img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Opozicija i protesti: Penal za pobedu

11. decembar 2021, 11:01 Zora Drčelić
Foto: Marija Janković
Opoziciono pitanje svih pitanja: Kako da se ekološki protesti pretvore u političku pobedu
Copied

Opozicioni lideri su shvatili da bi pitanje Rio Tinta moglo da stvori priželjkivanu referendumsku atmosferu o ostanku Aleksandra Vučića na vlasti, samo se ne slažu oko taktike kako da iskoriste probuđenu ekološku svest građana. Moglo bi se reći da je Vučićev tim napravio toliko očigledan prekršaj  u kaznenom prostoru, da sudija nije mogao da ga ignoriše. Pitanje je samo ko će i kako da izvede penal i da li golman ima strah od jedanaesterca

Opozicija je pred velikim ispitom. Šta treba da rade i kako da se ponašaju u pobuni građana koja se događa proteklih subota? To je, na kraju krajeva, pitanje izborne pobede.

Nije mala pobeda koju je hteo da proslavi Savo Manojlović (Kreni-promeni) pošto je Vlada Srbije donela odluku da iz skupštinske procedure povuče Zakon o eksproprijaciji, a Narodnoj skupštini predložila izmene Zakona o referendumu koju su naprednjački poslanici usvojili za pola sata. Za bezmalo deceniju naprednjačke vlasti dosad se nije dogodilo da je Aleksandar Vučić bilo kada napravio ustupak pred demonstrantima.

S druge strane, proglašavanje bilo kakve pobede ne znači ništa ukoliko je to jedna od onih pobeda sa kojima ne znamo šta ćemo. A Vučićev ustupak je samo prosta računica kako da Rio Tinto skloni sa svoje predizborne agende i ljude sa ulica. Jer, Rio Tinto je i bez ovih spornih zakona prilično duboko ušao u posao u Srbiji i to im je protivzakonito omogućila ova vlast.

Shvatio je to i Manojlović pa je odustao od proslave pobede na Trgu Republike. Rekao je da je organizacija Kreni-promeni obećala javno da blokade prestaju ukoliko zahtevi budu usvojeni jer želi da održi reč. Ali i da podržavaju svaki vid borbe za promene, pa tako i svoje „saborce“ i organizacije koji žele da nastave sa demonstracijama sa novim zahtevima.

Svesni su i opozicioni lideri i ekološki aktivisti da ih Vučić gura na brisani prostor, da ih razvodnjava i slabi kad kaže da je ekološke zahteve ispunio i da su svi ostali zahtevi politički. Pri tom, opozicija (zeleno-levi blok Zelenovića, Ćute i Dobrice Veselinovića i političke stranke iz Novembarske koalicije SSP-NS-DS) do prošle subote je uglavnom samo davala snažnu podršku građanskim protestima prepuštajući Manojloviću da ih organizuje na svoj način. Kad je on najavio prekid blokada i pobedu, zeleno-levi blok je preuzeo inicijativu proširivši zahteve na hitno donošenje zakona kojim se briše rudnik u Jadru i smenu REM-a.

I sad se, u toj gužvi u nesuglasicama ekoloških aktivista, zapravo dva opoziciona bloka ponovo prebrojavaju gde je ko. Nije ni važno jesu li danas na ulicu izašli Marinika Tepić i Đilas, Dragana Rakić i Lutovac, Miroslav Aleksić i Jeremić. Ovi poslednji (Narodna stranka) hoće. I ove subote su kao i prethodnih pozvali ljude da se priključe protestu.

Svejedno, male su razlike u pitanju, gotovo nijanse. Pre svega u taktici. Jedni tvrde da će se naredni protesti i blokade izduvati jer ih je nemoguće održavati do proleća, te da je rešenje u kratkim i efikasnim diverzijama koje će se organizovati – poput blokada svake druge nedelje, a drugi da je litijum tema na kojoj Vučić pada i da zato ne treba smanjivati pritisak dok se Rio Tinto nepovratno ne izbaci iz Srbije.

Bilo je već tumačenja da na sledećim izborima opozicija suštinski ima i najteži i najlakši zadatak u isto vreme. Najteži zadatak da pobedi čoveka sa, bez svake sumnje, značajnom većinom, a najlakši – što pri ovakvom stanju stvari u Srbiji, opoziciji nije potrebno da se spram Vučića određuje kroz ideološku različitost.

Ovako, dovoljno je otići na pijac, podići jabuku sa tezge i objasniti ljudima da pitanje hoće li tu jabuku imati ili neće zavisi od drugog pitanja – da li će u Srbiju doći Rio Tinto, kao što su već došli Linglong, Ziđin Majning i druge kompanije koje zagađuju zemlju, vazduh i vodu.

Izbor, u stvari, nije bio nikad lakši, jer više uopšte nije važno kakve su nijanse u razlikama između Jeremića i Đilasa, Ćute i Save Manojlovića. To više nikoga ne zanima. I to bi prvo oni trebalo da shvate.

Ovde je pitanje da li opozicija hoće da homogenizuje biračko telo na jednoj temi koju svi razumeju. I to može biti taj referendum o ostanku Vučića na vlasti. Ne bi to bilo tako, da Vučiću nije stalo do Rio Tinta, da nije preuzeo obaveze prema toj kompaniji, da nema sijaset ugovora koje je Srbija potpisala sa Rio Tintom, a koji su se sve do pre nekoliko dana brižljivo čuvali od javnosti.

Prvo su tvrdili da nemamo nikakvu obavezu prema Rio Tintu sem memoranduma o razumevanju, a onda smo dobili otvoreno priznanje Vučićevog poslanika Šormaza koji kaže da nije tačno da nemamo obaveze prema Rio Tintu i da bi nas raskid ugovora s tom kompanijom skupo koštao. Previše je tajnih ugovora ove države na štetu građana Srbije: od svih ugovora sa Kinom, ugovora sa „Vansijem“ o koncesiji na aerodrom, sporazuma sa „Etihadom“, do privatizacije Instituta „Jaroslav Černi“. Gde god ugovori nisu transparentni i ne zna se na šta se ko obavezao –  tu je korupcija.

Da ljudima postaje jasno o čemu se radi pokazuju istraživanja prema kojima se 14 posto simpatizera SNS-a protivi rudarenju u dolini Jadra. Slažući procente neko je izračunao da je to oko 100.000 Vučićevih sigurnih glasova. To je značajan reper ljudima na opozicionoj sceni.

Mogu sad svi da kritikuju Savu Manojlovića, ali on je pokazao nepodnodnošljivu lakoću delovanja. Čista ideja formulisana u jasan cilj, objašnjena ljudima prostim narodskim jezikom – na ulicu je izašao onaj broj ljudi o kojem mnogi opozicioni prvaci mogu samo da sanjaju.

Savina izjava da drži reč i da zbog toga neće u dalje proteste može biti i njegov temelj za budućnost, ako se odluči na aktivan politički angažman. Održana reč bi mogla višestruko da mu se isplati.

Ma šta o njemu mislili političari, svi bi ga rado videli na svojoj izbornoj listi.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare intervjue na www.vreme.com

Ako vam se sviđa ovaj tekst pretplatite se na digitalno izdanje „Nedeljnika Vreme“

 

 

 

 

Tagovi:

Vučić Blokade Jaroslav Černi Ekologija Jadar Šormaz Rio Tinto Zakon o referendumu Zakon o eksproprijaciji Demonstracije Ćuta demonstranti Đilas Savo Manojlović REM Jeremić Ne davimo Beograd Miroslav Aleksić Lutovac Referendum Dragan Rakić Tepić Kreni-Promeni SSP Opozicija Naprednjaci NS Protesti Dobrica Veselinović Etihad
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

EU

28.februar 2026. R.V./DW

Vučić i Rama u zajedničkom tekstu: Pustite nas u EU i bez veta

Predsednik Srbije i premijer Albanije u četiri ruke su napisali autorski tekst za nemački list, u kojem mole EU da ih primi, čak i bez prava veta

Protest

28.februar 2026. M. L. J.

Protest na Ušću: Policija svuda, jedna osoba privedena

Građani su se skupili u parku Ušće, na protestu „Park prijateljstva, ne investitora”, zbog izgradnje akvarijuma na tom mestu. Oko parka su prisutne jake snage policije, a jedna osoba je privedena

Glumac Dragan Jovanović

Studentski protesti

28.februar 2026. M. L. J.

Počeo „Pčinjski marš“ do Bujanovca, pešači i Gagi Jovanović

Studenti i građani sa juga Srbije krenuli su jutros (subota, 28. ferbuar) iz Vranja u takozvani „Pčinjski marš“ do Bujanovca, gde će popodne biti održan protest

Podgorica

27.februar 2026. I.M.

Policija opkolila zgradu u kojoj živi Aco Đukanović, brat Mila Đukanovića

Zgrada u centru Podgorice u kojoj živi Aco Đukanović našla se pod policijskom opsadom. Inspektori, prema navodima medija, pripremaju pretres njegove imovine

Milica Čubrilo Filipović

Novinarstvo i politika

27.februar 2026. K. S.

Milica Čubrilo Filipović za „Vreme”: Zašto sam dobila otkaz u „Figarou”

Doskorašnja dopisnica „Figaroa” Milica Čubrilo Filipović govori za „Vreme” o prestanku rada za francuski list zbog kritičkog izveštavanja o stanju u Srbiji. Vlasnik „Figaroa” proizvodi Rafale koje Srbija kupuje od Francuske na osnovu dogovora između Vučića i Makrona

Komentar
Aleksandar Vučić i Vladimir Orlić u odelima sa kravatom u BIA

Pregled nedelje

Da se zaledi krv u žilama

Šta spaja Vučićev let u Kazahstan i obolelog Dačića? Ko i zašto tajno snima dolazak Peconija u advokatsku kancelariju Zdenka Tomanovića? I kuda vode Srbiju podivljale službe i naprednjačke paravojno/propagandne trupe

Filip Švarm

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1834
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Hoće li pasti naprednjačke tvrđave Pretplati se
Na licu mesta: Surdulica

Gomila za linč

Veštačka inteligencija

Slike danas lažu brže, jače, bolje

SAD – Evropa

Mesec, to je kad se vratiš

Intervju: Miljenko Jergović, pisac

Kradljivac knjige i njegova sećanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure