Ustavni sud Kosova je još 2016. godine presudio da manastiru Visoki Dečani mora da se vrati zemlja. Izvršna vlast još uvek nije postupila po obavezujućoj odluci suda. Sada postoje naznake da bi to moglo da se promeni
I, po ko zna koji put, naglasio: „Odluka iz 2016. o vraćanju zemljišta manastiru Visoki Dečani obavezuje sve pojedince i ustanove, bez izuzetka“.
I tako osam godina, od kada je kosovski Ustavni sud nakon 16 godina sudskog procesa potvrdio odluku o povratku 24 hektara zemlje manastiru Visoki Dečani.
Svake godine međunarodni zvaničnici podsećaju kosovske vlasti na ovu obavezu, ali bez ikakvog efekta.
Svetlo na kraju tunela?
Juče je iznebuha više kosovskih medija javilo da je vlada u Prištini navodno konačno pristala da postupi po nalogu Ustavnog suda.
„Niko nas još uvek iz kosovskih institucija nije kontaktirao u vezi izvršenja odluke Ustavnog suda Kosova o zemlji manastira Visoki Dečani“,rekli su, međutim, sinoć za KoSSev iz Eparhije raško-prizrenske.
„Poslednjih godina svedoci smo više izjava najviših kosovskih zvaničnika da odluka Ustavnog Suda o zemlji manastira Dečani navodno nije legalno donesena i da ne može biti izvršena i da o njoj treba da se vodi nekakav dijalog sa Crkvom“, saopštila je dalje Eparhija raško-prizrenska.
image(75)Rad na imanju Visokih Dečana početkom prošlog veka / Foto: Wikipedia.org
Navode da su nakon konsultacija sa pravnim savetnicima i više kontakata sa međunarodnim predstavnicima u Prištini, odavno izneli svoj stav „da se oko pomenute odluke Ustavnog suda, koja je obavezujuća i konačna (res judicata), ne može voditi nikakav dijalog, niti praviti dogovor jer je to protivno zakonskim principima u svim demokratskim društvima“.
Iz Eparhije podsećaju da je opština Dečane godinama odbijala da izvrši odluku Ustavnog suda, prenosi KoSSev.
Institucijsko zamajavanje
Navode in da su se obraćali centralnom katastru Kosova koji ima puno pravo da upiše zemlju kao vlasništvo manastira.
„Time bi se automatski ažuriralo katastarsko stanje imovine manastira na opštinskom nivou“, naglasili su u Eparhiji.
Ukazuju i na to da se i Ustavni sud Kosova u više navrata oglašavao pozivom da se odluka o zemlji manastira primeni.
„Nažalost, nismo našli razumevanje ni spremnost da se odluka izvrši ni od strane lokalnog ni centralnog katastra Kosova bez ikakvog obrazloženja. Naš slučaj je konstantno bio prebacivan sa opštinskog na centralni i sa centralnog na opštinski nivo i na taj način se uporno izbegavalo izvršenje odluke osam godina“, zaključuju iz Eparhije.
Korak ka vladavini zakona
Na kraju su još jednom zatražili od kosovskih vlasti da postupe u skladu sa zakonom, „da konačno urade svoj deo posla u skladu sa zakonom i upišu našu zemlju u katastar i manastiru izdaju uredan posedovni list u skladu sa sudskom presudom“, piše KoSSev.
To bi bio, ocenjuju iz Eparhije, značajan korak za vladavinu zakona.
I zaključuju: „Što se tiče spremnosti za dijalog u cilju unapređenja života i rešavanja praktičnih pitanja, naša Crkva uvek je bila i ostala otvorena za razgovor sa svim ljudima dobre volje, što smo na delu pokazivali svih ovih godina“.
Istorijat slučaja
Srednjevekovni manastir Visoki Dečani Srpske pravoslavne crkve više od dve decenije pokušava da povrati vlasništvo nad 24 hektara zemlje i šume na Kosovu.
Ova zemlja, koja se nalazi oko manastira, u katastru je upisana kao imovina društvenih preduzeća iz bivše Savezne Republike Jugoslavije „Ijlirija“ i „Apiko“.
image(76)Slika Visokih Dečana Nadežde Petrović / Foto: Wikipedia.org
U vlasništvu prvog je hotel, a drugog fabrika meda.
Posle Drugog svetskog rata, jugoslovenska vlast oduzela je manastiru 700 hektara zemlje, a država Srbija je 1997. vratila 24 hektara zemlje, koja okružuje manastir.
Međutim, opština Dečani to nije priznala. Od tada traje sudski spor.
Ignorisanje presuda
Presuda da zemljište pripada manastiru Visoki Dečani doneta je 2012. godine, a potom ju je i 20. maja 2016. godine potvrdio i kosovski Ustavni sud.
Uprkos svemu, lokalne vlasti u Dečanima odbijaju da sprovedu tu odluku, uz obrazloženje da je devedesetih godina prošlog veka za vreme socijalističke Jugoslavije režim Slobodana Miloševića na silu oduzimao imovinu.
Šefovi misija Francuske, Nemačke, Italije, Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država pozivali su Vladu Kosova da bez daljeg odlaganja, u potpunosti izvrši zakonit upis zemljišta manastira Dečani u skladu sa odlukom.
I Misija OEBS na Kosovu pozvala je prištinske institucije da izvrše upis zemljišta manastira Visoki Dečani u skladu sa presudom kosovskog Ustavnog suda, ali to se nije desilo.
Mišljenja mimo Ustavnog suda
Iguman manastira Sava Janjić rekao je ranije da je ovo pitanje vladavine zakona i da su najviši sud Kosova i Ustavni sud doneli presudu da to zemljište pripada manastiru.
„To je konačna odluka, kako je rečeno u presudi Ustavnog suda, koja se ne može menjati i mora se primeniti“, zaključuje on.
Gradonačelnik Dečana, Baškim Ramosaj, pak, razmišljao je drugačije, rekavši nakon presude Ustavnog suda da je – apsurdna.
„Ocenjujem da je Ustavni sud doneo najapsurdniju odluku koju može doneti neki Ustavni sud, kada je ocenio ispravnim odluku Skupštine i Republike Srbije iz 1992. i 1997. godine, što se nažalost desilo 2016. godine“, konstatovao je tada Ramosaj.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Niska produktivnost, zavisnost od uglja, slabo sofisticiran izvoz i masovan odliv radne snage ostaju ključne prepreke ekonomskom razvoju Zapadnog Balkana, pokazuje nova publikacija nemačkog Aspen instituta
Protiv ministra kulture Nikola Selakovića, zajedno sa još troje osumnjičenih, podignut je optužni predlog zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja i falsifikovanje službene isprave
Vlast je rešila da izmenom Zakona, stavi Javno tužilaštvo za organizovani kriminal pod kontrolu beogradskog Višeg javnog tužilaštva, odnosno Nenada Stefanovića spremnog da uguši autonomiju JTOK-a. Ako ne bude JTOK-a, neće biti ni istraga protiv Vesića, Momirovića, Selakovića pa ni Vučića i Malog koji se s razlogom brinu da li će se naći u nekoj sledećoj optužnici
Povodom izjave predsednika Srbije Aleksandra Vučića da bi, u slučaju podizanja optužnice vezane za Generalštab, pomilovao sve optužene, oglasili su se studenti Pravnog fakulteta u blokadi, upozoravajući da se institut pomilovanja zloupotrebljava kao politička poruka lojalnosti i nekažnjivosti
Ekstremni desničar Pavle Bihali u jednom tajno snimanom razgovoru kaže da radi kao dragstor „šta mu se kaže“ jer je „ucenjen“ i inače će ići na „robiju“. Bihali za „Vreme“ sada priča o tom snimku i tome šta je navodno radio 15. marta tokom velikog protesta
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!