Ustavni sud Kosova je još 2016. godine presudio da manastiru Visoki Dečani mora da se vrati zemlja. Izvršna vlast još uvek nije postupila po obavezujućoj odluci suda. Sada postoje naznake da bi to moglo da se promeni
I, po ko zna koji put, naglasio: „Odluka iz 2016. o vraćanju zemljišta manastiru Visoki Dečani obavezuje sve pojedince i ustanove, bez izuzetka“.
I tako osam godina, od kada je kosovski Ustavni sud nakon 16 godina sudskog procesa potvrdio odluku o povratku 24 hektara zemlje manastiru Visoki Dečani.
Svake godine međunarodni zvaničnici podsećaju kosovske vlasti na ovu obavezu, ali bez ikakvog efekta.
Svetlo na kraju tunela?
Juče je iznebuha više kosovskih medija javilo da je vlada u Prištini navodno konačno pristala da postupi po nalogu Ustavnog suda.
„Niko nas još uvek iz kosovskih institucija nije kontaktirao u vezi izvršenja odluke Ustavnog suda Kosova o zemlji manastira Visoki Dečani“,rekli su, međutim, sinoć za KoSSev iz Eparhije raško-prizrenske.
„Poslednjih godina svedoci smo više izjava najviših kosovskih zvaničnika da odluka Ustavnog Suda o zemlji manastira Dečani navodno nije legalno donesena i da ne može biti izvršena i da o njoj treba da se vodi nekakav dijalog sa Crkvom“, saopštila je dalje Eparhija raško-prizrenska.
image(75)Rad na imanju Visokih Dečana početkom prošlog veka / Foto: Wikipedia.org
Navode da su nakon konsultacija sa pravnim savetnicima i više kontakata sa međunarodnim predstavnicima u Prištini, odavno izneli svoj stav „da se oko pomenute odluke Ustavnog suda, koja je obavezujuća i konačna (res judicata), ne može voditi nikakav dijalog, niti praviti dogovor jer je to protivno zakonskim principima u svim demokratskim društvima“.
Iz Eparhije podsećaju da je opština Dečane godinama odbijala da izvrši odluku Ustavnog suda, prenosi KoSSev.
Institucijsko zamajavanje
Navode in da su se obraćali centralnom katastru Kosova koji ima puno pravo da upiše zemlju kao vlasništvo manastira.
„Time bi se automatski ažuriralo katastarsko stanje imovine manastira na opštinskom nivou“, naglasili su u Eparhiji.
Ukazuju i na to da se i Ustavni sud Kosova u više navrata oglašavao pozivom da se odluka o zemlji manastira primeni.
„Nažalost, nismo našli razumevanje ni spremnost da se odluka izvrši ni od strane lokalnog ni centralnog katastra Kosova bez ikakvog obrazloženja. Naš slučaj je konstantno bio prebacivan sa opštinskog na centralni i sa centralnog na opštinski nivo i na taj način se uporno izbegavalo izvršenje odluke osam godina“, zaključuju iz Eparhije.
Korak ka vladavini zakona
Na kraju su još jednom zatražili od kosovskih vlasti da postupe u skladu sa zakonom, „da konačno urade svoj deo posla u skladu sa zakonom i upišu našu zemlju u katastar i manastiru izdaju uredan posedovni list u skladu sa sudskom presudom“, piše KoSSev.
To bi bio, ocenjuju iz Eparhije, značajan korak za vladavinu zakona.
I zaključuju: „Što se tiče spremnosti za dijalog u cilju unapređenja života i rešavanja praktičnih pitanja, naša Crkva uvek je bila i ostala otvorena za razgovor sa svim ljudima dobre volje, što smo na delu pokazivali svih ovih godina“.
Istorijat slučaja
Srednjevekovni manastir Visoki Dečani Srpske pravoslavne crkve više od dve decenije pokušava da povrati vlasništvo nad 24 hektara zemlje i šume na Kosovu.
Ova zemlja, koja se nalazi oko manastira, u katastru je upisana kao imovina društvenih preduzeća iz bivše Savezne Republike Jugoslavije „Ijlirija“ i „Apiko“.
image(76)Slika Visokih Dečana Nadežde Petrović / Foto: Wikipedia.org
U vlasništvu prvog je hotel, a drugog fabrika meda.
Posle Drugog svetskog rata, jugoslovenska vlast oduzela je manastiru 700 hektara zemlje, a država Srbija je 1997. vratila 24 hektara zemlje, koja okružuje manastir.
Međutim, opština Dečani to nije priznala. Od tada traje sudski spor.
Ignorisanje presuda
Presuda da zemljište pripada manastiru Visoki Dečani doneta je 2012. godine, a potom ju je i 20. maja 2016. godine potvrdio i kosovski Ustavni sud.
Uprkos svemu, lokalne vlasti u Dečanima odbijaju da sprovedu tu odluku, uz obrazloženje da je devedesetih godina prošlog veka za vreme socijalističke Jugoslavije režim Slobodana Miloševića na silu oduzimao imovinu.
Šefovi misija Francuske, Nemačke, Italije, Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država pozivali su Vladu Kosova da bez daljeg odlaganja, u potpunosti izvrši zakonit upis zemljišta manastira Dečani u skladu sa odlukom.
I Misija OEBS na Kosovu pozvala je prištinske institucije da izvrše upis zemljišta manastira Visoki Dečani u skladu sa presudom kosovskog Ustavnog suda, ali to se nije desilo.
Mišljenja mimo Ustavnog suda
Iguman manastira Sava Janjić rekao je ranije da je ovo pitanje vladavine zakona i da su najviši sud Kosova i Ustavni sud doneli presudu da to zemljište pripada manastiru.
„To je konačna odluka, kako je rečeno u presudi Ustavnog suda, koja se ne može menjati i mora se primeniti“, zaključuje on.
Gradonačelnik Dečana, Baškim Ramosaj, pak, razmišljao je drugačije, rekavši nakon presude Ustavnog suda da je – apsurdna.
„Ocenjujem da je Ustavni sud doneo najapsurdniju odluku koju može doneti neki Ustavni sud, kada je ocenio ispravnim odluku Skupštine i Republike Srbije iz 1992. i 1997. godine, što se nažalost desilo 2016. godine“, konstatovao je tada Ramosaj.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Posle dva dana nepojavljivanja u medijima, predsednik Aleksandar Vučić, gostovao je na Radio-televiziji Srbije. Rekao je da će nastaviti da insistira na dijalogu, ali i ponovio da su protesti neustavni i protivzakoniti
Do izbora za kosovski parlament ostalo je tri dana. Predizborne kampanje se privode kraju i šta je obeležilo poslednjih dana ovu trku? Kakve poruke je slala Srpska lista, a kakve Samoopredeljenje
Nemački političari ocenjuju da bi srpska vlast trebalo da sluša demonstrante, a ima i onih koji smatraju da ta zemlja ne bi trebalo da se meša u unutrašnja politička pitanja Srbije.
Mini „istraživački” serijal o studentskim protestima pod nazivom „(De)blokada“, zapravo je propagandni bućkuriš prožet diskursom koji se u protekla tri meseca kuva u kuhinji Srpske napredne stranke
Što duže traje studentska i narodna buna, to se više nameće pitanje da li će zahtevi postati „političkiji“ – recimo, prelazna vlada i pošteni izbori. Ali rastu i šanse za međusobice i zađevice, koje su siguran recept za kraj protesta
Ministar kulture Nikola Selaković je bio svestan pištaljki pod svojim prozorom. Kao što su i kulturnjaci u blokadi njegovog Ministarstva videli da ih sa prozora tog istog Ministarstva ljudi pozdravljaju. Delovali su složno, da su na istoj strani. Selaković je bio sam.
Studenti su shvatili da se odvija borba za značenja, u kojoj se jedno ime ne pominje: ime diktatora. Jer, da se to ime pojavilo u njihovim zahtevima ono bi „pojelo“ same zahteve
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!