img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Pandemija: Omikron hara Evropom

16. decembar 2021, 09:04 A. I
Foto: David Young/dpa via AP
U iščekivanju omikrona: Policajka u Nemačkoj prima buster dozu
Copied

I u zemljama sa veoma visokom stopom vakcinisanih, poput Velike Britanije, Danske i Norveške, beleži se rekordan broj novozaraženih. Uzrok tome je visokozarazna mutacija koronavirusa omikron koji je nasledio delta soj

Iako je gotovo 70 odsto stanovništva vakcinisano najmanje sa dve doze, u Velikoj Britaniji je u sredu sa 76.610 registrovanih slučajeva oboren rekord novozaraženih u jednom danu.

Broj zaraženih novim sojem koronavirusa omikronom popeo se sa 4671 na 10.017.

Istraživački tim London School of Hygiene and Tropical Medicine razradio je rezličita scenarija o razvoju epidemije narednih meseci u Britaniji. Optimistička prognoza je da će se u zemlji sa 67 miliona stanovnika do kraja aprila 2022. omikronom zaraziti 20,9 miliona ljudi, da će 175.000 morati da bude hospitalizovano, a da će od infekcije umreti njih 24.700. Najpesimističniji scenario za isti period predviđa 74.800 smrtnih slučajeva.

Stručnjaci tvrde da i u zemljama sa visokom kvotom vakcinisanih još zarazniji omikron menja dosadašnju pandemijsku igru.

To se najbolje vidi u Danskoj i Norveškoj.

Iako je u Danskoj dvostruko vakcinisano 81 odsto populacije, zemlja obara rekorde u dnevnom broju novozaraženih. U utorak ih je bilo 8314.

Prema danskom državnom institutu State Serum Institute (SSI) će omikron do kraja nedelje postati dominantna varijanta virusa.

Pošto Danska svakog novozaraženog testira i na omikron raspolaže naročito preciznim podacima. Zbog toga danski stručnjaci smatraju, da bi i u drugim zemljama realnost širenja omikrona mogla da bude slična danskoj, ili da usledi veoma brzo.

Zbog toga je Danska prošle nedelje uvela rigoroznije epidemiološke mere: Barovi i restorani se od petka zatvaraju u ponoć, školski raspust će početi nedelju dana pre Božića.

U Norveškoj je situacija još gora. Zbog toga je uvedena apsolutna zabrana točenja alkohola u gastronomskim objektima, ponovo će bitiu veden rad od kuće.

Broj novozaraženih raste i u Švedskoj, koja do sada ni u jednom ternutku nije uvodila lokdaun.

Na jugu Evrope je do sada registrovan daleko manji broj zaraženih omikronom, ali se tu ne rade posebni testovi na omikron kod svih novozaraženih kao u Danskoj, pa se pretpostavlja da je broj daleko veći.

U Španiji ponovo raste broj novozaraženih i hospitalizovanih.

Gračku je četvrti talas pandemije zahvatio u novembru, protekle dve nedelje je broj novozareženih počeo da opada. Ali je oboren rekord po broju preminulih od Kovida-19: 130 u jednom danu. I u Grčkoj su potvđeni slučajevi zaraze omikronom.

U Ruminiji, koja je proteklih meseci beležila rekordnu smrtnost zaraženih koronavirusom – krajem oktobra više od 400 dnevno u zemlji sa jedva 20 miliona stanovnika – situacija je sada bolja. Ali se i dalje registruje oko 100 smrtnih slučajeva dnevno i oko 1000 novozareženih.

Bolnice u Bukureštu se pripremaju za peti talas pandemije. U Rumuniji je vakcinisano svega 40 oddsto stanovništa.

Manji broj vakcinisanih unutar Evropske unije ima samo Bugarska.

A.I.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

Tagovi:

buster doza peti talas Smrtnost novozaraženi Omikron London School of Hygiene and Tropical Medicine delta soj State Serum Institute (SSI) Vakcinacija pandemija Koronavirus virus korona Epidemija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Studenti na ulicama Novog Sada

Novi Sad

22.februar 2026. K. S.

Akademija o Svetozaru Miletiću i protest: Policija već u centru Novog Sada

Dok se u Srpskom narodnom pozorištu navodno priprema svečana akademija povodom 200 godina od rođenja Svetozara Miletića, studenti za večeras (22. februar) zakazuju protest na Pozorišnom trgu, a policija je još pre podne rasporedila vozila i pripadnike u centru Novog Sada

simbol pravosuđa, terazije

Pravosuđe

22.februar 2026. K. S.

Advokati u Srbiji od ponedeljka u trodnevnoj obustavi rada

Advokati širom Srbije u ponedeljak (23. februar) stupaju u trodnevnu obustavu rada zbog takozvanih „Mrdićevih zakona“

United Media

21.februar 2026. A.I.

Raskrikavanje: Otpuštena direktorka United Media Aleksandra Subotić

Aleksandra Subotić, dugogišnja direktorka United Media u sklopu koje rade televizije N1 i Nova, nedeljnik „Radar“ i dnevni list „Danas“, dobila je otkaz, potvrđeno je Raskrinkavanju iz više izvora

Brza analiza

21.februar 2026. Andrej Ivanji

Četiri utiska o protestu „Marš za pravosuđe“

U Srbiji se vodi odlučujuća bitka za nezavisnost sudstva i tužilaštva, tj. za vladavinu prava. Uprkos tome samo se mali broj ljudi odazvao pozivu na protest „Marš za pravosuđe“. Zašto?

Pravosuđe na udaru izvršne vlasti

21.februar 2026. A.I.

Počeo protest “Marš za pravosuđe” protiv usvajanja „Mrdićevih zakona“

Protest protiv „Mrdićevih zakona“ ispred Generalštaba počeo je nešto posle 14 časova. Organizatori su isticali važnost masovnosti skupa jer samo uz podršku građana može da se spreči urušavanje srpskog pravosuđa. Nije se, međutim, odazvao veći broj ljudi

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Ova situacija

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure