img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

(De)blokada na Pinku: Dva sata propagande u udarnom terminu

06. фебруар 2025, 17:08 Tijana Stanić
Foto: Printscreen Youtube/CZDS
Copied

Mini „istraživački” serijal o studentskim protestima pod nazivom „(De)blokada“ koji je emitovan na Pinku, zapravo je propagandni bućkuriš prožet diskursom koji se u protekla tri meseca kuva u kuhinji Srpske napredne stranke

Dva sata (ne)kvalitetnog programa – tim rečima se najjednostavnije može opisati mini-serijal „(De)blokada“ koji potpisuje Centar za društvenu stabilnost, a koji se u protekla dva dana emituje u udarnim terminima televizija „Pink“ i „Informer“.

Autori opisuju dokumentarni serijal na sledeći način:

„Istražujemo duboke društvene i političke potrese koji su zadesili Srbiju! Od tragičnih događaja na Železničkoj stanici u Novom Sadu do blokada prosvetnih institucija u Srbiji, ovaj serijal će otkriti ko stoji iza protestnih aktivnosti i kakva je reakcija države“.

U stvarnosti, ono što Centar za društvenu stabilnost naziva „istraživanjem“ više podseća na propagandni bućkuriš u koji je strpano sve što u protekla tri meseca govore funkcioneri Srpske napredne stranke. Jedina razlika je što reči naprednjačkih funkcionera ovog puta izlaze iz usta „nezavisnih“ stručnjaka – koji su ili potpisnici nekog od spiskova podrške predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću ili javno deklarisani protivnici studentskih blokada i protesta.

Sagovornici autora serijala su, tako, profesori Čedomir Antić, Vladimir Vuletić, Vladan Petrov, Dejan Vuk Stanković, Dejan Madić (rektor Univerziteta u Novom Sadu), kao i profesor u penziji i akademik Dragan Simeunović. Na spisku sagovornika su i hrvatski istoričar Goran Šarić, advokat Goran Petronijević, zaštitnik građana Zoran Pašalić, izraelski istoričar Efraim Zurof, glumac Branislav Lečić, te studenti i predstavnici studentskih parlamenata i drugih tela Damjan Vakanjac, Jovan Babić, Jovana Šmigić i Margareta Smiljanić.

Serijal je podeljen u dve epizode. Prva se bavi događajima do pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine. Druga je posvećena događajima iz protekla tri meseca.

Istorijski osvrt

Ton serijala upostavlja se već u prvim minutima prve epizode posvećenim istorijatu visokog obrazovanja u Srbiji i nekim ranijim studentskim protestima. Studenti se predstavljaju kao srčani i iskreni u borbi za bolje društvo – ali, neretko, i naivni, što je karakteristično za mlade ljude, kaže neimenovani narator.

Zatim se govori o uticaju komunističkog pokreta na studentske proteste, pa se insinuira da su studentski protesti iz 1968. posredno imali uticaja na početak raspada druge Jugoslavije i donošenje Ustava iz 1974. godine.

Dok se početkom prve epizode teza o separtističkim tendencijama studentskih protesta i rušenju države spominje suptilno, u nastavku serijala ona će bivati sve jača, da bi druga epizoda bila završena zaključkom da je jedan od ključnih ciljeva protesta otcepljenje AP Vojvodine.

Potom se predstavljaju neki od ljudi koji su bili istaknute figure demonstracija u poslednjoj deceniji 20. veka, uz čije fotografije stoje natpisi: deca komunizma, očevi i majke „građanske Srbije“, autošovinizam, separatizam, marksističko-građansko-anarhistički irendentisti. Ovaj period, autori nazivaju i početkom osnivanja prvih nevladinih organizacija „koje će potom uz pomoć stranih službi postati simbol borbe protiv srpskih nacionalnih interesa“.

Posle devedesetih, narator se vraća na početak 20. veka i objašnjava pojam „srpske krivice“ za koju kaže da je obeležila čitav vek, a da je zastupljena i danas u „istim tim krugovima koji su u javnom diskursu definisani kao građanski“.

„Upravo taj elitistički faktor je pokretač i katalizator društvene krize koja se svakodnevno danas reflektuje na ulicama gradova Republike Srbije i traži sprovođenje procesa deetatizacije zemlje, odnosno rušenje sistema i države“, navodi narator.

Blaćenje opozicije i delegitimizacija svih protesta

Haotična struktura prve epizode serijala zatim se vraća u sadašnjost. Tačnije, na 3. maj 2023. godine. Prepričavaju se događaji od 3. i 4. maja, a zatim i protesti „Srbija protiv nasilja“ uzrokovani masovnim ubistvima u OŠ „Vladislav Ribnikar“ i selima Dubona i Malo Orašje.

Ostatak epizode duge sat vremena posvećen je blaćenju opozicije i organizacija civilnog društva, poput Proglasa. Redom se nabrajaju protesti, a zatim se isti delegitimizuju. Kritikuje se i bivši ministar prosvete i funkcioner SPS-a Branko Ružić koji je nakon tragedije u Ribnikaru podneo ostavku, uz reči da je tim činom, zapravo, „pobegao od odgovornosti“.

I još malo blaćenja

Poseban deo programa posvećen je studentkinji i aktivistkinji Mili Pajić i profesoru Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Dinku Gruhonjiću, a autori su u jednom trenutku potkačili i novinara „Vremena“ Nedima Sejdinovića, kao jednog od osnivača Nezavisnog udruženja novinara Vojvodine.

Zatim sledi priča o izborima i o tome kako je SNS „rasturio“ opoziciju, o „navodnoj“ izbornoj krađi, lukavoj opoziciji koja se krije iza skuta Proglasa i drugim temama koje su naprednjacima već dve godine udarna tema, a o kojima je postalo zamorno i pisati.

Izvrtanje činjenica

Iz svega ovoga vredi izdvojiti samo jedan detalj, kao dobar primer svesnog ili nesvesnog izvrtanja činjenica u mini-serijalu koji bi trebalo da bude dokumentarno-istraživačkog karaktera.

U jednom trenutku dokumentarac se bavi protestima protiv litijuma, spominje se protest održan 10. avgusta na Terazijama kao kulminacija protesta koji su leta 2024. održani širom Srbije. Uz to, govore kako su mediji United grupe skup na Terazijama nazvali „protestom Proglasa“. Kao dokaz za tu tvrdnju priložili su isečak sa televizije N1.

Na snimku zaista i piše da se radi o protestu organizacije Proglas, međutim, reporterka N1 je u kaputu, dok su ljudi iza nje u zimskim jaknama i drže transparente sa tematikom krađe izbora, što ukazuje da se radi o protestu Proglasa u decembru 2023. godine, održanom nakon izbora tog meseca.

Printscreen Youtube/CZDS
Mini dokumentarac o studentskim protestima

Prva epizoda završava se tvrdnjom naratora da protesti širom Srbije gube na snazi, te da im je potreban novi okidač. „Odnosno, nešto novo“, kaže narator, dok se u pozadini pušta snimak pada nastrešnice iz 1. novembra.

Nakon pada nadstrešnce

I drugu epizodu serijala otvara scena pada nadstrešnice u Novom Sadu, kada je 15 ljudi poginulo, a dvoje teško povređeno. Dejan Vuk Stanković zatim govori o tome kako „Vlada i predsednik nisu prećutali pad nadstrešnice“, već da je „u noći tragedije predsednik saosećajno i jasno saopštio da želi da se utvrdi odgovornost na nivou društva na tri nivoa: krivično-pravnom, moralnom i političkom“.

Nije, međutim, spomenuta činjenica da je predsednik Srbije iste te noći tvrdio da je na pomenutoj Železničkoj stanici rekonstruisano sve – osim same nadstrešnice.

Priča se, zatim, prebacuje na proteste. Prikazuju se scene ispred Gradske kuće u Novom Sadu, uz reči da se radi o „radikalizaciji nasilja“.

Zanimljiva je i izjava naratora u kojoj kaže da je „situacija sa nadstrešnicom morala da se dobro razmotri, kako bi se preko društvene i institucionalne krize stvorila destabilišuća politička atmosfera i na taj način srušila prvo država, a zatim, logično, i sama vlast“.

Sama konstrukcija rečenice ove rečenice ukazuje na obrnuto, abnormalno stanje u kom je vlast jača od države.

Planovi demonstranata

Autori dokumentarca do kraja druge epizode u kontekstu protesta ispituju, kako kažu, pet ključnih pitanja: kako sprovesti plan u delo, koji metodi se primenjuju, ko stoji iza zavese, šta je cilj i zašto.

Printscreen Youtube/CZDS
(De)blokada bavi se studentskim protestima posle rušenja nadstrešnice železničke stanice u Novom Sadu

Da bismo skratili priču koja već tri meseca dominira na režimskim medijima, odmah ćemo nabrojati i odgovore do kojih su autori došli.

Oni navode da prva u blokadu fakulteta stupa neformalna organizacija Stav, pod dirigentskom palicom Mile Pajić, a da na njihov nagovor u blokadu ulaze studenti Fakulteta dramskih umetnosti. Ovo nije ni izvrtanje istine, već otvorena laž – poznato je da su se studenti FDU nedelju dana pre svih drugih fakulteta zatvorili u prostorije svoje matične ustanove, i to zbog toga što su ih nepoznati ljudi (ispostaviće se kasnije, i ne tako nepoznati), tukli na ulici prilikom akcije „Zastani, Srbijo“.

Zatim odabrani studenti Damjan Vakanjac, Jovan Babić, Jovana Šmigić i Margareta Smiljanić objašnjavaju kako funkcioniše studentski plenum, nazivajući ovaj oblik organizovanja potpuno nelegitimnim.

Kao metod organizovanja ponovo se spominje „Blokadna kuharica“.

„Na prvi pogled sve izgleda spontano, a zapravo je svaki korak pažljivo isplaniran. To bi bilo stihijski da je neogranizovano. Prvi put bi došli svi, i više nego što treba, ali posle ne bi bilo. Ovde imamo kontinuirano donošenje hrane što znači da njih podržavaju ozbiljne organizacije koje se bave time“, kaže student Jovan Babić.

3,4, 5. Poslednja tri odgovora mogu se grupisati u jedan. Zaključak je da iza svega stoje opozicione stranke i Proglas, da je cilj obojena revolucija u Srbiji uz podršku stranog faktora (kog, tačno, stranog faktora, nije navedeno), a sve to da se „zaustavi trenutno političko rukovodstvo na putu da Srbiju napravi daleko najznažnijom ekonomskom silom regiona, a primarni cilj je konačan prekid vođenja slobodarske i suverenističke politike“.

Zaključak

Sve u svemu, „dokumentarac“ „(De)blokada“ vrlo je težak za gledanje, i to iz više razloga.

Prvo, autori su u pokušaju da naprave sveobuhvatan prikaz svih navodnih nepočinstava opozicionih političara, aktivista i demonstranata otišli toliko daleko da je struktura obe epizode vrlo haotična, prelazi se sa teme na temu i sa jednog perioda na drugi, bez neke jasne povezujuće niti – osim prikazivanja kako smo u svemu „mi“ dobri, a „oni“ loši.

Drugi razlog neprijatnosti ne leži u samoj sadržini, već u činjenici da je čitav dvosatni dokumentarac, iako sasvim solidne produkcije – prilično nepismen. Tako naratori koriste reči poput: „kontraverzni“, „protestanti“, „trebali su“ i „trebao je“ (umesto pravilnog neličnog oblika „trebalo je“), „strožiji“ i tako dalje. Ovo ostavlja gorak ukus u ustima zbog toga što bi, kako piše na njihovom zvaničnom sajtu, članovi Centra za društvenu stabilnost trebalo da budu intelektualci.

Treće, sve o čemu pričaju sagovornici i naratori toliko je puta izgovoreno da više nema ni vrednost novog. Čitava prva epizoda nema veze sa padom nadstrešnice već je prikaz šta su to sve radili „oni drugi“ kako bi, tobože, destabilizovali Srbiju. U drugoj epizodi ponavljaju se stare fraze i floskule: obojena revolucija, rušenje države, zaustavljanje napretka…

Pa se ponovo nabrajaju tragedije koje su zadesile neke druge države – da, čuveni most u Đenovi ponovo je dobio svojih pet minuta – i kako su, eto, u tim državama vlasti reagovale ili nisu reagovale.

Još jednom se izražava i briga za projekat EXPO 2027. Nadstrešnica je iskorićena kao triger za napad na specijalizovanu izložbu, kaže narator.

Na kraju, autori ponavljaju da su svi zahtevi studenata ispunjeni, a ne propušta se ni spominjanje Vučićevog rekordnog rejtinga i poverenja među građanima.

Sveukupno, iako pokušava da deluje kao ozbiljan istraživački serijal, „(De)blokada“ je zapravo još jedan nastavak režimske propagandne sage, sa svim prepoznatljivim elementima: selektivnim sagovornicima, iskrivljenim činjenicama i predvidivim zaključcima. Ono što na prvi pogled deluje promišljeno, raspada se već pri prvom ozbiljnijem analiziranju.

Tagovi:

Blokade Blokade fakulteta Studentski protesti
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Totalna blokada

Više javno tužilaštvo

19.септембар 2025. M. L. J.

Predlog optužnice protiv devetoro studenata zbog Vidovdana

Beogradsko Više javno tužilaštvo (VJT) podnelo je optužni predlog protiv devetoro studenata osumnjičenih za pripremenje krivičnih dela protiv ustavnog uređenje Srbije

Studentski protesti

Protesti

19.септембар 2025. Tijana Stanić

„Šaka jada blokadera”: Da li je režim pobedio, ili će sve eksplodirati na jesen

Sa slabim odzivom na „blokaderske” proteste u poslednje vreme pojačalo se likovanje režima da je pobedio „obojenu revoluciju” i da se po ulicama vrzma samo još „šaka jada blokadera”. Da li je to tako, ili u zatišju kuljaju pripreme za vrelu jesen

Vojska

19.септембар 2025. M. L. J.

Ruski migovi povredili vazdušni prostor Estonije – članice NATO-a

Ruski ratni avioni narušili su vazdušni prostor NATO-a iznad Estonije i približili se Talinu pre nego što su italijanski avioni poslati da ih presretnu.

Bogdan Jovičić

19.септембар 2025. K. S.

Produžen pritvor Bogdanu Jovičiću: Odbijena žalba

Odbijena je žalba branioca studenta Bogdana Jovičića. Produžen pritvor, odlukom Višeg suda u Novom Sadu

Mediji

19.септембар 2025. K. S.

Šamaranje režimskih tabloida: Kad Vučićević optuži „Happy” da „pumpa”

Prilog o studentskim protestima na „Happy“ televiziji izazvao je lavinu reakcija i optužbi "Informera", čiji glavni urednik Dragan J. Vučićević tvrdi da je „postao gori od N1“

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure