img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Parlamentarni izbori u Mađarskoj: Viktor Orban pod pritiskom

21. фебруар 2022, 15:44 Gabor Bodiš
Foto: AP Photo/Laszlo Balogh
Najbolji prijatelj Aleksandra Vučića: Viktor Orban
Copied

Ujedinjena opozicija sa zajedničkim kandidatom za premijera u najnovijim anketama tesno vodi ispred vladajućeg Fidesa. Prorežimski mediji se nekontrolisano obračunavaju sa neistomišljenicima, veličaju Putina i kritikuju Zapad, vlast velikodušno deli novčane poklone penzionerima i mladima, osniva fantomske partije, izborni zakon je prekrojen po potrebama Orbanove partije. Parlamentarni izbori se održavaju 3. aprila

Mađarski premijer Viktor Orban posle 12 godina vladavine prvi put izlazi na izbore, a da ne može biti siguran u svoj uspeh. Pre svega zbog toga što opozicija posle gorkih iskustava sa prethodna tri izborna ciklusa sada nastupa ujedinjena: 6 stranaka, od socijalista i liberala do desnice.

Ovu šarolikost upotpunjava i nestranački opozicioni kandidat za premijera, gradonačelnik Hodmezevarošheja Peter Marki-Zaj.

Kao i prilikom svakih izbora javljaju se i neke nove stranke, koje posle nestaju bez traga i koje služe samo tome da se uzme po koji postotak glasova na štetu opozicije. Njihova uloga može biti bitna, jer ima mnogo izbornih jedinica u kojima će o pobedi odlučivati samo nekoliko stotina glasova.

Mađarska ima kombinovani izborni sistem: od 199 poslaničkih mesta u parlamentu 106 se bira direktno u izbornim jedinicama, a 93 na partijskim listama širom zemlje. Prema najnovijim anketama ujedinjena opozicija ima minimalnu prednost.

Opozicione partije su prošle jeseni organizovale predizbore (nalik na američke) i to vrlo uspešne jer je na njima učestvovalo više od 700 hiljada ljudi. To je opoziciji dalo polet, ali je onda počelo mukotrpno cenkanje, istina iza zatvorenih vrata, oko sastavljanja zajedničkog programa, zajedničke liste i o oko delikatnih odnosa Petera Marki-Zaja sa svih 6 stranaka.

Posmatrano sa strane se stekao utisak kao da su ujedinjene opozicione stranke prepustile oskudni medijski prostor (uglavnom fejsbuk i jednu kvazi nezavisnu televiziju) Marki-Zaju, a da su se partije koncentrisale na svoje kandidate u izbornim okruzima.

Orbanova vlada je osetivši opasnost već od jeseni  krenula ne samo sa uobičajno žestokom propagandom mržnje – pored migranata i Šoroša kao mete su istaknuti LGBTQ zajednice i naravno Zapad –  već i sa kupovinom simpatija određenih slojeva birača, pre svega penzionera, koji su najbrojnija grupa glasača, pa su u februaru primili duplu penziju (pod geslom 13. penzija).

Ali se i mladi velikodušno darivaju, što u vidu jednokratne novčane pomoći, što u formi povraćaja poreza na dohodak ili povoljnih stambenih kredita.

Pošto je spoljna politika Fidesa potpuno podređena unutrašnjoj (po tome se Mađarska ne razlikuje od ostalih zemalja) tako je proruska orijentacija sve vidljivija, a ne radi se o zemlji koja gaji tradicionalne simpatije prema Moskvi, naprotiv.

Za vreme sovjetske okupacije (1945-90) đaci su namerno bojkotovali obavezni ruski jezik u školama, nastranu da većina nije naučila ni jedan drugi svetski jezik. Da ne govorimo o savezništvu sa Hitlerom.

Sam Viktor Orban je sve do 2009. godine bio žestoki kritičar ruske politike. Na ponovnoj sahrani tragičnog premijera iz 1956. Imrea Nađa on je kao nadobudni političar-početnik sa govornice na Trgu heroja davne 1989. pozvao sovjetske trupe da odmah napuste zemlju. Nema veze što je dogovor o povlačenju trupa već ranije pao, sa čim Orban nije imao nikakve veze, ali je on tim govorom na velika vrata stupio na mađarsku političku scenu.

Trideset i nešto godina kasnije, usred ukrajinske krize, taj isti političar, premijer zemlje članice Evropske unije i NATO-a, ide poslušno kod Vladimira Putina, kome je poseta služila da bi na zajedničkoj konferenciji za medije poslao kritične poruke Zapadu, na šta njegov gost nije imao ni jednu primedbu. Na kraju svog monologa Putin je klimnuo glavom prema Orbanu, rekao „Viktor”, okrenuo se i otišao ostavljajući gosta da sam nađe put do izlaza.

Režimski mađarski mediji (oko 90 posto medijske scene) otvoreno šire rusku propagandu, ne samo u vezi krize sa Ukrajinom.

Da li će potpuna medijska nadmoć i 12 godina pranja mozgova, prekrojeni izborni zakon i ogromna novčana sredstva biti i ovog puta dovoljni za četvrtu uzastopnu izbornu pobedu Orbana Viktora? U Budimpešti sigurno ne – na lokalnim izborima 2019. opozicija je odnela pobedu u Budimpešti i mnogim drugim gradovima – o pobedniku će odlučivati provincija.

A što se tiče mirne primopredaje vlasti  u slučaju pobede opozicije, predviđanja su još neizvesnija.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i inervjue na www.vreme.com

Tagovi:

izbori u Mađarskoj Fides Peter Marki-Zaj Imre Nađ Putin Mađarska Budimpešta Viktor Orban
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Aleksandar Vučić dodeljuje orden Veselinu Miliću

Vlast i kriminal

01.јул 2026. Sanja Kljajić (DW)

Zajednički poslovi režima i podzemlja: Aranžman na obostranu korist

Navodi o vezama političkog vrha Srbije i organizovanog kriminala potkrepljivani su sudskim postupcima, iskazima svedoka, dešifrovanim komunikacijama s aplikacija skaj i višegodišnjim radom istraživačkih novinara

Đoković, Vidić i Bodiroga

Sportisti na meti

01.јул 2026. Isidora Cerić

Đoković, Vidić, Bodiroga…: Kako se režim Aleksandra Vučića obračunava sa nepodobnim sportistima

Od „propalog tenisera“ Novaka Đokovića do „izdajnika naroda i države“ Dejana Bodiroge. Koji su proslavljeni sportisti već više od godinu dana na meti režima Aleksandra Vučića i medija pod njegovom kontrolom i šta to govori o Srbiji

Studentski protest

01.јул 2026. M. L. J.

Dvadeset meseci od pada nadstrešnice: Studenti zovu na ulicu

Studenti više fakulteta će danas, 1. jula 2026, u nekolicini gradova održati skupove povodom 20 meseci od pada nadstrešnice

Policijska sirena i svetlo

Hronika

01.јул 2026. I.M.

Nastavak obračuna na beogradskim ulicama: Izboden muškarac u Bulevaru kralja Aleksandra

U poslednjem u nizu obračuna na beogradskim ulicama izboden muškarac koji je prevezen u Urgentni centar

Osumnjičeni za ubistvo Darka Veskovića

Hronika

01.јул 2026. I.M.

Potera u Crnoj Gori za osumnjičenima za ubistvo Darka Veskovića

Crnogorska policija traga za Nikolasom Kovačem i Danilom Džekulićem, osumnjičenima za ubistvo Darko Vesković u Beogradu, za koje se sumnja da se trenutno nalaze na teritoriji Crne Gore

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure