
Potpisi za studente
Koliko potpisa su za jedan dan sakupili studenti?
Studenti u blokadi objavili su da je tokom akcije u nedelju, 28. decembra, sakupili gotovo 400.000 potpisa
Foto: Tanjug
Razmena linkova piratskih izdanja knjiga je svakodnevna pojava, u njoj učestvuju čak i akademske i javne ličnosti. Ipak, najveći pirati su i dalje fotokopirnice
Jedan od čini se nerešivih problema i uvek aktuelna tema ovdašnjih izdavača je piraterija. Pominju je gotovo na svakom skupu, na sajmovima knjiga godinama unazad piraterija je obavezna tema tribina i – ništa. Knjige se i dalje fotokopiraju i umnožavaju na sve ostale moguće načine.
Najnovija prilika za pričanje iste priče bio je okrugli sto na upravo završenom Sajmu knjiga, koji je održan u okviru celodnevnog programa „Kako do dobre knjige“, organizovanog u okviru predstavljanja Francuske kao zemlje počasnog gosta i Udruženja profesionalnih izdavača Srbije (UPIS).
U Srbiji veliki problem predstavljaju fotokopirnice, koje povređuju reprografska prava autora i izdavača, a internet je samo doveo do krajnjih granica iscrpljenosti klasični koncept zaštite autorskih prava, rekao je Gojko Božović, osnivač „Arhipelaga“.
„U tom pogledu nije se učinilo mnogo – ogroman broj knjiga savremenih autora i izdavača može se naći u potpuno otvorenim izdanjima na internetu ne samo u pdf-u nego i u drugim elektronskim formatima“, rekao je Božović, naglasivši da čak i akademska zajednica i pojedine javne ličnosti na društvenim mrežama objavljuju linkove ka piratskim izdanjima knjiga.
Rekao je da „za sada nema ugovora izdavača sa univerzitetima o načinu na koji se u obrazovnom procesu mogu koristiti knjige u štampanom izdanju“, i kao poseban problem naveo audio izdanja – kao piratski oblici književnih dela pojavljuju se i video snimci čitanja određenih tekstova.
Sudska praksa u odnosu na kršenje Zakona o autorskim pravima vrlo je efikasna za pojedine segmente stvaralaštva –fotografiju na primer, dok je u oblasti knjiga vrlo skromna.
Prema Božoviću, potrebna je zajednička platforma koja bi mogla da obuhvati sve moguće prakse u tom pogledu, jer “nije sve na izdavačima i autorima”.
Emina Perunić iz „Mascoma“ je ispričala da su „pre dvadesetak godina kupili autorska prava Duška Radovića, za nama nezamislive novce, u trenutku kada je na tržištu bilo bar pedesetak piratskih izdanja koja su bila tražena, dok mi naša nismo mogli da prodamo. Počeli smo krstaški pohod – pregledali sajtove, angažovali advokata, upozoravali knjižare da učestvuju u kršenju autorskih prava prodajom piratskih izdanja. Trebalo ih je edukovati da se ne sme dozvoliti objavljivanje i prodaja dela bez saglasnosti autora i odgovarajuće naknade”.
I ovog puta, kao i inače, među učesnicima nije bio niko iz bilo koje institucije vlasti u čijem domenu je ova tema.
S.Ć./SEEcult
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Studenti u blokadi objavili su da je tokom akcije u nedelju, 28. decembra, sakupili gotovo 400.000 potpisa

Šatori ispred Narodne skupštine su uklonjeni, a na njihovom mestu nikli su novogodišnji štandovi. Ćacilend se ubrzano uklanja, a prolaz iza ograda je sada moguć svima

Novosadsko Više javno tužilaštvo podnelo žalbu na rešenja o obustavi postupka protiv Gorana Vesića, Jelene Tanasković, Anite Dimoski, Milana Spremića, Marine Gavrilović i Dejana Todorovića

Strpljenje se isplatilo. Ćaciclend je konačno kapitulirao. Dok radnici demontiraju šatore, prolaz platoom ispred Narodne Skupštine je ponovo slobodan za pešake

Studenti u blokadi su objavili link za građane iz dijaspore koji žele da potpišu da ih podržavaju. Osnovni zahtev je raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve