img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Opozicija i protesti: Penal za pobedu

11. децембар 2021, 11:01 Zora Drčelić
Foto: Marija Janković
Opoziciono pitanje svih pitanja: Kako da se ekološki protesti pretvore u političku pobedu
Copied

Opozicioni lideri su shvatili da bi pitanje Rio Tinta moglo da stvori priželjkivanu referendumsku atmosferu o ostanku Aleksandra Vučića na vlasti, samo se ne slažu oko taktike kako da iskoriste probuđenu ekološku svest građana. Moglo bi se reći da je Vučićev tim napravio toliko očigledan prekršaj  u kaznenom prostoru, da sudija nije mogao da ga ignoriše. Pitanje je samo ko će i kako da izvede penal i da li golman ima strah od jedanaesterca

Opozicija je pred velikim ispitom. Šta treba da rade i kako da se ponašaju u pobuni građana koja se događa proteklih subota? To je, na kraju krajeva, pitanje izborne pobede.

Nije mala pobeda koju je hteo da proslavi Savo Manojlović (Kreni-promeni) pošto je Vlada Srbije donela odluku da iz skupštinske procedure povuče Zakon o eksproprijaciji, a Narodnoj skupštini predložila izmene Zakona o referendumu koju su naprednjački poslanici usvojili za pola sata. Za bezmalo deceniju naprednjačke vlasti dosad se nije dogodilo da je Aleksandar Vučić bilo kada napravio ustupak pred demonstrantima.

S druge strane, proglašavanje bilo kakve pobede ne znači ništa ukoliko je to jedna od onih pobeda sa kojima ne znamo šta ćemo. A Vučićev ustupak je samo prosta računica kako da Rio Tinto skloni sa svoje predizborne agende i ljude sa ulica. Jer, Rio Tinto je i bez ovih spornih zakona prilično duboko ušao u posao u Srbiji i to im je protivzakonito omogućila ova vlast.

Shvatio je to i Manojlović pa je odustao od proslave pobede na Trgu Republike. Rekao je da je organizacija Kreni-promeni obećala javno da blokade prestaju ukoliko zahtevi budu usvojeni jer želi da održi reč. Ali i da podržavaju svaki vid borbe za promene, pa tako i svoje „saborce“ i organizacije koji žele da nastave sa demonstracijama sa novim zahtevima.

Svesni su i opozicioni lideri i ekološki aktivisti da ih Vučić gura na brisani prostor, da ih razvodnjava i slabi kad kaže da je ekološke zahteve ispunio i da su svi ostali zahtevi politički. Pri tom, opozicija (zeleno-levi blok Zelenovića, Ćute i Dobrice Veselinovića i političke stranke iz Novembarske koalicije SSP-NS-DS) do prošle subote je uglavnom samo davala snažnu podršku građanskim protestima prepuštajući Manojloviću da ih organizuje na svoj način. Kad je on najavio prekid blokada i pobedu, zeleno-levi blok je preuzeo inicijativu proširivši zahteve na hitno donošenje zakona kojim se briše rudnik u Jadru i smenu REM-a.

I sad se, u toj gužvi u nesuglasicama ekoloških aktivista, zapravo dva opoziciona bloka ponovo prebrojavaju gde je ko. Nije ni važno jesu li danas na ulicu izašli Marinika Tepić i Đilas, Dragana Rakić i Lutovac, Miroslav Aleksić i Jeremić. Ovi poslednji (Narodna stranka) hoće. I ove subote su kao i prethodnih pozvali ljude da se priključe protestu.

Svejedno, male su razlike u pitanju, gotovo nijanse. Pre svega u taktici. Jedni tvrde da će se naredni protesti i blokade izduvati jer ih je nemoguće održavati do proleća, te da je rešenje u kratkim i efikasnim diverzijama koje će se organizovati – poput blokada svake druge nedelje, a drugi da je litijum tema na kojoj Vučić pada i da zato ne treba smanjivati pritisak dok se Rio Tinto nepovratno ne izbaci iz Srbije.

Bilo je već tumačenja da na sledećim izborima opozicija suštinski ima i najteži i najlakši zadatak u isto vreme. Najteži zadatak da pobedi čoveka sa, bez svake sumnje, značajnom većinom, a najlakši – što pri ovakvom stanju stvari u Srbiji, opoziciji nije potrebno da se spram Vučića određuje kroz ideološku različitost.

Ovako, dovoljno je otići na pijac, podići jabuku sa tezge i objasniti ljudima da pitanje hoće li tu jabuku imati ili neće zavisi od drugog pitanja – da li će u Srbiju doći Rio Tinto, kao što su već došli Linglong, Ziđin Majning i druge kompanije koje zagađuju zemlju, vazduh i vodu.

Izbor, u stvari, nije bio nikad lakši, jer više uopšte nije važno kakve su nijanse u razlikama između Jeremića i Đilasa, Ćute i Save Manojlovića. To više nikoga ne zanima. I to bi prvo oni trebalo da shvate.

Ovde je pitanje da li opozicija hoće da homogenizuje biračko telo na jednoj temi koju svi razumeju. I to može biti taj referendum o ostanku Vučića na vlasti. Ne bi to bilo tako, da Vučiću nije stalo do Rio Tinta, da nije preuzeo obaveze prema toj kompaniji, da nema sijaset ugovora koje je Srbija potpisala sa Rio Tintom, a koji su se sve do pre nekoliko dana brižljivo čuvali od javnosti.

Prvo su tvrdili da nemamo nikakvu obavezu prema Rio Tintu sem memoranduma o razumevanju, a onda smo dobili otvoreno priznanje Vučićevog poslanika Šormaza koji kaže da nije tačno da nemamo obaveze prema Rio Tintu i da bi nas raskid ugovora s tom kompanijom skupo koštao. Previše je tajnih ugovora ove države na štetu građana Srbije: od svih ugovora sa Kinom, ugovora sa „Vansijem“ o koncesiji na aerodrom, sporazuma sa „Etihadom“, do privatizacije Instituta „Jaroslav Černi“. Gde god ugovori nisu transparentni i ne zna se na šta se ko obavezao –  tu je korupcija.

Da ljudima postaje jasno o čemu se radi pokazuju istraživanja prema kojima se 14 posto simpatizera SNS-a protivi rudarenju u dolini Jadra. Slažući procente neko je izračunao da je to oko 100.000 Vučićevih sigurnih glasova. To je značajan reper ljudima na opozicionoj sceni.

Mogu sad svi da kritikuju Savu Manojlovića, ali on je pokazao nepodnodnošljivu lakoću delovanja. Čista ideja formulisana u jasan cilj, objašnjena ljudima prostim narodskim jezikom – na ulicu je izašao onaj broj ljudi o kojem mnogi opozicioni prvaci mogu samo da sanjaju.

Savina izjava da drži reč i da zbog toga neće u dalje proteste može biti i njegov temelj za budućnost, ako se odluči na aktivan politički angažman. Održana reč bi mogla višestruko da mu se isplati.

Ma šta o njemu mislili političari, svi bi ga rado videli na svojoj izbornoj listi.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare intervjue na www.vreme.com

Ako vam se sviđa ovaj tekst pretplatite se na digitalno izdanje „Nedeljnika Vreme“

 

 

 

 

Tagovi:

Blokade Ćuta Demonstracije demonstranti Đilas Dobrica Veselinović Dragan Rakić Ekologija Etihad Jadar Jaroslav Černi Jeremić Kreni-Promeni Lutovac Miroslav Aleksić naprednjaci Ne davimo Beograd NS Opozicija Protesti Referendum REM Rio Tinto Savo Manojlović Šormaz SSP Tepić Vučić Zakon o eksproprijaciji Zakon o referendumu
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Mural posvećen ubijenom američkom patrioti Čarliju Kirku

Politika

17.октобар 2025. Svetozar Savić (DW)

Heroj srpske desnice Čarli Kirk

Berlinski list „Taz“ analizira kako srpska desnica koristi lik Čarlija Kirka da se približi američkom predsedniku Trampu

Kada govori o zloupotrebi ovlašćenja policije predsednik Srbije Aleksandar Vučić pominje samo slučaj Vujadina Savića.

Policijska brutalnost

17.октобар 2025. B. B.

Vučić kao paradni primer zloupotrebe ovlašćenja policije navodi slučaj Vujadina Savića

Kada govori o zloupotrebi ovlašćenja policije predsednik Srbije Aleksandar Vučić ne pominje ni divljačko pendrečenje demonstranata, ni to što Marko Kričak preti silovanjem, ni desetine izjava svedoka o prekoračenju policijskih ovlašćenja, nego slučaj bivšeg fudbalera Crvene zvezde Vujadina Savića

Mediji

Mediji

17.октобар 2025. M.S.

Cvejić: Raspisivanje izbora ima veze sa gašenjem medija

Nekadašnji član Saveta Regulatorne agencije za elektronske medije (REM) Slobodan Cvejić veruje da je raspisivanje izbora povezano sa gašenjem medija

Ekonomija

16.октобар 2025. I.M.

Grubački: Skandalazno usvajanje rebalansa budžeta u Skupštini Vojvodine

Skupština Vojvodine usvojila je rebalans budžeta od 66 milijardi dinara bez prisustva opozicije koja je revoltirano napustila sednicu

16.октобар 2025. Marija L. Janković

Informerove dimne bombe: „Tužilačka hobotnica“ i „beli uređaj“ na nadstrešnici

Režimski tablodi seju k'o ludi „nova saznanja“ o padu nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu. Sada optužuju tužioca Slobodana Josimovića da je deo hobotnice koja prikriva dokaze da se zapravo radilo o terorističkom napadu

Komentar
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Beogradu, 15. oktobra 2025.

Pregled nedelje

Muke usamljenog šibacara

Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla

Filip Švarm

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
NIS: Aleksandar Vučić otvara projekat

Komentar

Sankcije NIS-u u mehuru gospodara neznanja

Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1815
Poslednje izdanje

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD

Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi Pretplati se
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka

Jesen jednog stabilokrate

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska

Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić

Nesrećna deca u “srećnim” porodicama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure