img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Unutrašnja politika

Opozicija posle podele i izbornog fijaska: Zajedno protiv litijuma?

25. јун 2024, 10:57 Tijana Stanić
Protesti protiv kompanije Rio Tinto u januaru 2022. godine izveli su hiljade ljudi na ulice Foto Tanjug/Nenad Mihajlović
Detalj sa jednog od prethodnih protesta
Copied

Izbori su prošli, opozicija se podelila, a Srpska napredna stranka ponovo je izašla kao apsolutni pobednik. Kakva je trenutna politička situacija u Srbiji, šta opoziciji preostaje i da li pobuna protiv Rio Tinta može da bude pogonsko gorivo za borbu protiv vladajuće strukture? Politički analitičar Dejan Bursać kaže za „Vreme“ da se radi o neistraženom terenu

Nakon fijaska koji je na izborima doživeo veći deo opozicije postavlja se pitanje – šta dalje? Naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju Dejan Bursać kaže za „Vreme“ da bi opozicija trebalo da iskoristi naredne mesece da razmisli o svojim narednim potezima. Odnosno, da pogleda u semafor.

„Zadatak za opozicione aktere bi barem preko ovog leta i ovih meseci trebalo da bude da sednu i razmisle šta su radili pogrešno prethodnih meseci, čak i godina. Čini mi se da je ovaj rezultat sa lokalnih izbora pokazao koliko su pristupi većine opozicije bili pogrešni i koliko su oni u stvari gubili vreme. Možda su čak izgubili i nekoliko godina, još od onog bojkota 2020. godine, pa preko svih ovih dešavanja, potrošene energije, raznih protesta i slično“, objašnjava Bursać.

On dodaje da je problem za opoziciju i to što se, barem do pre nekoliko meseci, zaista verovalo u njihov uspeh na izborima.

„Do ovih lokalnih izbora se zaista očekivalo, bar pre nekoliko meseci, da će opozicija uspeti da napravi uspeh u nekoliko najvećih gradova i da će na tom uspehu moći da gradi političku borbu protiv Srpske napredne stranke. Možda čak i nalik na ono kako je radila opozicija 90-ih, u smislu da je prvo osvojila vlast 1997. u više gradova i opština, a onda odatle formirala bazu za nacionalnu političku borbu“, ističe.

Da se zapitaju i jedni i drugi

Mlaka, bezidejna i nepersonalizovana kampanja. Sagovornik „Vremena“ objašnjava da je pristup oba dela opozicije – i onog koji je na izbore izašao, ali i bojkotaša – bio pogrešan.

„Fijasko, pre svega u Beogadu i Novom Sadu, podele na one koji bojkotuju i one koji ne bojkotuju, jedan uspeh u Nišu koji će isto, očigledno, biti ugušen od strane Srpske napredne stranke. Vidimo da se to razvlači po sudovima, po GIK-u, verovatno čekajući da počne leto, da ljudi odu na more, da se izduva ta pozitivna energija i da onda preuzmu vlast u tom gradu. Zaista bih rekao da moraju da se zapitaju kuda su pošli i da li je način na koji se bore uopšte svrsishodan i da li može dati rezultate“, ističe Bursać.

„Zbunili su svoje glasače. Pričali su im prvo o neregularnim izborima, o bojkotu, pa onda izašli na izbore. Sa druge strane, konstantno je fokus političke ponude na Aleksandru Vučiću, što zamara ljude. Istovremeno, opozicija tako izlazi na teren na kojem sigurno gubi, jer je Aleksandar Vučić, šta god mislili o njemu, najpopularniji političar u zemlji. Konstantno, umesto da otvorite neke druge frontove, da negde tražite sitne pobede i slično, vi napadate na najjače na ono što SNS ima, na čoveka koji je popularniji od njihove stranke“, objašnjava naš sagovornik.

Dodaje i da ovo važi i za bojkot opoziciju, za koju „ne zna šta očekuje“.

„Deo stranaka bojkotuje svuda, a deo stranaka bojkotuje u Beogradu, a ne bojkotuje u drugim mestima. To su strašno zbunjujući signali koji se šalju glasačima. Ne znam kako im nije jasno da Aleksandar Vučić neće pristati ni na šta i da njega ne zanima da li oni bojkotuju ili ne. Iz prostog razloga što nema spoljnog pritiska. Videli smo to i ranije. Bio je bojkot 2020. i niko se nije potresao što su i nacionalni i lokalni i pokrajinski parlamenti jednostranački. Vidimo da Vučić sarađuje sa zapadom po brojnim pitanjima: Kosovo, litijum, Ukrajina… Oni njega neće pritiskati. Bar ne toliko da to dovede do značajnih ustupaka za opoziciju“.

Litijum – mogući ujedinjujući faktor

Upravo je tema litijuma ovih dana ponovo aktuelna u Srbiji. Priča oko Projekta Jadar i kopanja litijuma u okolini Loznice vratila se u žižu javnosti nakon što je objavljen članak u britanskom listu „Fajnenšel tajms”, u kome se kaže da se Srbija sprema da kompaniji Rio Tinto da dozvolu za otvaranje najvećeg rudnika litijuma u Evropi.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je za ovaj medij da su nove garancije ove kompanije i Evropske unije (EU) odgovor na zabrinutost građana Srbije da li će projekat iskopavanja litijuma zadovoljiti neophodne ekološke standarde. Pored toga, on očekuje da će ovaj projekat biti zvanično predstavljen u Beogradu sledećeg meseca, kao i da se nada da će to okupiti poslovne i političke lidere.

Međutim, ove izjave predsednika Srbije su u suprotnosti sa odlukom Vlade Srbije, kojom je ovaj projekat stopiran u januaru 2022. godine. „Stavili smo tačku na Rio Tinto u Srbiji“, naglasila je tadašnja premijerka Ana Brnabić. U mesecima koji su prethodili izjavi Ane Brnabić Srbiju su preplavili protesti protiv dolaska ove kompanije u zemlju.

„Veliki protesti protiv Rio Tinta pre dve i po godine su zaista spojili raznovrsne protivnike, što eksplatacije litijuma, što Aleksandra Vučića. I Evropljane i rusofile, i levičare i desničare. I mislim da je jedan od recepata za tako nešto bilo što se percipiralo da je pobuna protiv Rio Tinta došla iz civilnog sektora, od strane aktivista“, objašnjava Bursać.

Promenjene okolnosti

Glavni akter protesta bio je Savo Manojlović, sa svojom organizacijom Kreni-promeni. Upravo u ovom periodu je Manojlović stekao veliku popularnost među građanima. Međutim, ovaj put Savo nastupa sa nešto drugačije pozicije – kao aktivan politički akter. A poznato je koliko je u Srbiji rasprostranjen otklon ka politici i političkim partijama. I sagovornik „Vremena“ ističe da se radi o nepoznatom terenu.

„Tema se pokazala kao vrlo potentna. Jasno je da brine veliki broj ljudi. Međutim, nismo ranije imali ove situacije da se ista tema vraća, a da akteri više nisu percipirani kao da dolaze iz civilnog sektora, već sada dolaze direktno iz politike. Tako da će i nama koji se bavimo istraživanjem te materije biti zanimljivo kako će građani reagovati na to i da li će akteri uspeti da mobilišu građane“, dodaje Bursać.

Međutim, on objašnjava je delovanje ostatka opozicije i u pogledu ove teme vrlo ograničeno, s obzirom na slabe izborne rezultate.

„Vi izlazite iz izbora na kojima ste žestoko poraženi i odmah ulećete u sledeću političku borbu, kao da se ništa nije desilo, a pitanje je koliko možete da mobilišete građane sa vašim kapitalom gubitnika“.

Šta opoziciji preostaje

Potpredsednica Stranke slobode i pravde Marinika Tepić izjavila je juče da je jedinstvo opozicije jedina šansa za uspeh na izborima. Ipak, sledeći redovni parlamentarni izbori trebalo bi da se održe 2027. godine. Iste godine kada se organizuje Ekspo, za koji i sam Aleksandar Vučić tvrdi da je „kruna njegovog mandata“.

Upravo zbog toga, upitno je da li opozicija može da očekuje neke ustupke u pogledu vanrednih izbora. Naš sagovornik smatra da je o tome isuviše rano govoriti, ali da se „nikad ne zna kada će Aleksandar Vučić raspisati izbore“.

„Vanredni parlamentarni izbori su uvek mogućnost, ali za sada je rano. Videćemo kakva će biti situacija za godinu-dve, ali trenutno Aleksandar Vučić nema nikakve potrebe za tim jer ima apsolutnu vlast na svim nivoima“, dodaje on i ističe da očekuje određeni vid zamiranja političkih aktivnosti.

„Inicijative koje se sad javljaju mi više liče na plakanje za prosutim mlekom. Postoji veliko razočaranje i apatija građana zbog loših rezultata na izborima. Ukoliko je opozicija mislila da nešto radi, trebalo je da to radi ranije“, kaže Bursać.

Sa pozitivne strane, on ističe da je dobro što je opozicija ušla u parlamente. „Oni u pokrajinskim i lokalnim skupštinama nisu bili od 2020. godine i bojkota. Iako očekujem zamiranje aktivnosti jer neće biti izbora u dogledno vreme, sa druge strane sad imaju priliku da grade svoju ponudu kroz institucije i imaju bar neku vrstu minimalno stabilnog finansiranja, koje dolazi iz učešća u tim institucijama. Da li će oni to da rade ili neće, to je već veliko pitanje“, zaključuje Bursać.

Tagovi:

eksploatacija rude litijuma u Srbiji litijum u Srbiji opozicija Srbija Rio Tinto Srpska napredna stranka
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Protesti i blokade

11.јул 2025. K. S.

BLOG Večeras nova blokada Autokomande, najavljeni skupovi i u drugim mestima

Protiče druga nedelja građanske neposlušnosti u Srbiji. Sva današnja dešavanja pratite u našem blogu uživo

Krivična prijava

11.јул 2025. B. B.

Kako je kafanska fotografija izazvala lavinu napada na tužioca Mladena Nenadića

Anonimni građanin podneo je krivičnu prijavu protiv javnog tužioca za organizovani kriminal Mladena Nenadića zbog zajedničke fotografije sa „potencijalno osumnjičenima za pad nadstrešnice“

Napad na prostorije NPS

11.јул 2025. M. L. J.

Hoće li sad Vučić lično hapsiti u Požarevcu?

Kako se pretnje Aleksandra Vučića prelivaju i na stanje na terenu, pogotovo u manjim mestima u Srbiji

Sudske takse

Napadi na novinare

11.јул 2025. K. S.

ANEM: 20 godina od kako ga je napao policajac, novinar i dalje plaća sudske takse

Asocijacija nezavisnih elektronskih medija pozvala je Komoru javnih izvršitelja da obavi nadzor rada javnog izvršitelja nadležnog u predmetu novinara Vladimira Mitrića, koji 15 godina ne može da naplati obaveze od bivšeg policajca koji ga je napao, za šta postoje četiri pravosnažne presude

Protest u Užicu

Protesti u Srbiji

11.јул 2025. K. S.

Užički ultimatum: Ako ne puste političke zatvorenike, u nedelju svi u Užice

Devetorici Užičana privedenih tokom protesta određen je pritvor do trideset dana. Njihovi sugrađani zahtevaju da ih puste iz zatvora. Ukoliko do toga ne dođe, za nedelju najavljuju do sada neviđeni skup

Komentar

Pregled nedelje

Pohvala neutralnosti

Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa  

Filip Švarm

Komentar

Požari i poplave u rajhu korupcije

Srbija nije spremna za požare, oluje i poplave, ali je predsednik Aleksandar Vučić spreman da od svega napravi propagandu

Nemanja Rujević

Komentar

Policijska tortura: Zašto se tužilaštvo i MUP prave ludi?

Policajac i policajka su snimljeni dok su u pokušaju iznude studentkinju čupali za kosu. To je klasičan primer mučenja i torture, grubo kršenje zakona za koje bi morali da snose posledice

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1801
Poslednje izdanje

MUP i građani

Sve što treba da znate o policiji na protestima Pretplati se
Opozicija na ulicama

Jedinstvo, ali parcijalno

Thompson u Zagrebu

Najmasovniji profašistički skup posle Drugog svetskog rata

Kultura sećanja: Studenti i policija

Represivni san svake diktature

Intervju: Dušan Strajnić Dukat, grupa “Oxajo”

Najbolje je kada me pesma prevaziđe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure