img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Studentski protest u Nišu

Od pumpadžijskog kola do ljubavi severa i juga: Šta je obeležilo Niš

02. mart 2025, 11:37 Ma. J.
FoNet/Marko Dragoslavić
Pune centralne niške ulice
Copied

Na najvećem ikada protestu u istoriji grada Niša, svi su pumpali na svoj način - od dece sa mini-vuvuzelama, preko studenata koji su mislili i na svoje kolege iz Novog Pazara koji obeležavaju Ramazan. Protest je doneo i „Studentski edikt“, poruku studenata o njihovim glavnim vrednostima

Niš je u subotu, 1. maja, izgledao spektakularno na osamnaestočasovnom studentskom protestu, a u nastavku dana svi su ponavljali – da Beograd 15. marta (kada je zakazan novi protest) mora da se ugleda na Nišlije – po ogranizaciji, dobrodošlici, ali i emociji.

Neki događaji ipak su doneli novi polet i pumpanje na talasu ljubavi između najrazličitijih dijalekata srskog jezika duž cele zemlje, koji su se skupili u centru juga države.

1.Niš se probudio čist i nasmejan

Oni koji su se „majali“ juče i sinoć (1. mart) po Niš, na spektakularnom studentskom protestu „Studentski edikt“ i najvećem okupljanju u istoriji grada – odmah zatim su očistili celu prestonicu juga Srbije.

Centar Niša osvanuo je u nedelju ujutro čist, jer su studenti do ranih jutarnjih sata uklanjali smeće koje je ostalo posle celodnevnog protesta. Olakšavajuće za redare zadužene za čišćenje grada bilo je to što su organizatori u subotu svuda po centru postavili vreće za smeće, ali su, zbog veliikog broja učesnika, i one bile prepunjene.

Čišćenje grada počelo je iza ponoći, a trajalo je do tri ujutru.

Oko 400 studenata spavalo je u subotu noć u niškoj hali Čair. Najvredniji od njih počeli su da čiste halu već ujutru, jer, kako kažu, planiraju da ostave Čair u stanju u kakvom su ga zatekli.

2. Donet je „Studentski edikt“

Srbija je zemlja slobodnih ljudi, a sloboda nije milost, već osnovno pravo, neodvojivo od dostojanstva svakog građanina, navodi se u Studentskom ediktu, pročitanom u subotu (1. marta) na protestu u Nišu kojim se traži vlast koja se „neće služiti narodom, već će ona služiti narodu”.

Edikt je podeljen u osam članova – Sloboda, Država, Pravda, Dostojanstvo, Znanje, Solidarnost, Budućnost.

U delu „O slobodi” govori se da je Srbija zemlja slobodnih ljudi, kao i sloboda nije milost, već osnovno pravo. U delu „O državi” navodi se da je država zajedničko dobro svih njenih građana i da institucije moraju da služe narodu i biti temelj poverenja, a ne instrument oći pojedinaca.

Pravda je osnov stabilnog društva, a nezavisno sudstvo, slobodni mediji i institucije moraju delovati po zakonu, a ne pod političkim pritiskom, dodaje se u delu pod nazivom „O pravdi” i ističe da jednakost prava mora biti stvarnost za svakog građanina Srbije.

Mladi su pokazali da nisu samo naslednici Srbije, već njeni ustavobranitelji, ističe se u delu „O mladima” i poručuje da studenti, kao nosioci ove borbe, čuvaju vrednosti na kojima treba da počiva naše društvo i tražei sistem zasnovan na trudu i znanju.

„Zalažemo se za društvo u kojem se poštuje dostojanstvo svakog pojedinca. Dostojanstvo podrazumeva da nijedna osoba ne bude dovedena u položaj poniženja zbog svojih stavova i mišljenja”, dodaje se u delu „O dostojanstvu”.

U delu koje govori o znanju, Edikt ističe da je znanje temelj napretka svakog društva, zbg čega se traži da Srbija ulaže u nauku, istraživanje, obrazovane i kulturu kao prioritete razvoja.

„Putevi naših gradova, od Niša do Novog Sada, od Beograda do Kragujevca, svedoče o snazi narodnog jedinstva. Ova solidarnost, do sada nepoznata sistemima zasnovanim na razdoru, postaje naš zavet i naša snaga, kou nemo braniti i negovati”, poručuje se u delu „O solidarnosti”.

U delu „O budućnosti” se zaključuje:

„Neka ovaj Edikt bude naša obaveza, naše obećanje jedni drugima da ćemo graditi državu koja će pripadati svima. Državu u kojoj će pravda i sloboda biti jače od bilo kog pojedinca, u kojoj se vlast neće služiti narodom, već će ona služiti narodu.”

3. Od dece do najstarijih: Svi su pumpali na svoj način

Učesnici protesta na Trgu kralja Milana u Nišu su, nakon čitanja „Studentskog edikta”, počeli da prave buku uz povike „pumpaj, pumpaj”, zvižduke, pištaljke i navijačke trube.

Trg je bio pun ljudi, kao i sve okolne ulice koje vode ka centru grada.

Sve je bilo u znaku pumpanja – okupljeni su zapodenuli pumpadžijsko kolo na ulici, klinci su sa roditeljima donosili brojne moguće i nemoguće sklopljene naprave za pumpanje balona, za puštanje zvukova preko različitih vuvulezela u megafona, a na vrhu zgrade u centru Niša postavljen je transparent „Neka ljube se sever i jug”.

Doneli su ga studenti iz Novog Sada.

4. Mislili na svakog studenta i građana

Protest u Nišu organizovan je na prvi dan meseca Ramazana. Studenti Filozofskog fakulteta u Nišu organizovali su zajednički iftar za kolege iz Novog Pazara.

Iftar je večernji obrok tokom islamskog meseca ramazana, odnosno obed koji se uzima u prvi sumrak, neposredno nakon zalaska sunca.

5. Beograd 15. mart: Treba da se ugledaju na Nišlije

Dvoje studenata koji su spavali na Elektronskom, odnosno Mašinskom fakultetu, za N1 je reklo da su oduševljeni organizacijom i da moraju da se za naredni protest, koji će biti održan u Beogradu 15. marta, ugledaju na Nišlije.

„Sve je divno, organizacija je na zavidnom nivou, i moram da se zahvalim kolegama studentima na Elektronskom fakultetu, svim građanima, bukvalno, nemam reči da opišem koliko je sve divno“, rekla je studentkinja Milica iz Beograda.

Na pitanje kakve su bile reakcije građana na njih, Milica kaže da su svi bili divni, da svi hoće da pomognu i da su donirali sve što je bilo potrebno, a i više.

Student Petar sa Mašinskog fakulteta u Beogradu takođe je pun lepih utisaka.

„Moj najjači utisak je zajedništvo i broj ljudi na ulici, konačno smo došli do toga da nemamo gard. Ja sam išao biciklom dovde, ljudi su nam prilazili, plakali, svi su govorili da prvoi put vide 80 posto ljudi na ulicama koji su nasmejani. Mi smo spavali na Mašinskom, tu su bili svi biciklisti, ništa ne može da se zameri, sve je bilo pod konac“, naglasio je.

O tome šta je bilo posebno u Nišu u odnosu na prethodne proteste, Petar kaže:

„Domaćinstvo ljudi, ovde se teže živi nego na severu, ali su ljudi bili toliko otvoreni da nas ugoste, da nam obezbede sve što treba, ima sve apsolutno, nema šta nema. Ljudi su pokazali da imaju otvoreno srce i da su spremni da pomognu sve ovo“.

Oko 200 beogradskih taksista krenulo je u nedelju ujutru sa parkinga kod Ikee put Niša kako bi vratili kući studente koji su prethodnih dana iz raznih gradova peške stigli do Niša. Njima će se duž auto-puta pridružiti kolege i iz drugih gradova.

Na putu ka Nišu trebalo bi da im se pridruže i kolege iz Kragujevca, Požarevca i drugih gradova, a kolona će se organizovano kretati ka Nišu, gde bi trebalo da stignu oko 12 sati.

„Policija nas čeka u Nišu i sprovešće nas do mesta okupljanja gde studenti treba da se što pre spakuju i da se krene nazad. Pošto se radi o organizovanoj koloni moramo da idemo ispod ograničenja što podržava put do Niša“, kazao je jedan od taksista za N1.

Opisujući vožnju sa studentima, on kaže da su njihove priče i doživljaji sa pešačenja vrlo emotivni, a da taksistima mnogo znači i to što ih građani dočekuju kao heroje.

Izvor: Vreme/N1

Tagovi:

Studenti u blokadi Gde se maješ Studentski protesti NIS
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Izbori

08.maj 2026. Bojan Bednar

Tri, dve, jedna: Koliko kolona najdelotvornije ruši naprednjački režim

Budući da biračko telo koje je protiv naprednjačkog režima nije homogeno, ideja o „tri kolone“ mogla bi da bude prihvatljiva za one birače koji ni po koju cenu ne žele da odustanu od svojih političkih identiteta, tj. da daju blanko glas Studentskoj listi

Zgrada Vijesnika

Zagreb

08.maj 2026. Rajna Šćepanović

Kraj „Vjesnika”: Rušenje izgorelog novinskog simbola

Posle požara i odluke o rušenju zgreade „Vjesnika”, simbol zagrebačkog novinarstva nestaje sa panorame grada

Ova situacija

Podkast

08.maj 2026. R.V.

„Ova situacija“: Pet tačaka iz velike nužde

Ovonedeljna „Ova situacija" je u postavci Filip Švarm, Slobodan Georgiev i Andrej Ivanji. Analizira se svašta, a ponajviše Vučićevih pet tačaka obnove i razvoja Srbije

Kula

08.maj 2026. B. B.

Ogledalo Srbije: „Trideset klinaca“ protiv SNS-mašinerije

Da li su odličan rezultat sudentsko-građanske liste u Kuli i lakrdija prilikom izbora predsednika Skupštine opštine Kula pokazatelji kako se režim može srušiti na nivou Srbije

Hantavirus

08.maj 2026. B. B.

Trka sa vremenom: Lociranje hantavirusa širom sveta

Zdravstvene vlasti više država pokušavaju da lociraju i nadgledaju putnike kruzera MV Hondijus nakon potvrđenih slučajeva hantavirusa i tri smrtna ishoda

Komentar
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Da li se Vučić nudi za svedoka-saradnika

Zašto je Vučić muški opaučio po svojim poslušnicima? Je li mu dobro? I šta to znači za studente i njihovu listu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

Nemanja Rujević
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure