Zabranjeno održavanje festivala u Beogradu. Vlasti su temeljno pripremale zabranu nedeljama agitujući protiv ovog skupa
Odluku o zabrani festivala „Mirdita, dobar dan“ saopštio je ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić koji je naveo da je razlog opasnost od ugrožavanja bezbednosti.
„Ministarstvo unutrašnjih poslova donelo je naredbu da se prekine javno okupljanje ‘Mirdita, dobar dan’, zbog opasnosti od ugrožavanja bezbednosti ljudi i imovine, kao i opasnosti od narušavanja javnog reda i mira u većem obimu“, naveo je Dačić.
Takođe, neće biti dozvoljeni ni drugi skupovi na tom prostoru. Sa ovom naredbom su upoznati organizatori skupa, dodao je ministar.
Policija je kolima blokirala prilaznu ulicu, u blizini je još jedna policijska patrola, izveštava agencija Beta.
Kod Dorćol placa je i omladine Nove Demokratska stranke Srbije (Novi DSS) čiji je predsednik Stefan Seratlić rekao da su pripadnici te stranke tu iz dva razloga.
„Prvi je da bismo poželeli dobrodošlicu sugrađanima sa Kosova i Metohije u svoju prestonicu. A drugi je da bismo izrazili žaljenje što je ovaj festival predstavljen kao razmena kosovske i srpske kulture, a to je protivustavno“, rekao je Seratlić.
Dodao je da omladina Novog DSS traži da festival „Mirdita“ bude zabranjen pre svega iz bezbednosnih razloga, a i zato što je protivustavan.
Omladinci ove stranke su ispred Dorćol placa organizovali i mini-izložbu na kojoj je predstavljena kulturna baština Srbije na Kosovu i Metohiji, razvili su i transparent kojim su gostima sa Kosova i Metohije poručili „Dobrodošli u svoju prestonicu“.
Foto: Fonet/ Marko DragoslavićFoto: Fonet/ Marko Dragoslavić
Hajka na „Mirditu“
Agitovanje vlasti i njenih istomišljenika protiv kulturne manifestacije „Mirdita, dobar dan“ počelo je desetak dana pre festivala.
Prvi je pre počeo narodni poslanik Vladimir Đukanović u „Kuriru“. Zasmetalo mu je što se „Mirdita“ održava „u susret prazniku na koji se kod nas Srba uvek videlo ko je vera, a ko nevera“, misleći na Vidovdan.
Festival, između ostalog, naziva „boleštinom“, i kaže da ga organizuje „domaći antisrpski nevladin sektor kao što je organizacija Inicijativa mladih za ljudska prava, zatim Građanske inicijative, Integra, a kao šlag na tortu tu je i Rokfeler fondacija, kao i sama Evropska unija.“
Zato, zaključuje Đukanovič da su „ovog puta preterali sa provokacijom i jasno je da se ne mogu više skrivati iza plašta navodne želje za dijalogom, već je cilj nabiti na jedan od naših najvećih praznika prst u oko celokupnom srpskom narodu“, i konstatuje da bi „država morala da zabrani održavanje ovog sramnog skupa“.
Zatim ga je sledio gradonačelnik Aleksandar Šapić. On je rekao da je „izričito“ protiv održavanja festivala koji godinama unazad, kako kaže, direktno falsifikuje i menja istoriju kroz promovisanje takozvanog kosovskog kulturnog nasleđa, izuzimajući „činjenicu da je ono srpsko“, a da su „organizatori ovoga puta otišli i korak dalje i isti festival su zakazali baš na Vidovdan, 28. juna, gurajući direktno prst u oko celom srpskom narodu i srpskoj državi“.
Nakon njega, i Aleksandar Vulin, potpredsednik Vlade je izjavio da održavanje „Mirdite“ na Vidovdan predstavlja uvredu na koju država Srbija treba da odgovori. „A ako ne odgovori država ostaće prostor da građani sami kažu šta misle o takvoj gadosti. Da sam u BIA ili MUP-u, niko od učesnika festivala ne bi prešao administrativnu liniju i stigao da vređa Srbiju u Beogradu.“
Ministarka za brigu o porodici i demografiju Milica Đurđević Stamenkovski je govorila slično.
Organizatori festivala na kojem ima predstava, izložbi, literarnih večeri i debata, potom su sabili sva događanja u dva dana – četvrtak i subotu – preskačući tako Vidovdan.
Istoričar Milovan Pisari je za Dojče vele o tome rekao: „Vidovdan nema nikakve veze s ovim festivalom. Šta to znači – da kad je Vidovdan, ništa drugo ne može da se organizuje? Naravno da može.“
Od kada postoji, festival „Mirdita, dobar dan“ gotovo svake godine je u Beogradu bio praćen protestima desničarskih i konzervativnih pokreta i stranaka, piše Dojče vele.
Pre dve godine, kada je poslednji put održan, prošao je mirno i delovalo je da se u Srbiji konačno smiruju napetosti zbog festivala na koji se pozivaju albanski umetnici sa Kosova. Zašto su se ove godine tenzije obnovile?
„Čitava priča je dimna bomba iza koje se krije kontinuiran i nezaustavljiv proces predavanja institucija i javnih aktivnosti na severu Kosova vlastima u Prištini. Nacionalističkim parolama, zapaljivim izjavama, mahanjem zastavama se zapravo falsifikuju činjenice i iskrivljuje stvarnost“, ocenjuje naučna saradnica na Institutu za noviju istoriju Srbije Olga Manojlović Pintar.
Ona dodaje da činjenica da je festival 2022. godine prošao bez problema, „jasno svedoči da su nemiri i protesti desničara na ulicama uvek indukovani od strane vlasti, a ne spontani izlivi nezadovoljstva“.
„Širenje mržnje prema drugima i kreiranje osećaja kolektivne ugroženosti, koja je započelo somnabulnim tumačenjima Rezolucije UN o Srebrenici, sada se samo podgreva kako bi proključalo u avgustu u vreme obeležavanja Oluje“, navodi Manojlović Pintar.
Reakcije na zabranu
Osnivačica nevladine organizacije Fond za humanitarno pravo Nataša Kandić ocenila je danas da su se zabranom festivala „Mirdita, dobar dan“, Srbija i njene institucije „svrstale uz huligane i najcrnji etno nacionalistički mrak“.
Ona je ocenila da se u Srbiji ne može organizovati debata o pomirenju, a ni protest protiv glorifikacije ratnih zločinaca.
Nevladina organizacija Crta objavila je na društvenoj mreži Iksda država od 2014. godine, „nije pokazivala ovoliko neprijateljstvo prema festivalu“.
„Umesto ‘Mirdita, dobar dan’, vlast nam poručuje ‘Slobode, laku noć’. Nikada od 2014. država nije pokazivala ovoliko neprijateljstvo prema ovom festivalu. Retorsko je pitanje da li će se zaustaviti samo na jednom festivalu“, naveli su iz Crte.
Pokret slobodnih građana (PSG) zatražio je od Ministarstva unutrašnjih poslova hitno povuče „sramnu naredbu“ o zabrani tog festivala, omoguće njegovo održavanje i garantuju bezbednost svih učesnika i posetilaca.
„PSG smatra da je za nebezbednost učesnika direktno odgovorna Vlada Srbije čiji ministri Aleksandar Vulin, Milica Đurđević Stamenkovski, Ivica Dačić i drugi, zajedno sa gradonačelnikom Beograda Aleksandrom Šapićem su imali nedopustive izjave kojima su dovodili u pitanje motive organizatora i optuživali ih za izdaju nacionalnih interesa u najgorem neofašističkom maniru“, navodi se u saopštenju te stranke.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Dvadeset i dva meseca nakon pada nadstrešnice društvo nastavlja da živi dalje, ali ne sme da dopusti da se taj događaj pretvori u fusnotu, poručeno na skupu studenata i građana
Novosađani Vučiću poručili da nije dobrodošao u gradu koji i dalje tuguje zbog 16 ljudi stradalih u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici 1. novembra 2024. godine, saopštio je pokret Bravo
Beograd ponovo okuplja predstavnike zemalja Pokreta nesvrstanih, 65 godina nakon konferencije koju je predvodio Josip Broz Tito. Poređenje Titove politike s diplomatijom Aleksandra Vučića ponovo je u centru pažnje
Gde je bio Vladan Đokić dok je boravio u Brazilu – na odmoru ili na međunarodnom kongresu? Pitanje je otvorio Informer, dok je Univerzitet u Beogradu objavio podatak da je rektor 25. i 26. avgusta bio učesnik Prvog međunarodnog kongresa arhitekture i urbanizma u Brazilu
Aleksandar Vučić dolazi u Novi Sad u petak (4. septembar). Hoće da pokaže da je pokorio grad, ali nije, samo ga je batinama izobličio do neprepoznatljivosti
Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike
Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.