
Tortura u Srbiji
UN izvestiteljka za torturu piše o zvučnom topu u Srbiji
Eksperimentalno akustično oružje iskorišćeno je na demonstrantima u Srbiji, kaže specijalna izvestiteljka Ujedinjenih nacija za torturu
Predstavnici Pobunjenog univerziteta predali su pismo Delegaciji Evropske komisije u Srbiji kojim ukazuju da je potrebna jasnija reakcija na dešavanja u Srbiji
Dan pošto je u Evropskom parlamentu u Strazburu održana debata o Srbiji, predstavnici Pobunjenog univerziteta predali su pismo Delegaciji Evropske komisije u Beogradu.
Ono ne sadrži nikakve zahteve, već nosi pitanja o reakciji Evrope na dešavanja u Srbiji.
„Došli smo da upitamo da li je u duhu evropskih vrednosti podržavati jednu spin diktaturu, održavati fasadu demokratije, prihvatati da ne postoje delotvorne istrage za prebijanje brojnih građana, studenata na ulicama Beograda”, kazao je za N1 Dejan Pavlović iz Pobunjenog univerziteta.
Dodao je da se u Srbiji „vladavina prava pali i gasi na dugme, da policija u nekim slučajevima bira da reaguje, u drugim ne, da nikada ne saznamo ko su glavni vinovnici nereda, ko su ti ljudi koji zaista napadaju policajce”.
„Došli smo da pitamo da li će Delegacija Evropske komisije ostati nema na urušavanje autonomije univerziteta, gušenje nauke, proganjanje profesora na svim nivoima”, rekao je Pavlovoć.
Jer u Srbiji nijedna institucija ne radi kako treba, a Delegacija Evropske komisije ima moć i morala bi da bude glasnija.
„Srbija ne može bez Evropske unije, ne može bez evropskog puta. Onaj ko ima toliku moć, morao bi da bude glasniji i morao bi da ne traži u svojim izveštajima nešto ružičasto, za šta će se vlastodršci uhvatiti, već da jasno predoči koji su sve problemi u Srbiji. Mnogi žmure na probleme koji postoje i koriste eufemizme tamo gde ne bi smeli da se koriste”, rekao je Pavlović.
Glasovi iz EU
Čelnici Evropske unije dugo su bili nemi na višemesečna dešavanja u Srbiji, tek tu i tamo se mogao čuti poneki zabrinuti, kritički mogao glas.
A onda se predsednik Srbije Aleksandar Vučić malo zaneo i pojedine poslanike Evropskog parlamenta u petak 6. septembra nazvao „evropskim ološem”, pošto su prisustvovali protestu u Novom Sadu.
O Srbiji se zatim u utorak 9. septembra raspravljalo u Evropskom parlamentu u Starzburu, a komesarka Marta Kos dan ranije izjavila je da u „Beogradu postoji problem”.
Sastanku u utorak u Evropskom parlamentu prisustvovali su predtsvanici gotovo svih opozicionih partija. Oni su, između ostalog, zatražili sankcije EU prema pojedinim nosiocima vlasti u Srbiji, na čelu sa Aleksandrom Vučićem, predsednikom države, zbog grubog kršenja demokratskih i evropskih vrednosti, primene sile na građane Srbije.
Kopredsednica Evropske zelene partije Vula Ceci, koja je u petak i sama bila svedok policijske represije i nasilja na protestu u Novom Sadu, za N1 je kazala da se oni zalažu za poštene i fer demokratske izbore, ali da je ono što u Srbiji vide – autokratija.
Napomenula je da je ovo institucionalno pitanje, kao i da očekuje, kao što je Marta Kos već rekla, da će se i čelnici Evropske komisije, Evropskog saveta i Evropskog parlamenta obratiti predstavnicima Srbije.
„Očekujemo da će oni jasno da kažu da se ne radi samo o nama, jer su bez ikakvog razloga napadnuti predstavnici Evropske unije. Radi se o građanima Srbije. Jer ono čemu smo svedočili za dva dana je upravo ono zbog čega ljudi demonstriraju na ulici i o tome se ćuti na nivou Evropskih institucija”, objasnila je.
Ceci je dodala da nije iznenađenje što „samo 38 odsto građana veruje u budućnost Srbije unutar Evropske unije”
„To se dešava zato što su izgubili nadu, ne vide da se nešto radi. Evropske institucije moraju da otvore oči, da prestanu da ćute i da nešto preduzmu.”
Na pitanje N1 da li očekuje da će se stvari ubrzati, sada kada su i sami evroposlanici osetili na svojoj koži kako se osećaju građani Srbije, Vula Ceci kaže da se nada da je ovo trenutak da se krene napred.
Izvor: N1
Eksperimentalno akustično oružje iskorišćeno je na demonstrantima u Srbiji, kaže specijalna izvestiteljka Ujedinjenih nacija za torturu
Osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću oduzeta je književna nagrada „Risto Ratković“ koju je dobio 1992. godine. Odluku su pratila brojna previranja između današnjih političara u Bijelom Polju
U nedelju se navršava 25 godina od pada režima Slobodana Miloševića 5. oktobra 2000. Gde su danas glavni akteri revolucije
Dok Skupština grada Novog Sada danas razmatra više od 60 tačaka dnevnog reda, zborovi građana su se okupili ispred zgrade tražeći raspisivanje izbora za mesne zajednice, koji su mesecima odlagani
Govoreći o protestima u Srbiji, Putin je ocenio da mlade treba pridobiti dijalogom, ali i upozorio da ih zapadne sile koriste za destabilizaciju zemlje. „Oni žele da srpski narod ponovo strada“, poručio je ruski predsednik
Kriminalni klanovi, tajne službe, režimski batinaši
Ko sve vršlja po Srbiji Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve