
Saopštenje
U “Vremenu” nikad nije vladalo jednoumlje
Da li je trebalo objaviti imena kandidata za studenstku listu pre nego što to učine sami studenti, teška je novinarska dilema oko koje trenutno nemamo konsenzus kao redakcija
Foto: Gyorgy Varga/MT/IAP
Incident se ponovo dogodio u mestu Hajdukovo. U poslednjih godinu dana učestale su pucnjave između krijumčarskih grupa na teritoriji grada Subotica
U naselju Hajdukovo, nadomak Suboticu, sinoć se dogodila nova pucnjava između grupe migranata, prenosi portal Magločistač.
Kako se nezvanično saznaje, u sukobu ima i povređenih.
Ovo je ko zna koji po redu incident u ovom mestu koje se nalazi u blizini granice sa Mađarskom.
Kako je pisao BBC na srpskom, krajem jula, na ivici Hajdukova, blizu auto-puta, pronađeno je telo ubijenog državljanina Avganistana.
U tom obračunu, dva migranta su povređena.
Rafalne paljbe nisu utihnule, pa je 1. avgusta u Hajdukovu i okolnim mestima, 800 policajaca i specijalaca sprovelo veliku raciju.
Pronašli su 300 migranata i zaplenili veću količinu oružja i municije, kao i voki-tokije korišćene u krijumčarenju ljudi. Ni ta akcija nije zaustavila pucnjave.
U noći između 12. i 13. avgusta bačene su tri ručne bombe na porodičnu kuću u Hajdukovu roditelja sa dvoje dece. Porodica nije bila kod kuće i niko nije povređen.
Za ovaj problem, dražva krivicu prebacuje i na građane.
Tako je ministar policije Bratislav Gašić rekao da su deo problema i građani Srbije koji migrantima pomažu izdavanjem salaša i prevozom, snabdevanjem oružjem.
Slično je izjavio i prvi čovek Subotice. Gradonačelnik Stevan Bakić apelovao je na Subotičane koji pomažu migrantima da to ne čine, jer bi oni, kako je tada rekao, bez te logistike postali svesni da nisu dobrodošli na ovoj teritoriji.
Direktor istraživanja Beogradskog centra za bezbednosnu politiku Predrag Petrović više puta je izjavio da bi država Srbija mogla aktivnije da se bave razbijanjem krijumčarskih kanala.
„Policiji su, pre svega, poznati migranti koji se bave organizovanjem krijumčarenja drugih migranata. Problem je što su oni povezani s ljudima iz lokalnih organa vlasti, iz policije, ali ukoliko država želi aktivnije da rešava taj problem – rešiće ga. Jer, nije zaista teško ustanoviti ko se tim poslovima bavi“, ocenio je Petrović.
Sukobi među krijumčarskim grupama intenzivirani su u Subotici još od jula prošle godine, a u prvih šest meseci ove godine podnete su krivične prijave protiv 25 osoba osumnjičenih za nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.
Direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila Radoš Đurović ranije je izjavio da su to sukobi između onih koji krijumčare ljude i da su to grupe krijumčara koje zarađuju ogroman novac na prebacivanju ljudi preko naše granice ka zemljama EU.
Objašnjava da su krijumčarski lanci vrlo složeni, vrlo organizovane grupe koje imaju različite nivoe svog rada i slojeve ljudi koji su uključeni u njima. I među migrantima ima onih koji regrutuju za te krijumčarske grupe.
„Ja bih rekao da je nekoliko stotina njih aktivno na području naše granice sa severom. A ono što mi vidimo u javnosti, vidimo samo pucnje i te incidente koji ljudima koji nisu na terenu, deluju čudno i bez objašnjenja. Ima sve svoje objašnjenje. Upravo zbog ograde i guranja ljudi nazad iz Mađarske, apsurdno mi imamo veliki problem s krijumčarenjem, jer ono jača“, istakao je Đurović.
Migrant, koji je 8. septembra ranjne u pucnajvi na parkingu megamarketa „Lidl“ u Subotici, preminuo je.
U poslednjih godinu dana učestale su pucnjave između krijumčarskih grupa koje su se dešavale na teritoriji grada Subotica, najčešće u šumskom pojasu, na Hajdukovu, Tresetištu i Makovoj sedmici.
B.G./Magločistarč/N1/BBC
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Da li je trebalo objaviti imena kandidata za studenstku listu pre nego što to učine sami studenti, teška je novinarska dilema oko koje trenutno nemamo konsenzus kao redakcija

Tri incidenta za sedam dana u Hrvatskoj vratili su na velika vrata temu ustaštva i odnosa hrvatske države prema srpskoj manjini. Šta kažu u Srbiji?

Studenti nekoliko beogradskih fakulteta i inicijativa Ansambl Generalštab održali su protest ispred zgrade Generalštaba, uz poruku da će „svojim telima braniti” ovaj simbol Beograda ako vlast ne odustane od planova za njegovo rušenje. Prisutni su napravili „obruč" oko ovog zdanja, i nacrtali crvenu liniju oko njega preko koje je onima, koji planiraju rušenje ovog kulturnog dobra - prelaz zabranjen

Ovaj režim kao da je stvorio novo radno mesto – osmišljavač pakosti zarad što većeg zagorčavanja života ljudima koji podržavaju proteste

I pored fizičke iscrpljenosti, Dijana Hrka, majka stradalog Stefana, nastavlja štrajk glađu ispred Ćacilenda. Poručuje da neće prekinuti protest i optužuje institucije da ne rade svoj posao i lažu građane.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve