img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Opozicija i protesti: Penal za pobedu

11. decembar 2021, 11:01 Zora Drčelić
Foto: Marija Janković
Opoziciono pitanje svih pitanja: Kako da se ekološki protesti pretvore u političku pobedu
Copied

Opozicioni lideri su shvatili da bi pitanje Rio Tinta moglo da stvori priželjkivanu referendumsku atmosferu o ostanku Aleksandra Vučića na vlasti, samo se ne slažu oko taktike kako da iskoriste probuđenu ekološku svest građana. Moglo bi se reći da je Vučićev tim napravio toliko očigledan prekršaj  u kaznenom prostoru, da sudija nije mogao da ga ignoriše. Pitanje je samo ko će i kako da izvede penal i da li golman ima strah od jedanaesterca

Opozicija je pred velikim ispitom. Šta treba da rade i kako da se ponašaju u pobuni građana koja se događa proteklih subota? To je, na kraju krajeva, pitanje izborne pobede.

Nije mala pobeda koju je hteo da proslavi Savo Manojlović (Kreni-promeni) pošto je Vlada Srbije donela odluku da iz skupštinske procedure povuče Zakon o eksproprijaciji, a Narodnoj skupštini predložila izmene Zakona o referendumu koju su naprednjački poslanici usvojili za pola sata. Za bezmalo deceniju naprednjačke vlasti dosad se nije dogodilo da je Aleksandar Vučić bilo kada napravio ustupak pred demonstrantima.

S druge strane, proglašavanje bilo kakve pobede ne znači ništa ukoliko je to jedna od onih pobeda sa kojima ne znamo šta ćemo. A Vučićev ustupak je samo prosta računica kako da Rio Tinto skloni sa svoje predizborne agende i ljude sa ulica. Jer, Rio Tinto je i bez ovih spornih zakona prilično duboko ušao u posao u Srbiji i to im je protivzakonito omogućila ova vlast.

Shvatio je to i Manojlović pa je odustao od proslave pobede na Trgu Republike. Rekao je da je organizacija Kreni-promeni obećala javno da blokade prestaju ukoliko zahtevi budu usvojeni jer želi da održi reč. Ali i da podržavaju svaki vid borbe za promene, pa tako i svoje „saborce“ i organizacije koji žele da nastave sa demonstracijama sa novim zahtevima.

Svesni su i opozicioni lideri i ekološki aktivisti da ih Vučić gura na brisani prostor, da ih razvodnjava i slabi kad kaže da je ekološke zahteve ispunio i da su svi ostali zahtevi politički. Pri tom, opozicija (zeleno-levi blok Zelenovića, Ćute i Dobrice Veselinovića i političke stranke iz Novembarske koalicije SSP-NS-DS) do prošle subote je uglavnom samo davala snažnu podršku građanskim protestima prepuštajući Manojloviću da ih organizuje na svoj način. Kad je on najavio prekid blokada i pobedu, zeleno-levi blok je preuzeo inicijativu proširivši zahteve na hitno donošenje zakona kojim se briše rudnik u Jadru i smenu REM-a.

I sad se, u toj gužvi u nesuglasicama ekoloških aktivista, zapravo dva opoziciona bloka ponovo prebrojavaju gde je ko. Nije ni važno jesu li danas na ulicu izašli Marinika Tepić i Đilas, Dragana Rakić i Lutovac, Miroslav Aleksić i Jeremić. Ovi poslednji (Narodna stranka) hoće. I ove subote su kao i prethodnih pozvali ljude da se priključe protestu.

Svejedno, male su razlike u pitanju, gotovo nijanse. Pre svega u taktici. Jedni tvrde da će se naredni protesti i blokade izduvati jer ih je nemoguće održavati do proleća, te da je rešenje u kratkim i efikasnim diverzijama koje će se organizovati – poput blokada svake druge nedelje, a drugi da je litijum tema na kojoj Vučić pada i da zato ne treba smanjivati pritisak dok se Rio Tinto nepovratno ne izbaci iz Srbije.

Bilo je već tumačenja da na sledećim izborima opozicija suštinski ima i najteži i najlakši zadatak u isto vreme. Najteži zadatak da pobedi čoveka sa, bez svake sumnje, značajnom većinom, a najlakši – što pri ovakvom stanju stvari u Srbiji, opoziciji nije potrebno da se spram Vučića određuje kroz ideološku različitost.

Ovako, dovoljno je otići na pijac, podići jabuku sa tezge i objasniti ljudima da pitanje hoće li tu jabuku imati ili neće zavisi od drugog pitanja – da li će u Srbiju doći Rio Tinto, kao što su već došli Linglong, Ziđin Majning i druge kompanije koje zagađuju zemlju, vazduh i vodu.

Izbor, u stvari, nije bio nikad lakši, jer više uopšte nije važno kakve su nijanse u razlikama između Jeremića i Đilasa, Ćute i Save Manojlovića. To više nikoga ne zanima. I to bi prvo oni trebalo da shvate.

Ovde je pitanje da li opozicija hoće da homogenizuje biračko telo na jednoj temi koju svi razumeju. I to može biti taj referendum o ostanku Vučića na vlasti. Ne bi to bilo tako, da Vučiću nije stalo do Rio Tinta, da nije preuzeo obaveze prema toj kompaniji, da nema sijaset ugovora koje je Srbija potpisala sa Rio Tintom, a koji su se sve do pre nekoliko dana brižljivo čuvali od javnosti.

Prvo su tvrdili da nemamo nikakvu obavezu prema Rio Tintu sem memoranduma o razumevanju, a onda smo dobili otvoreno priznanje Vučićevog poslanika Šormaza koji kaže da nije tačno da nemamo obaveze prema Rio Tintu i da bi nas raskid ugovora s tom kompanijom skupo koštao. Previše je tajnih ugovora ove države na štetu građana Srbije: od svih ugovora sa Kinom, ugovora sa „Vansijem“ o koncesiji na aerodrom, sporazuma sa „Etihadom“, do privatizacije Instituta „Jaroslav Černi“. Gde god ugovori nisu transparentni i ne zna se na šta se ko obavezao –  tu je korupcija.

Da ljudima postaje jasno o čemu se radi pokazuju istraživanja prema kojima se 14 posto simpatizera SNS-a protivi rudarenju u dolini Jadra. Slažući procente neko je izračunao da je to oko 100.000 Vučićevih sigurnih glasova. To je značajan reper ljudima na opozicionoj sceni.

Mogu sad svi da kritikuju Savu Manojlovića, ali on je pokazao nepodnodnošljivu lakoću delovanja. Čista ideja formulisana u jasan cilj, objašnjena ljudima prostim narodskim jezikom – na ulicu je izašao onaj broj ljudi o kojem mnogi opozicioni prvaci mogu samo da sanjaju.

Savina izjava da drži reč i da zbog toga neće u dalje proteste može biti i njegov temelj za budućnost, ako se odluči na aktivan politički angažman. Održana reč bi mogla višestruko da mu se isplati.

Ma šta o njemu mislili političari, svi bi ga rado videli na svojoj izbornoj listi.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare intervjue na www.vreme.com

Ako vam se sviđa ovaj tekst pretplatite se na digitalno izdanje „Nedeljnika Vreme“

 

 

 

 

Tagovi:

Blokade Ćuta Demonstracije demonstranti Đilas Dobrica Veselinović Dragan Rakić Ekologija Etihad Jadar Jaroslav Černi Jeremić Kreni-Promeni Lutovac Miroslav Aleksić Naprednjaci Ne davimo Beograd NS Opozicija Protesti Referendum REM Rio Tinto Savo Manojlović Šormaz SSP Tepić Vučić Zakon o eksproprijaciji Zakon o referendumu
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Branko Ružić

Socijalistička partija Srbije

31.avgust 2026. B. B.

SPS potvrdio: Isključili smo Ružića, govorio da bi studenti trebalo da pobede

Sukob između Ružića i rukovodstva SPS-a traje duže vreme. SPS podseća da je Ružić između ostalog rekao „da je očigledno da bi studenti trebalo da pobede da bi Srbija pobedila“

Sa transparentom

„Poslanici uz studente – za kontrolu izbora“

31.avgust 2026. M. L. J.

Koliko Srbiji treba kontrolora za fer izbore: 15 ili 50 hiljada?

Formirana je poslanička grupa „Poslanici uz studente – za kontrolu izbora“ koja trenutno broji 16 poslanika. DS tvrdi da se tako povećava mogućnost kontrolisanja izbora, ali koliko Srbiji zaista treba kontrolora

Ratko Mladić drži govor u blizini Cazina, u septembru 1994.

Ratni zločini

31.avgust 2026. Jasmina Roze (DW)

Kako će biti sahranjen Ratko Mladić: Samo jedan čovek odlučuje

Jasno je da u Beogradu samo jedan čovek odlučuje da li će država na bilo koji način učestvovati u sahrani: predsednik Srbije Aleksandar Vučić, piše FAZ

Miroslav Aleksić

Parlamentarni izbori

31.avgust 2026. I.M.

Aleksić: Izbori će biti 25. oktobra, raspisivanje početkom nedelje

Miroslav Aleksić očekuje da će parlamentarni izbori biti održani 25. oktobra i da će biti raspisani početkom naredne nedelje

Sećanje na žrtve u padu nadstrešnice u Novom Sadu

Pad nadstrešnice

31.avgust 2026. I.M.

Studenti najavili komemorativnu šetnju u Beogradu: 16 minuta tišine za 16 žrtava

Povodom 22 meseca od tragedije na Železničkoj stanici u Novom Sadu, studenti u blokadi organizuju komemorativnu šetnju u Beogradu. Učesnici će se u utorak okupiti na Savskom trgu, odakle će krenuti kroz Kneza Miloša do stanice „Beograd centar“

Komentar
Vojska Republike Srpske

Pregled nedelje

Ratko Mladić i njegovi mladići

Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike

Filip Švarm

Komentar

Srpsko društvo nije podeljeno, nego neslobodno

Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić i Siniša Mali

Komentar

„Vučićevih“ 6.000 dinara: Ako vam se gade, darujete ih studentima

Pod parolom „od njih mi ništa ne treba“, mnogi kažu da neće uzeti 6.000 dinara koje Vučić i Mali "daruju" narodu iz Akcionarskog fonda. Od takvog vida protesta je, međutim, slaba vajda

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1860
Poslednje izdanje

Dosije “Vremena”: Deliblatska peščara

Gospodar vatre i njegove sluge Pretplati se
Pred prvi septembar: Osnovno obrazovanje u Srbiji

Ako vam je to u redu, onda ništa

Kultura sećanja: 26 godina od ubistva bivšeg predsednika Predsedništva Srbije

Patika Ivana Stambolića

Srbija i Izrael

Mojsije je Mojsije, a biznis je biznis

Pola veka od smrti Mao Cedunga (1)

Otac, Sin i Sveti duh

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure