img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju povodom svetskog Dana Roma

Osman Balić: Romi su značajan rezervoar glasova, a niko im se ne obraća

08. април 2022, 09:11 Sonja Ćirić
Foto: Iz lične arhive
U Skupštini se nikad ne raspravlja o romskom pitanju: Osman Balić
Copied

„Romi nisu etnocentrični i i teško ih je samo nacionalizmom, bez političke ideje, homogenizovati. Srbija je ovih dana oštro skrenula udesno i bojim se da u nedostatku ozbiljnih političkih ideja u desničara  Romi ne postanu objekat i meta za pridobijanje političkih poena“

Osmi april, svetski Dan Roma, u Srbiji slavi 2,4 odsto stanovništva. U saopštenju koje je tim povodom objavila Liga Roma između ostalog piše da osećaju „istinsku potrebu za učešćem u javnom životu“, što pokazuju „kulturom pacifizma i mira, svojom nadvremeno vrednom umetnošću koju daruju svakome nesebično, i svojim neupitnim patriotizmom prema zemlji u kojoj žive“.

Pa ipak, jedina romska lista koja se na izborima u nedelju kandidovala za Parlament, Romska partija – Srđan Šajn, zainteresovala je samo 0,2 posto glasača.

„Razloga je više“ kaže Osman Balić predsednik Lige Roma i direktor YUROM centra, nevladinih organizacija.

„Privatne“ romske partije

„Romska partija Srđana Šajna je privatna, lična partija samog Srđana Šajna. Nema  unutrašnju organizacionu strukturu političke partije, između izbornih ciklusa nema nikakvu stranačku aktivnost, kasno su počeli sa kampanjom, njen lider živi u Austriji – to su uzroci slabog rezultata.“

Privatne partije su, objašnjava Balić, sve one nastale kupovinom nekoliko malih partija, što je „deo političke kulture u Srbiji. Tako je sa Šajnovom, i sa  nekoliko drugih romskih stranaka. Stranke se kupuju i prodaju. Uostalom, imate puno takvih primera u Srbiji: od Vuka Draškovića do Vuka Jeremića.“

Romi nisu bili zainteresovani da ih u Parlamentu zastupa takva partija, pogotovo što oni nisu, kaže Balić „etnocentrični i teško ih je samo nacionalizmom, bez političke ideje, homogenizovati, kao što nacionalizam okuplja druge nacije.“

Veliki broj Roma je u Srpskoj naprednoj stranci (SNS) čiji ih „funkcioneri uvažavaju“, što oni uzvraćaju aktivizmom „od Nacionalnog Saveta Roma do svakog većeg romskog naselja“. Prema njegovim saznanjima „najveći broj Roma, oko 150 do 200 hiljada, glasao je za SNS“.

Više me slušju u Evropi, nego u Srbiji

„Romi znaju da se ozbiljan čovek ne bavi politikom u Srbiji“ kaže Osman Balić, mada ne misli da su, na primer, Tadić, Ponoš, Vučić – neozbiljni ljudi. „Kad bi Vučića neko posmatrao sa strane, video bi da on udara 200 na sat i desno i levo i po centru, da ima dobru retoriku, ali da je demokratiju narušio.“ Balić kaže i da nema politike bez para, „pitajte Tadića o tome“.

Osman Balić je uključen u politički život Srbije od početka 1990-tih, kaže da se u stanu njegovih roditelja u Nišu sastajao gradski ogranak Saveza reformskih snaga, bio je u Uniji Roma Srbije kad je to bila parlamentarna stranka, blisko je sarađivao sa Borisom Tadićem dok je on bio predsednik države.

S obzirom da je na čelu najveće romske nevladine organizacije u zemlji, od njega se očekuje da osnuje političku stranku.

„Ne, nikako. Ovo je devijantno vreme i njemu se nije dobro baviti politikom. A mislim i da bi me u Parlamentu slabo čuli. Ja sam dva puta govorio u Bundestagu, više me slušaju u Evropi nego u Srbiji“, kaže Osman Balić.

Nekorišćenje glasačkog kapaciteta

„Pitanje je da li bismo  sa jakom političkom partijom Roma u ovoj našoj maloj bari sa mnogo halapljivih krokodila i u društvenom kontekstu koji je etnocentičan, učinili nešto bolje za običnog malog građanina Roma i Rome kao kolektivitet. Ne znam. Ništa nije toliko loše, da ne može da bude još i gore.“

Naglašava da po proračunima domaćih i inostranih organizacija  u Srbiji živi između 400 i 600.000  Roma.

„I to jeste značajan rezervoar glasova. Pa ipak, stranke u svojim programima pridaju malo značaja ovoj činjenici. Neki procenjuju da bi im ozbiljniji politički tretman romske zajednice naneo štetu kod većinskog tela birača. Nekima je antiromska politika podigla  politički i javnomnjenski rejting. Na kraju, Srbija je ovih dana  oštro skrenula desno. Bojim se da u nedostatku ozbiljnih političkih ideja u desničara,  Romi ne postanu objekat i meta za pridobijanje političkih poena“.

„Kako god, činjenica je da Romi ne koriste glasački kapacitet koji imaju“, kaže Balić. „Ali, ako bi sadašnja romska  politička elita počela da primenjuje ovde odomaćeni narativ i  nacionalističku retoriku zastrašivanja, izmišljanja neprijatelja, i etničke homogenizacije po svaku cenu, onda bismo  sasvim sigurno imali i političku partiju Roma.“

Skupština preskače romsko pitanje

A do tada, kaže Osman Balić, nada se da će Roma biti  u novom Parlamentu. Nabraja da je njih troje na listi SNS-a, da je Demokratska Unija Roma prišla SPS-u pa će verovatno „makar dvoje biti  među poslanicima i biti od koristi praktičnim potrebama Roma koje su navedene u Strategiji za Rome i poglavlju 23. procesa pridruživanja Srbije Evropskoj Uniji“.

Podseća da se poslednjih petnaestak godina u Skupštini Srbije nikada nije razgovaralo o Romima, niti o rezultatima Strategija za Rome, a bilo ih je dve.“

Nije segovorilo u Skupštini Srbije ni o smanjenju siromaštva, ni o diskriminaciji koja je institucionalizovana i najvidljivija u državnoj upravi.

„Doduše, ako je za utehu, o etničkim manjinama se nikada nije razgovaralo u Skupštini Srbije“, kaže Balić, „čak ni pre dvadesetak godina kada smo usvajali Zakone o manjinama  i nacionalnim savetima. Ako se sećate, navedeni Zakoni su usvojeni bez debate. Kao nužno zlo fasadne demokratije u Srbiji.“

 

Tagovi:

Demokratska unija Roma Liga Roma Osman Balić Romi u Srbiji romske partije Srđan Šajn SvetskiDan Roma YUROM
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pobuna naroda

18.јул 2025. N.M.

Građani ne odustaju: Protesti u Užicu, Zrenjaninu, Nišu i Pančevu

Večeras se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Nišu građani protestuju protiv izveštavanja lokalne televizije, dok su se u Zrenjaninu okupili kao podrška studentu Luki Mihajloviću

Blokade

18.јул 2025. N. M.

Studenti za sutra najavili blokadu Zemuna

Studenti Poljoprivrednog fakulteta u blokadi najavili su za sutra (19. jul) u 17 časova blokadu Avijatičarskog trga u Zemunu

Tužilaštvo

18.јул 2025. M. L. J.

Potvrđena optužnica protiv Vesićevog advokata koji je udario policajca na spidu

Osnovni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu Osnovnog javnog tužilaštva protiv advokata Nemanje Aleksića zbog više krivičnih dela

Srbija i Pokret nesvrstanih

18.јул 2025. B. B.

Zašto će Srbija 1. septembra slaviti Dan nesvrstanih?

Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije

Protesti u Novom Sadu

18.јул 2025. Andrej Ivanji

Od kuće do kuće: Na red za “linčovanje” došli Gojković i Madić

Novosađani nastavljaju sa protestima pred kućama naprednjačkih funkcionera. Da li je u pitanju “linč”, “čist nacizam” ili nešto treće

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure