Istog dana kad je u Parizu pre tri godine gorela Notr Dam, u Jerusalimu je gorela Al-Aksa. Rano jutros u Al-Aksi su se sukobili izraelska policija i Palestinci. Notr-Dam se užurbano renovira kako bi bila spremna za Olimpijske igre
Pre tri godine izbio je požar na katedrali Notr Dam u Parizu. Istog dana, na drugom kraju sveta, u Jerusalimu, plamen je gutao džamiju Al Aksu.
Katedrala Notr Dam je posvećena Bogorodici, i jedna je od najvećih simbola katoličke crkve. Al-Aksa je treće najsvetije mesto za islamske vernike, a izgrađena je na vrhu brda koje je najsvetije mesto za Jevreje, koji ga nazivaju Hramovnom gorom.
Foto: PixabayJutros novi sukob: Al-Aksa
Mediji javljaju da je jutros pre zore u Al-Aksu upala izraelska policija dok je u njoj bilo hiljade vernika okupljenih na ranoj molitvi za vreme Ramazana, najvažnijeg i najsvetijeg meseca u islamskoj veri.
Policija je bacala suzavac a Palestinci su uzvraćali kamenjem. Prema medicinskim izveštajima, povređeno je 158 Palestinaca. Još nije poznato šta je izazvalo nasilje.
U Parizu, radovi na obnovi katedrale Notr Dam teku užurbano kako bi bili završeni za Olimpijske igre 2024. godine.
U trenutku kad je pre tri godine izbio požar u katedrali u Parizu, u njoj u bilo oko 2000 ljudi. Vatra je u potpunosti uništila krov i toranj visok 93 metra. Vatrogasci, njih više od 500, uspeli su da spasu severni toranj i glavni objekat katedrale. Gasili su je uz pomoć brodova sa vodenim topovima sa Sene, helikopterima, dronovima.
Uništena su tri svoda, u horu je stvorena rupa. Dodatnu štetu je izazvala i voda za gašenje zbog koje je čitava konstrukcija i danas vlažna. Smatra se da bi moglo da potraje i deset godina dok se ta vlaga ne povuče., a to bitno otežava restauraciju.
Među mnogim vrednostima, spasena je najveća – Hristov venac kojim je, navodno, kao „car judejski“, bio „okrunjen“ u momentu svog raspeća u Jerusalimu. Spasena je i statua Bogorodice, nije je pogodio nijedan od delova srušenog tornja. Smatra se da je to je čudo Notr Dam.
Nagađanja zašto je izbio požar išla su od mogućeg kratkog spoja u električnim instalacijama, do opuška cigarete. Do danas nije razjašnjeno kako je došlo do izbijanja vatre.
Tri godine nakon požara, počela je i restauracija glavnih orgulja katedrale. Njih je uništila otrovna olovna prašina, a ne vatra. Trenutno se u jednom ateljeu radi na restauraciji 19 ventila, a u jednoj radionici se čisti 8000 registara ovih orgulja. Tokom leta će biti restaurirana i njena četiri meha.
Prozori katedrale bi trebalo da budu ugrađeni do sredine sledeće godine. U 2024. godini bi katedrala ponovo mogla biti otvorena za posetioce.
S.Ć./ DW /Aljazeera
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Dodik je zakasnio, ali mu je ipak oslobođeno mesto do Vučića, na paradi je izvedena pokazna vežba iako joj tu nije mesto, 50 posto vojnih sredstava je bilo iz prošlog veka – utisci su koje građani nisu imali prilike da čuju o najnovijoj vojnoj paradi u Beogradu
Na zvaničnom sajtu VJT Beograd piše da je student Dimitrije Dimić iz Niša u bekstvu. Dimić se javio iz kućnog pritvora gde je sa nanogicom još od avgusta
Sve u duhu „snage jedinstva“ Policijska brigada i Žandarmerija preprečile su put studentima koji su pošli na vojnu paradu i građanima koji su im se priključili. Došlo je do jurnjave po blokovima
Novinaru “Vremena” koji trideset godina prati vojsku nije odobrena akreditacija za vojnu paradu “Snaga jedinstva”. Ali su svečane pozivnice zato dobili višestruko osuđivani kriminalci, ratni profiteri i dezerteri, ubice, penzionisani oficiri koji ratišta nisu videli, samozvani vojni analitičari i slične pojave
U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!