Nakon što su Filozofski fakultet u Novom Sadu, Filozofski, Filološki, Fakultet dramskih umetnosti i Prirodno-matematički fakultet u Beogradu stupili u blokadu, pridružili su im se i studenti sa Arhitektonskog fakulteta, Fakulteta za fizičku hemiju i Fakulteta političkih nauka. Od četvrtog decembra blokadu će započeti i studenti niškog univerziteta. Za 6. decembar najavljena je i blokada Fakulteta organizacionih nauka. Šta traže studenti
Prošlo je više od mesec dana od tragedije na Železničkoj stanici u Novom Sadu gde je živote izgubilo 15 ljudi. Protesti u Srbiji zbog reakcije vlasti ne jenjavaju. Naprotiv. Studenti iz dana u dan najavljuju nove i nove blokade fakulteta.
Foto: FoNet/Milica Vučković
Da li je studentima konačno prekipelo jer ih hapse i nekažnjeno mlate zato što izlaze na proteste, dok batinaše koji hoće da razbiju građanske proteste brani lično predsednik Srbije Aleksandar Vučić?
Prerano je za takav zaključak, ali je činjenica da su se sa studentima Fakulteta dramskih umetnosti, koje su tokom protesta „15 minuta za 15 žrtava“ napali pripadnici Srpske napredne stranke, solidarisali i studenti Filološkog, Filozofskog i Prirodno-matematičkog fakulteta u Beogradu i Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. Blokadama su se pridružili i studenti Arhitektonskog fakulteta.
Pored njih, već od utorka 3. decembra blokade su počele na Fakultetu političkih nauka i na Fakultetu za fizičku hemiju gde će trajati od 8 časova do 21 časova.
Dodato, trećeg decembra neformalna grupa niških studenata objavila je na svom Instagram profilu da od četvrtog decembra u 11:52 počinje blokada zgrade Univerziteta u Nišu.
Napomenuli su da će blokada biti mirno okupljanje studenata i da neće biti nasilja niti bilo kakvih sličnih situacija. Poruka koju šalju jeste da „jug ne sme da ćuti“.
Prema izveštaju Arhiva javnih skupova akademski građani činili su do sada tri četvrtine svih učesnika protesta u Beogradu. Time je studentski deo akcije „Zastani, Srbijo” faktički postao najmasovniji univerzitetski protest još od 1996/97.
Blokada FPN-a
Studenti Fakulteta političkih nauka u Beogradu počeli su sa blokadom u utorak u 11:52 nakon što su 15 minuta ispred Fakulteta odavali poštu za 15 novosadskih žrtava. Saobraćaj nije bio blokiran.
Organizatori su pozvali sve studente da im se pridruže i da sa sobom ponesu hranu, knjige, skripte, društvene igre i drugo i upozorili ih da ne reaguju na provokacije.
Foto: I.I.Blokada na Fakultetu političkih nauka Foto: Vreme
Kako kaže izvor „Vremena“ članovi studentske organizacije Evropski studentski forum (ESF) nisu želeli da izađu iz čitaonice na Fakultetu. Ova organizacija je dugo godina imala prevlast na fakultetu i bila je jedina organizacija koja je zastupljena i na izborima i u parlamentu Fakulteta.
Jedna od liderki ESF-a Ana Grčić bila je direktno povezana sa organizacijom
CEROB, u kojoj su se vršile isplate radnicima izbornog kol-centra SNS-a.
ESF upamćen je po brojnim neregularnostima, kao i stalnim glasinama o različitim finansijskim malverzacijama, kojima je tokom godina Evropski studentski forum punio svoju kasu, o tome je „Vreme“ ranije pisalo.
Foto: Vreme
Plenum studenata FPN-a izglasao je potpunu blokadu ovog fakulteta. To znači da neće biti predavanja, vežbi, kolokvijuma i ispita. Blokada će trajati dok se zahtevi ne ispune.
Na Instagram nalogu studenti FPN-a su napisali da profesorima nije dozvoljen ulaz na fakultet, a da će biti dozvoljen administartivnoj službi i pomoćnim radnicima.
„Solidarišemo se sa studentima koji blokiraj usvoje fakultete, tražimo krivičnu odgovornost za tragediju u Novom Sadu i za napade na studente i profesore na protestima“, poručila je studentkinja FPN-a i aktivistkinja Emilija Milenković na društvenoj mreži Iks.
U petak blokada i FON-a
Na Instagramu su studenti Fakulteta organizacionih nauka objavili da će u petak blokirati taj fakultet.
„U 11.52 počinjemo 15 minuta ćutanja da odamo počast žrtvama pada nadstrešnice u Novom Sadu. Nakon 15 minuta organizujemo plenum, otvorenu diskusiju gde svaki student ima priliku da iskaže svoje mišljenje o predlozima i daljim koracima“, navedeno je.
Studentski parlament Univerziteta u Beogradu (SPUB) je na svom Instagram nalogu u priči objavio da izražavaju zabrinutost povodom dešavanja u prethodnim danima zbog zloupotrebe visokoškolskih institucija.
„Pozivamo sve studente, profesore i akademsku javnost da se obrate ustanovama koje su nadležne za ispunjenje zahteva koji su objavljeni u medijima. Napominjemo da su visokoškolske ustanove mesta obrazovanja, a ne političkog organizovanja“, navode oni.
Njihovo saopštenje kopirala je i na svom Instagram nalogu objavila i organizacija ESF.
Dalje u saopštenju piše da osuđuju svaki vid nasilja nad studentima, ali i svaki vid političkog organizovanja na visokoškolskim ustanovama, koje je zabranjeno Statutom Univerziteta, a koje se trenutno sprovodi.
„Legitimni predstavnici studenata uvek će biti na strani studenata, ali i na strani akademske čestitosti i podržati zahteve iza kojih se ne krije politička pozadina“, pišu.
Pozvali su da se ovim procesima bave nadležne ustanove, a da se pri tom ne ugrožava nastavni proces.
„Nastavljamo da se brinemo i borimo za sve studente i njihova prava, te ovim putem upućujemo apel političkim akterima da obest, pritiske i uzurpaciju obrazovnih institucija prekinu, kako bi studenti neometano nastavili slobodno delovanje u akademskom duhu“, navodi se u saopštenju SPUB-a.
Zahtevi studenata
Studenti tri fakulteta zahtevaju objavljivanje kompletne dokumentacije koja se tiče rekonstrukcije Železničke stanice u Novom Sadu, a koja se drži u tajnosti. Traže i odbacivanje optužbi protiv lica uhapšenih i privedenih na protestima nakon tragedije.
Od Ministarstva unutrašnjih poslova studenti zahtevaju podnošenje krivične prijave nadležnom Javnom tužilaštvu u Beogradu protiv lica koja su fizički napala profesore i studente, a koja su javnosti poznata pod imenima: Milena Aleksić, Ivan Stanišić, Milija Koldžić, Aleksandar Jokić i Dušan Kostić i „momentalnu potvrdu identiteta ovih lica i njihovo procesuiranje“.
U slučaju da se utvrdi da je neko od ovih lica na javnim funkcijama, studenti traže njihovo razrešenje.
Još jedan zahtev je povećanje od 20 odsto budžetskih sredstava za državne fakultete.
U saopštenju pozivaju sve studente da im se pridruže, uz napomenu da je u pitanju „nestranačko i samoinicijativno okupljena“ grupa studenata.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović
Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN
Skupština Srbije usvojila je izmene pet pravosudnih zakona koje su ponovo upućene u proceduru nakon što su prvobitna rešenja iz januara razmotrena i usaglašena sa preporukama Venecijanska komisija. Poslanici su istovremeno izglasali i više zakona iz oblasti zdravstva, stambene politike, energetike i međunarodnih finansijskih sporazuma
Nakon što je Visoki krivični sud Hrvatske potvrdio presudu Branimiru Glavašu za ratne zločine nad osječkim Srbima, predsednik Zoran Milanović doneo je odluku o oduzimanju svih ranije vraćenih odlikovanja i generalskog čina. Branimir Glavaš nakon ove odluke Milanovića objavio: „Sada ću u svečanim prilikama nositi tatina odličja kojim ga je odlikovao poglavnik NDH, dr Ante Pavelić"
Koje sve neprijatne teme vlast zatrpava histeričnom aktuelizacijom priče o koriščenju zvučnog oružja na protestu u Srbiji marta prošle godine i kud sve ovo vodi, pitaju se Božo Prelević, predsednik Bodrožić i Filip Švarm u novoj epizodi podkasta "Ova situacija"
Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.