

Lokalni izbori
Vučić: Ujedinimo se da nas više niko ne deli
Predsednik Vučić pozvao je na ujedinjenje „da nas više niko ne deli po generacijama ili drugim pitanjima“ u kampanji pred lokalne izbore u Bajinoj Bašti




Za razliku od prethodnih vođa Rimokatoličke crkve, papa Franja je mnogo tolerantniji prema LGBT zajednici, ali ne u potpunosti. Na ovogodišnjem katoličkom festivalu u Portugalu on je pozvao na mir i solidarnost među mladim ljudima, nevezano za to koje su seksualnosti
Poglavar Rimokatoličke crkve Papa Franja proveo je pet dana na festivalu u Lisabonu povodom Svetskog dana mladih. Na jučerašnjem zatvaranju u parku pored reke održao je veliku misu na kojoj je prisustvovalo oko 1,5 miliona ljudi.
Mnoge vernike vrućina nije sprečila da spavaju na otvorenom nakon bdenja u subotu uveče i čuju papin govor „Imam san“ koji se prevashodno odnosio na mlade ljude i mir u svetu. Tokom posete, papa je sve vreme ponavljao poruku da su svima otvorena vrata Katoličke crkve i u jednom trenutku su mladi za njim ponavljali „todos, todos, todos“ („svi, svi, svi“).
Vraćajući se sinoć u Rim, papa je, kako mediji prenose, dočekan kao rok zvezda. Dok je još bio u avionu, odgovarao je na pitanja novinara. Jedan novinar ga je podsetio na ovu poruku o otvorenosti crkve i upitao da li se to odnosi i na homoseksualce koji nemaju ista prava i isključeni su iz nekih sakramenata, poput toga da sklapaju brak. Papa je potvrdio da poruka o otvorenosti crkve uključuje LGBT osobe i marginalizovane grupe.
„Crkva je otvorena za sve, ali postoje zakoni koji regulišu život unutar crkve. Prema zakonima ne mogu da učestvuju u nekim sakramentima. To ne znači da je zatvoreno. Svako se unutar crkve susreće s Bogom na svoj način“, odgovrio je papa.
Bog i Isus vole gej katolike
Stav pape Franje o LGBT zajednici i istopolnim brakovima je predmet interesovanja i diskusije otkako je postao vođa Rimokatoličke crkve 2013. Za razliku od prethodnih rimokatoličkih vođa koji su homoseksualnost smatrali grehom i moralnim zlom, oduvek je naglašavao da je važno da se prema LGBT osobama odnosi sa poštovanjem i ljubavlju, ali da ništa manje važno nije ni tradicionalno katoličko učenje da je brak svetinja između muškarca i žene.
„Ako je osoba gej i traži Boga i ima dobru volju, ko sam ja da sudim?“, rekao je četiri meseca nakon što je postao papa.
Dalja istorija papinog „mekšeg tona“ kada je u pitanju LGBT zajednica, je izjava početkom godine da homoseksualnost nije zločin i da bi trebalo osuditi zakone koji je kriminalizuju. Zatim, da Bog i Isus i dalje vole gej katolike, da su gej ljudi oduvek postojali kroz ljudsku istoriju i da roditelji ne bi trebalo da izbacuju iz kuće svoju gej decu.
Pred odlazak u Lisabon, papa je odgovarao na audio poruke mladih marginalizovanih ljudi u podkastu „The Popecast“. U podkast se uključila transrodna osoba iz Italije koja se požalila da na nju vrše pritisak dva identiteta – jedan se odnosi na katoličku veru i tradiciju, a drugi je transrodni.
Papa je odgovorio da nas „Bog voli takve kakvi jesmo, čak iako smo grešnici. Ovo je Božja luda ljubav“.
Iako je generalno hvaljen kao papa tolerantniji prema LGBT zajednici, neki njegovi potezi i izjave izazvali su kritike, kao kada se sastao sa službenicom iz okruga Kentaki Kim Dejvis koja je 2015. godine ukinula dozvolu za brak istopolnom paru. Takođe je kritički govorio o teoriji roda i nazvao transrodne katolike „problemom morala“.
A.E/CNN/NDTV/Forbes/The Independent
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Predsednik Vučić pozvao je na ujedinjenje „da nas više niko ne deli po generacijama ili drugim pitanjima“ u kampanji pred lokalne izbore u Bajinoj Bašti


Optužbe Aleksandra Vučića da Hrvatska učestvuje u u studentskim protestima u Srbiji i takozvanoj „obojenoj revoluciji“ su oblik državnog terorizma, kaže bivši hrvatski obaveštajni oficir Ante Letica


Građani su pozvani da na godišnjicu zloupotrebe „zvučnog topa“ nad mirnim demonstrantima prave buku udaranjem u šerpe i lonce, trubljenjem automobilskim sirenama i drugim vidovima simboličnog izražavanja nezadovoljstva


Zloslutni huk protutnjao je kroz masu ljudi u centru Beograda na velikom studentskom protestu 15. marta 20205. u 19.11 sati. Iste večeri javno su iznesene sumnje da se radilo o zvučnom talasu ili zvučnom topu. Šta se do sada zna i šta se tačno dogodilo pre godinu dana


Preminuo je filozof i sociolog, jedan od najuticajnijih intelektualaca Nemačke Jirgen Habermas koji je NATO agresiju na Jugoslaviju 1999. godine ocenio kao rat na granici između prava i morala
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve