img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Opozicija i protesti: Penal za pobedu

11. decembar 2021, 11:01 Zora Drčelić
Foto: Marija Janković
Opoziciono pitanje svih pitanja: Kako da se ekološki protesti pretvore u političku pobedu
Copied

Opozicioni lideri su shvatili da bi pitanje Rio Tinta moglo da stvori priželjkivanu referendumsku atmosferu o ostanku Aleksandra Vučića na vlasti, samo se ne slažu oko taktike kako da iskoriste probuđenu ekološku svest građana. Moglo bi se reći da je Vučićev tim napravio toliko očigledan prekršaj  u kaznenom prostoru, da sudija nije mogao da ga ignoriše. Pitanje je samo ko će i kako da izvede penal i da li golman ima strah od jedanaesterca

Opozicija je pred velikim ispitom. Šta treba da rade i kako da se ponašaju u pobuni građana koja se događa proteklih subota? To je, na kraju krajeva, pitanje izborne pobede.

Nije mala pobeda koju je hteo da proslavi Savo Manojlović (Kreni-promeni) pošto je Vlada Srbije donela odluku da iz skupštinske procedure povuče Zakon o eksproprijaciji, a Narodnoj skupštini predložila izmene Zakona o referendumu koju su naprednjački poslanici usvojili za pola sata. Za bezmalo deceniju naprednjačke vlasti dosad se nije dogodilo da je Aleksandar Vučić bilo kada napravio ustupak pred demonstrantima.

S druge strane, proglašavanje bilo kakve pobede ne znači ništa ukoliko je to jedna od onih pobeda sa kojima ne znamo šta ćemo. A Vučićev ustupak je samo prosta računica kako da Rio Tinto skloni sa svoje predizborne agende i ljude sa ulica. Jer, Rio Tinto je i bez ovih spornih zakona prilično duboko ušao u posao u Srbiji i to im je protivzakonito omogućila ova vlast.

Shvatio je to i Manojlović pa je odustao od proslave pobede na Trgu Republike. Rekao je da je organizacija Kreni-promeni obećala javno da blokade prestaju ukoliko zahtevi budu usvojeni jer želi da održi reč. Ali i da podržavaju svaki vid borbe za promene, pa tako i svoje „saborce“ i organizacije koji žele da nastave sa demonstracijama sa novim zahtevima.

Svesni su i opozicioni lideri i ekološki aktivisti da ih Vučić gura na brisani prostor, da ih razvodnjava i slabi kad kaže da je ekološke zahteve ispunio i da su svi ostali zahtevi politički. Pri tom, opozicija (zeleno-levi blok Zelenovića, Ćute i Dobrice Veselinovića i političke stranke iz Novembarske koalicije SSP-NS-DS) do prošle subote je uglavnom samo davala snažnu podršku građanskim protestima prepuštajući Manojloviću da ih organizuje na svoj način. Kad je on najavio prekid blokada i pobedu, zeleno-levi blok je preuzeo inicijativu proširivši zahteve na hitno donošenje zakona kojim se briše rudnik u Jadru i smenu REM-a.

I sad se, u toj gužvi u nesuglasicama ekoloških aktivista, zapravo dva opoziciona bloka ponovo prebrojavaju gde je ko. Nije ni važno jesu li danas na ulicu izašli Marinika Tepić i Đilas, Dragana Rakić i Lutovac, Miroslav Aleksić i Jeremić. Ovi poslednji (Narodna stranka) hoće. I ove subote su kao i prethodnih pozvali ljude da se priključe protestu.

Svejedno, male su razlike u pitanju, gotovo nijanse. Pre svega u taktici. Jedni tvrde da će se naredni protesti i blokade izduvati jer ih je nemoguće održavati do proleća, te da je rešenje u kratkim i efikasnim diverzijama koje će se organizovati – poput blokada svake druge nedelje, a drugi da je litijum tema na kojoj Vučić pada i da zato ne treba smanjivati pritisak dok se Rio Tinto nepovratno ne izbaci iz Srbije.

Bilo je već tumačenja da na sledećim izborima opozicija suštinski ima i najteži i najlakši zadatak u isto vreme. Najteži zadatak da pobedi čoveka sa, bez svake sumnje, značajnom većinom, a najlakši – što pri ovakvom stanju stvari u Srbiji, opoziciji nije potrebno da se spram Vučića određuje kroz ideološku različitost.

Ovako, dovoljno je otići na pijac, podići jabuku sa tezge i objasniti ljudima da pitanje hoće li tu jabuku imati ili neće zavisi od drugog pitanja – da li će u Srbiju doći Rio Tinto, kao što su već došli Linglong, Ziđin Majning i druge kompanije koje zagađuju zemlju, vazduh i vodu.

Izbor, u stvari, nije bio nikad lakši, jer više uopšte nije važno kakve su nijanse u razlikama između Jeremića i Đilasa, Ćute i Save Manojlovića. To više nikoga ne zanima. I to bi prvo oni trebalo da shvate.

Ovde je pitanje da li opozicija hoće da homogenizuje biračko telo na jednoj temi koju svi razumeju. I to može biti taj referendum o ostanku Vučića na vlasti. Ne bi to bilo tako, da Vučiću nije stalo do Rio Tinta, da nije preuzeo obaveze prema toj kompaniji, da nema sijaset ugovora koje je Srbija potpisala sa Rio Tintom, a koji su se sve do pre nekoliko dana brižljivo čuvali od javnosti.

Prvo su tvrdili da nemamo nikakvu obavezu prema Rio Tintu sem memoranduma o razumevanju, a onda smo dobili otvoreno priznanje Vučićevog poslanika Šormaza koji kaže da nije tačno da nemamo obaveze prema Rio Tintu i da bi nas raskid ugovora s tom kompanijom skupo koštao. Previše je tajnih ugovora ove države na štetu građana Srbije: od svih ugovora sa Kinom, ugovora sa „Vansijem“ o koncesiji na aerodrom, sporazuma sa „Etihadom“, do privatizacije Instituta „Jaroslav Černi“. Gde god ugovori nisu transparentni i ne zna se na šta se ko obavezao –  tu je korupcija.

Da ljudima postaje jasno o čemu se radi pokazuju istraživanja prema kojima se 14 posto simpatizera SNS-a protivi rudarenju u dolini Jadra. Slažući procente neko je izračunao da je to oko 100.000 Vučićevih sigurnih glasova. To je značajan reper ljudima na opozicionoj sceni.

Mogu sad svi da kritikuju Savu Manojlovića, ali on je pokazao nepodnodnošljivu lakoću delovanja. Čista ideja formulisana u jasan cilj, objašnjena ljudima prostim narodskim jezikom – na ulicu je izašao onaj broj ljudi o kojem mnogi opozicioni prvaci mogu samo da sanjaju.

Savina izjava da drži reč i da zbog toga neće u dalje proteste može biti i njegov temelj za budućnost, ako se odluči na aktivan politički angažman. Održana reč bi mogla višestruko da mu se isplati.

Ma šta o njemu mislili političari, svi bi ga rado videli na svojoj izbornoj listi.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare intervjue na www.vreme.com

Ako vam se sviđa ovaj tekst pretplatite se na digitalno izdanje „Nedeljnika Vreme“

 

 

 

 

Tagovi:

Blokade Ćuta Demonstracije demonstranti Đilas Dobrica Veselinović Dragan Rakić Ekologija Etihad Jadar Jaroslav Černi Jeremić Kreni-Promeni Lutovac Miroslav Aleksić Naprednjaci Ne davimo Beograd NS Opozicija Protesti Referendum REM Rio Tinto Savo Manojlović Šormaz SSP Tepić Vučić Zakon o eksproprijaciji Zakon o referendumu
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Đorđe Miketić

„Urbanizacija Košutnjaka"

08.decembar 2025. I.M.

Miketić: Planirana gradnja kod Košutnjaka napad na grad i na naše pluća

Vlada je pokrenula izradu plana koji obuhvata prostor Avala Filma, Kinoteke i RTS-a. Iz inicijative Beograd ostaje upozoravaju da je reč o pokušaju legalizacije investitorske gradnje u jednom od ključnih zelenih pojaseva Beograda

Osnovno obrazovanje

08.decembar 2025. K. S.

Poruka uznemirujuće sadržine: OŠ „Nadežda Petrović“ u kriznom sistemu rada

Jedan učenik u petak (5. decembar) pronašao je u OŠ „Nadežda Petrović“ poruku uznemirujuće sadržine. Neki roditelji odbili su da pošalju 8. decembra decu u školu, a Ministarstvo prosvete saopštava da se sprovode mere za postupanje u kriznim situacijama

Ćacilend

08.decembar 2025. K. S.

MUP demantuje Novu: Policija s Palilule nije odbila da obezbeđuje Ćacilend

Posle saznanja Nove da je jedna smena policajaca iz Policijske stanice Palilula odbila da obezbeđuje Ćacilend, Ministarstvo unutrašnjih poslova te navode demantuje

Pravosuđe u Srbiji

07.decembar 2025. I.M.

Sudije i tužioci protestovali ispred Ustavnog suda zbog političkih pritisaka

Sudije i tužioci iz cele Srbije okupili su se ispred Ustavnog suda u Beogradu na protestu protiv političkih pritisaka na pravosuđe, povodom sprečavanja tužiteljke da izvrši uviđaj nakon incidenta u šatorskom naselju ispred Skupštine.

Kućni pritvor

07.decembar 2025. I.M.

Protest podrške poslaniku Radivoju Jovoviću u Novom Sadu

U Novom Sadu održan je miran skup podrške pokrajinskom poslaniku Pokreta slobodnih građana, Radivoju Jovoviću, organizovan od strane studenata Fakulteta za pravne i poslovne studije „Dr Lazar Vrkatić“

Komentar
Nikola Selaković i Vladimir Đukanović pred Tužilaštvom za organizovani klriminal uz prisustvi režimskih TV ekipa

Komentar

Performans i prenemaganje

Performansi ministra kulture Nikole Selakovića u vezi sa Tužilaštvom za organizovani kriminal ne odišu, doduše, naročitim glumačkim talentom, ali zato verno dočaravaju prirodu naprednjkačke vlasti

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Selaković protiv Vučića

Izjavivši da je Vučić pravi cilj Tužilaštva za organizovani kriminal, Selaković je kanda aludirao na američki antimafijaški zakon RICO – ne goni se samo ko je direktno učestvovao u krivičnim delima, nego i onaj ko je bio na čelu organizacije koja ih je počinila. A poznato je ko vodi naprednjačku vlast

Filip Švarm
Plakat na lokalnim izborima

Komentar

Lokalni izbori: Pohod varvara iz Ćacilenda

Naprednjačke Pirove pobede u Mionici, Negotinu i Sečnju pretvaraju u zgarište ustavno-pravni poredak Republike Srbije. Time je Vučić postao elementarna katastrofa koja pogađa sve građane. Jednostavno – zemlja je izručena bandama

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1822
Poslednje izdanje

Odlazak najboljeg evropskog trenera

Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati se
Mionica, Negotin, Sečanj

Dan kad se Ćacilend izlio na Srbiju

Pravosuđe

Državni udar na tužilaštvo

Alen Muhić, “Zaboravljena deca rata”

Nisam čovek koji mrzi

Jubilej: Pola veka od albuma Peti Smit – Horses (Arista)

Pesme slobode i istine

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure