasilja“, dok je pravi razlog smanjenja, kako kaže, rat carinskim stopama.

Prema njegovim rečima, najbolju potvrdu da smanjenje projektovanog rasta BDP-a Srbije u 2025. nema veze sa blokadama i opštenarodnim buntom je činjenica da je MMF prvi put smanjio projekciju rasta BDP-a za 2025. sa planiranih 4,5 odsto još u oktobru prošle godine, pre nego što su blokade počele.

„Zato, ako već nemate čime da se pohvalite, pošto već godinama vodite finansije zemlje koja ima najveću inflaciju na kontinentu, povećala javni dug sa 15 na 40 milijardi evra, ima najveći rast korupcije, rasprodaje najvrednije resurse i četvrta je u Evropi po siromaštvu, bar nemojte građane Srbije da obmanjujete i lažno optužujete za svoje loše rezultate“, poručio je Nikezić.

Međutim, reči Siniše Malog ne mogu se posmatrati kao izolovan događaj – one su potekle iz iste one kuhinje koja je odlučila da mora da preskoči ime Novaka Đokovića u pismu jednog deteta. Istina se mesecima izvrće, menja, oblikuje po volji vladajuće stranke, a zatim prenosi svim dostupnim kanalima komunikacije.

Gledaoci televizija sa nacionalnom frekvencijom drugu istinu, osim one po volji naprednjaka, ni nemaju.

Iako ovo, u manjoj ili većoj meri, važi već 13 godina, deluje da je u proteklih nekoliko nedelja stopa neistina koja se izgovori u javnom prostoru drastično porasla, a da je direktno srazmerna rastu pritisaka na pobunjene građane.

Dan je noć, noć je dan

Pred dežurnim gostima u dobro poznatim studijima „Pinka“, „Informera“ i drugih poznatih i nepoznatih režimskih glasila u ovo ludo vreme je težak zadatak – više nije dovoljno samo klasično izvrtanje istine, ono na koje je javnost u proteklih 13 godina navikla. Ulozi su porasli, autoritet vlasti je ozbiljno ugrožen, pa je red i da se izmišljaju neke svežije, novije neistine, čija oštrica i dalje nije otupela.

Sposobnost slobodnog tumačenja istine zavisi od samog govornika. Primera radi, ako je u pitanju predsednik države, on može jednostavno da „prekrsti“ Novaka Đokovića u Nikolu Jokića – obojica su sportisti svetskog kalibra, ali jedan od njih je javno podržao studentske blokade, a drugi Vučića. Izbor je u tom slučaju jednostavan, a, uostalom, zašto je uopšte i važno da li je u pitanju Jokić ili Đoković?

Ima tu još mnogo primera.

Kada automobil pregazi devojku koja je stajala na trotoaru tokom protesta, predsednik Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj kaže da se „prevrtala po autu kao prava gimnastičarka“.

Kada žandarm slučajno udari kolegu ispred RTS-a, predsednik Srbije se slika za Instagram i piše da su žandarma povredili studenti.

Ako odbornika pokreta Kreni-promeni u Pionirskom parku napadne grupa ljudi, među kojima je i redovni posetilac naprednjačkih mitinga i gost na režimskim televizijama student Miloš Pavlović, hitno će se oglasiti ministar zdravlja Zlatibor Lončar i saopštiti da je Pavlović taj koji je teško povređen.

Da bi stvar bila gora, svaki od prethodna tri incidenta je usnimljen. Snimci su javno dostupni, a verovatno ih je video svako ko ima pristup internetu.

Tu je i „nožić za krastavac“ kojim je napdnuta rektorak Filozofskog fakulteta u Nišu Natalija Jovanović.

Uprkos svemu tome, režimski poslušnici i dalje nastavljaju sa istom pričom, u skladu sa dobro poznatom poznatom izrekom da „sto puta ponovljena laž postaje istina“.

U takvoj zemlji, gde se istina svakodnevno prepravlja, možda je i logično da danas bude ponedeljak. Iako svi znamo da je sreda.

Tagovi:

Propaganda Prorežimski mediji Srpska napredna stranka
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Hronika

03.avgust 2025. I.M.

Viši sud odredio pritvor Vesiću, Momiroviću i još 12 osumnjičenih u aferi „Železnica”

U okviru istrage o zloupotrebama pri rekonstrukciji železničke stanice u Novom Sadu i pruge ka Kelebiji, Viši sud u Beogradu odredio je pritvor do 30 dana za bivšeg ministra Tomislava Momirovića, Gorana Vesića i još 11 lica

Građanska solidarnost

03.avgust 2025. I.M.

Novi Pazar – borba za puštanje na slobodu poslednjeg uhapšenog građanina

Iako je sud u Novom Pazaru ukinuo pritvor većini uhapšenih nakon nedavnih protesta, protesti u ovom gradu ne staju dok se, kako demonstranti poručuju, ne oslobodi i poslednji uhapšeni iz ovog grada

Vojska Srbije

03.avgust 2025. Davor Lukač

Promocija mladih potporučnika: Vučićeve poruke u duhu Tita i Lenjina

Mladi potporučnici u subotu promovisani u kasarni na Banjici tek će videti šta ih čeka u vojsci moralno razorenoj, kada shvate da u karijeri možeš da napreduješ samo na osnovu poltronstva

Protesti

02.avgust 2025. S.Ć.

Autokomanda i Temerin: Protesti za pravdu i za pijaću vodu

„Pravda spava, vi nećete!“, poziv je studenata i zborova za protest na Autokomandi, a Temerin bi da posle 20 godina dobije pijaću vodu

Protest

02.avgust 2025. S.Ć.

Studenti i beogradski zborovi: Večeras se blokira Autokomanda

Studenti u blokadi i zborovi pojedinih beogradskih opština pozvali su građane da se večeras od 20 časova priključe blokadi Autokomande

Komentar
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Svečana promocija ćacija i kapuljaša

Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure