

Reagovanje
Na Košutnjaku će biti zauzeto 14 hektara šume
Reagovanje na intervju arhitekte Bojana Kovačevića („Vreme“ 1830) o prvonagrađenom konkursnom rešenju za deo opštine Čukarica




U proteklih šest decenija ova „pravila“ za novinare i novinarke menjana su i dopunjavana više puta, kako na ovdašnjim prostorima tako i u svetu.
Ove godine obeležava se 60 godina od usvajanja prvog etičkog kodeksa novinara na ovim prostorima, a tim povodom objavljena je publikacija „Kodeksi novinara u Srbiji, od 1965. do 2025. godine“, koju je priredio Bojan Cvejić.
Prvi takav dokument, „Kodeks jugoslovenskog novinarstva“ usvojen je poslednjih dana januara 1965. godine na skupštini Saveza novinara Jugoslavije u Mostaru.
Etički i profesionalni standardi do tada su bili regulisani isključivo kroz pravila novinarskih udruženja, a prve takve preporuke sadržane su ciljevima Srpskog novinarskog društva iz 1881. godine.
U poslednjih šest decenija ova „pravila“ za novinare i novinarke menjana su i dopunjavana više puta, kako na ovdašnjim prostorima tako i u svetu, u skladu sa novim trendovima i izazovima s kojima su se medijski uposlenici suočavali.
To je posebno izraženo u poslednjih desetak godina kada se novinarstvo globalno i konstantno suočava s razvojem novih tehnologija, koje menjaju iz godine u godinu svakodnevnu rutinu zaposlenih u redakcijama, prave nove etičke dileme pri izveštavanju i dovode do dosad nepoznatih pojmova u medijskom sektoru.
Cilj publikacije „Kodeksi novinara u Srbiji, od 1965. do 2025. godine“ jeste da se arhiviraju na jedno mesto svi pisani etički kodeksi novinara koji su važili u Srbiji kroz istoriju, kako bi poslužili svim novinarima i istraživačima koji se bave teorijom i istorijom novinarstva i medijskom etikom za bolje razumevanje istorijskog konteksta.
Publikaciju možete videti na OVDE.


Reagovanje na intervju arhitekte Bojana Kovačevića („Vreme“ 1830) o prvonagrađenom konkursnom rešenju za deo opštine Čukarica


Aleksandar Vučić govorio je za Rojters o evropskom putu Srbije, gasu koju zemlja nabavlja mimo Rusije, ali i sopstvenoj budućnosti


Najmlađi ministar u prvoj Vladi u kojoj je sedeo, pravnik po struci, presvučeni radikal - šta sve odlikuje karijeru Nikole Selakovića koji se našao s druge strane sudijske klupe


Advokat Vladimir Đukanović izjavio je ispred Specijalnog suda da je postupak protiv ministra kulture Nikole Selakovića pravno neodrživ, tvrdeći da je odluka iz 2005. godine kojom je zgrada Generalštaba proglašena kulturnim dobrom kasnije oglašena ništavom, te da zgrada nikada nije imala zaštićeni status.


„Svako ko nije uz vlast može da očekuje neku vrstu packe“, kaže za „Vreme“ Marija Radovanović, koja je branila zakon pa je zato otpuštena sa Medicinskog fakulteta u Beogradu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve