Istog dana kad je u Parizu pre tri godine gorela Notr Dam, u Jerusalimu je gorela Al-Aksa. Rano jutros u Al-Aksi su se sukobili izraelska policija i Palestinci. Notr-Dam se užurbano renovira kako bi bila spremna za Olimpijske igre
Pre tri godine izbio je požar na katedrali Notr Dam u Parizu. Istog dana, na drugom kraju sveta, u Jerusalimu, plamen je gutao džamiju Al Aksu.
Katedrala Notr Dam je posvećena Bogorodici, i jedna je od najvećih simbola katoličke crkve. Al-Aksa je treće najsvetije mesto za islamske vernike, a izgrađena je na vrhu brda koje je najsvetije mesto za Jevreje, koji ga nazivaju Hramovnom gorom.
Foto: PixabayJutros novi sukob: Al-Aksa
Mediji javljaju da je jutros pre zore u Al-Aksu upala izraelska policija dok je u njoj bilo hiljade vernika okupljenih na ranoj molitvi za vreme Ramazana, najvažnijeg i najsvetijeg meseca u islamskoj veri.
Policija je bacala suzavac a Palestinci su uzvraćali kamenjem. Prema medicinskim izveštajima, povređeno je 158 Palestinaca. Još nije poznato šta je izazvalo nasilje.
U Parizu, radovi na obnovi katedrale Notr Dam teku užurbano kako bi bili završeni za Olimpijske igre 2024. godine.
U trenutku kad je pre tri godine izbio požar u katedrali u Parizu, u njoj u bilo oko 2000 ljudi. Vatra je u potpunosti uništila krov i toranj visok 93 metra. Vatrogasci, njih više od 500, uspeli su da spasu severni toranj i glavni objekat katedrale. Gasili su je uz pomoć brodova sa vodenim topovima sa Sene, helikopterima, dronovima.
Uništena su tri svoda, u horu je stvorena rupa. Dodatnu štetu je izazvala i voda za gašenje zbog koje je čitava konstrukcija i danas vlažna. Smatra se da bi moglo da potraje i deset godina dok se ta vlaga ne povuče., a to bitno otežava restauraciju.
Među mnogim vrednostima, spasena je najveća – Hristov venac kojim je, navodno, kao „car judejski“, bio „okrunjen“ u momentu svog raspeća u Jerusalimu. Spasena je i statua Bogorodice, nije je pogodio nijedan od delova srušenog tornja. Smatra se da je to je čudo Notr Dam.
Nagađanja zašto je izbio požar išla su od mogućeg kratkog spoja u električnim instalacijama, do opuška cigarete. Do danas nije razjašnjeno kako je došlo do izbijanja vatre.
Tri godine nakon požara, počela je i restauracija glavnih orgulja katedrale. Njih je uništila otrovna olovna prašina, a ne vatra. Trenutno se u jednom ateljeu radi na restauraciji 19 ventila, a u jednoj radionici se čisti 8000 registara ovih orgulja. Tokom leta će biti restaurirana i njena četiri meha.
Prozori katedrale bi trebalo da budu ugrađeni do sredine sledeće godine. U 2024. godini bi katedrala ponovo mogla biti otvorena za posetioce.
S.Ć./ DW /Aljazeera
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Policija u opremi za razbijanje demonstracija odgurala je građane koji su pokušavali da spreče specijalno vozilo da ispred zgrade Banovine u Novom Sadu ukloni autobus Milomira Jaćimovića, koji mu je ranije danas vraćen. Nakon toga Jaćimovićev maloletni sin je najavio da ponovo počinje štrajk glađu
RTS je javio da su maskirani Albanci u Kopnenoj zoni bezbednosti pucali na srpske vojnike. Ogroman bezbednosni propust, ili još jedna loše režirana predstava za javnost?
Dijana Hrka, majka Stefana Hrke koji je stradao u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, saopštila je na konferenciji za medije da nakon 16 dana prekida štrajk glađu
Dijana Hrka je za ponedeljak u 17 časova pozvala studente, srednjoškolce, radnike, zborove, građane na dogovor. „Ne idem nigde odavde, zovem vas sve na dogovor bez razilaženja“, poručila je Hrka koja je ušla u šesnaesti dan štrajka glađu
Generalštab je još jedan ispit iz poznavanja uređenog građanskog društva. Ispit otpora ideologiji „profit je važniji od ljudskih života“ – poručuju građanima Ratni i vojni veterani Srbije
Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!