img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kosovo

Oteta zemlja: Kurtiju Kurtijevo, a Visokim Dečanima što im pripada

07. март 2024, 09:27 M.N./KoSSev
Foto: Wikipedia.org
U decenijskom sporu oko zemlje: Manastir Visoki Dečani
Copied

Ustavni sud Kosova je još 2016. godine presudio da manastiru Visoki Dečani mora da se vrati zemlja. Izvršna vlast još uvek nije postupila po obavezujućoj odluci suda. Sada postoje naznake da bi to moglo da se promeni

„Nesprovođenje sudske odluke o zemljištu Visokih Dečana dovodi u pitanje vladavinu prava na Kosovu“, rekao je krajem februara šef Euleksa Đovani Pjetro Barbano.

I, po ko zna koji put, naglasio: „Odluka iz 2016. o vraćanju zemljišta manastiru Visoki Dečani obavezuje sve pojedince i ustanove, bez izuzetka“.

I tako osam godina, od kada je kosovski Ustavni sud nakon 16 godina sudskog procesa potvrdio odluku o povratku 24 hektara zemlje manastiru Visoki Dečani.

Svake godine međunarodni zvaničnici podsećaju kosovske vlasti na ovu obavezu, ali bez ikakvog efekta.

Svetlo na kraju tunela?

Juče je iznebuha više kosovskih medija javilo da je vlada u Prištini navodno konačno pristala da postupi po nalogu Ustavnog suda.

„Niko nas još uvek iz kosovskih institucija nije kontaktirao u vezi izvršenja odluke Ustavnog suda Kosova o zemlji manastira Visoki Dečani“, rekli su, međutim, sinoć za KoSSev iz Eparhije raško-prizrenske.

„Poslednjih godina svedoci smo više izjava najviših kosovskih zvaničnika da odluka Ustavnog Suda o zemlji manastira Dečani navodno nije legalno donesena i da ne može biti izvršena i da o njoj treba da se vodi nekakav dijalog sa Crkvom“, saopštila je dalje Eparhija raško-prizrenska.

image(75)
Rad na imanju Visokih Dečana početkom prošlog veka / Foto: Wikipedia.org

Navode da su nakon konsultacija sa pravnim savetnicima i više kontakata sa međunarodnim predstavnicima u Prištini, odavno izneli svoj stav „da se oko pomenute odluke Ustavnog suda, koja je obavezujuća i konačna (res judicata), ne može voditi nikakav dijalog, niti praviti dogovor jer je to protivno zakonskim principima u svim demokratskim društvima“.

Iz Eparhije podsećaju da je opština Dečane godinama odbijala da izvrši odluku Ustavnog suda, prenosi KoSSev.

Institucijsko zamajavanje

Navode in da su se obraćali centralnom katastru Kosova koji ima puno pravo da upiše zemlju kao vlasništvo manastira.

„Time bi se automatski ažuriralo katastarsko stanje imovine manastira na opštinskom nivou“, naglasili su u Eparhiji.

Ukazuju i na to da se i Ustavni sud Kosova u više navrata oglašavao pozivom da se odluka o zemlji manastira primeni.

„Nažalost, nismo našli razumevanje ni spremnost da se odluka izvrši ni od strane lokalnog ni centralnog katastra Kosova bez ikakvog obrazloženja. Naš slučaj je konstantno bio prebacivan sa opštinskog na centralni i sa centralnog na opštinski nivo i na taj način se uporno izbegavalo izvršenje odluke osam godina“, zaključuju iz Eparhije.

Korak ka vladavini zakona

Na kraju su još jednom zatražili od kosovskih vlasti da postupe u skladu sa zakonom, „da konačno urade svoj deo posla u skladu sa zakonom i upišu našu zemlju u katastar i manastiru izdaju uredan posedovni list u skladu sa sudskom presudom“, piše KoSSev.

To bi bio, ocenjuju iz Eparhije, značajan korak za vladavinu zakona.

I zaključuju: „Što se tiče spremnosti za dijalog u cilju unapređenja života i rešavanja praktičnih pitanja, naša Crkva uvek je bila i ostala otvorena za razgovor sa svim ljudima dobre volje, što smo na delu pokazivali svih ovih godina“.

Istorijat slučaja

Srednjevekovni manastir Visoki Dečani Srpske pravoslavne crkve više od dve decenije pokušava da povrati vlasništvo nad 24 hektara zemlje i šume na Kosovu.

Ova zemlja, koja se nalazi oko manastira, u katastru je upisana kao imovina društvenih preduzeća iz bivše Savezne Republike Jugoslavije „Ijlirija“ i „Apiko“.

image(76)
Slika Visokih Dečana Nadežde Petrović / Foto: Wikipedia.org

U vlasništvu prvog je hotel, a drugog fabrika meda.

Posle Drugog svetskog rata, jugoslovenska vlast oduzela je manastiru 700 hektara zemlje, a država Srbija je 1997. vratila 24 hektara zemlje, koja okružuje manastir.

Međutim, opština Dečani to nije priznala. Od tada traje sudski spor.

Ignorisanje presuda

Presuda da zemljište pripada manastiru Visoki Dečani doneta je 2012. godine, a potom ju je i 20. maja 2016. godine potvrdio i kosovski Ustavni sud.

Uprkos svemu, lokalne vlasti u Dečanima odbijaju da sprovedu tu odluku, uz obrazloženje da je devedesetih godina prošlog veka za vreme socijalističke Jugoslavije režim Slobodana Miloševića na silu oduzimao imovinu.

Šefovi misija Francuske, Nemačke, Italije, Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država pozivali su Vladu Kosova da bez daljeg odlaganja, u potpunosti izvrši zakonit upis zemljišta manastira Dečani u skladu sa odlukom.

I Misija OEBS na Kosovu pozvala je prištinske institucije da izvrše upis zemljišta manastira Visoki Dečani u skladu sa presudom kosovskog Ustavnog suda, ali to se nije desilo.

Mišljenja mimo Ustavnog suda

Iguman manastira Sava Janjić rekao je ranije da je ovo pitanje vladavine zakona i da su najviši sud Kosova i Ustavni sud doneli presudu da to zemljište pripada manastiru.

„To je konačna odluka, kako je rečeno u presudi Ustavnog suda, koja se ne može menjati i mora se primeniti“, zaključuje on.

Gradonačelnik Dečana, Baškim Ramosaj, pak, razmišljao je drugačije, rekavši nakon presude Ustavnog suda da je – apsurdna.

„Ocenjujem da je Ustavni sud doneo najapsurdniju odluku koju može doneti neki Ustavni sud, kada je ocenio ispravnim odluku Skupštine i Republike Srbije iz 1992. i 1997. godine, što se nažalost desilo 2016. godine“, konstatovao je tada Ramosaj.

Tagovi:

Kosovo Manastir Visoki Dečani Ustavni sud Kosova Spor oko zemlje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Predsednik Srbije

Predsednik Srbije

13.фебруар 2026. M. L. J.

Vučić: „U Minhenu svi pričaju o ratu“

Aleksandar Vučić izjavio je da u Minhenu nikada više nije video ljudi u uniformama, kao i da svi pričaju o ratu. Brinu ga, kaže, i susedi

Kosovo

13.фебруар 2026. Iva Manojlović/DW

Atak na preostale srpske institucije na Kosovu

Srpske institucije na Kosovu zamiru, a zvanični Beograd ćuti, iako se busa nacionalizmom kad god ustreba

Prebijanje demonstranta u Valjevu, čovek na asfaltu, policajac sa podignutim pendrekom

Protesti u Srbiji

13.фебруар 2026. K. S.

Šest meseci od „najcrnje noći“ u Valjevu: Protest povodom avgustovske policijske brutalnosti

U Valjevu će u subotu, 14. februara, biti održan protest povodom šest meseci od policijske brutalnosti nad građanima tog grada. Kakav je plan skupa i šta se u Valjevu desilo lane

Studenti

13.фебруар 2026. Filip Đorđević (DW)

Studenti i opozicija: Hoće li politička zrelost prevagnuti nad sujetama?

„Prema poverenju koje uvažavamo se odnosimo svesno i odgovorno, stoga ne želimo da dopustimo da na bilo koji način zavisimo od drugih aktera", objašnjava Anja, studentknija Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu

Protest u Kragujevcu

Studentski protesti

12.фебруар 2026. K. S.

„Sretnimo se ponovo”: Kakav je plan protesta u Kragujevcu

U Kragujevcu i Orašcu će na Sretenje biti održani studentski skupovi. Kakav je plan protesta

Komentar
Takmičenje specijalnih jedinica u Dubaiju

Pregled nedelje

Trbušni ples specijalaca

Zašto je trbušni ples specijalaca na revijalnom takmičenju u Dubaiju toliko važan sa Srbiju i slične autoritarne države? Biće da to i te kako ima veze sa medijskim i drugim slobodama

Filip Švarm

Komentar

Srećna Manja svima koji slave

Manja Grčić dolazi u RTS sa imidžom ratraka – između novinarstva, odanosti režimu i krupnom kapitalu, uvek je birala drugo dvoje

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1832
Poslednje izdanje

Ova situacija

Pravda, režimski neprijatelj broj jedan Pretplati se
Šta je Centar za društvenu stabilnost

Produkcija otrova i magle

Mit o krađi glasova u SAD

Kako je Srbija postala kolateralna šteta

Dosije Epstin

Sada tek znamo koliko još ne znamo

Dosije “Vremena”: Vek samoće

Elenor Rigbi i svi ti usamljeni ljudi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure